I predstečajni postupak se vraća pod okrilje trgovačkih sudova
BRZO I JAVNO: NOVI ZAKON O STEČAJU PREDVIĐA AUTOMATSKU STEČAJNU PROCEDURU PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI
Prve na udaru ljetnog orkana su tvrtke bez ijednog zaposlenog – riječ je o 14.652 »fantoma« – s ukupnim dugom od 14,9 milijardi kuna. Uvjet trenutno ispunjava i oko 4.000 tvrtki koje zapošljavaju 8.838 radnika. Podaci o dugovima i vlasnicima tvrtki u stečaju bit će javno dostupni
Jagoda MARIĆ
(NOVI LIST) ZAGREB – Od 1. srpnja u Hrvatskoj bi trebalo vrijediti pravilo po kojem se stečaj pokreće po službenoj dužnosti ukoliko je neka tvrtka u blokadi duljoj od 120 dana, odnosno više od četiri mjeseca. Predviđa to novi Stečajni zakon kojeg bi Vlada s današnje sjednice u Gunji trebala uputiti u drugo saborsko čitanje, ali to ne znači da će od početka srpnja sve tvrtke koje su blokirane dulje od 120 dana odmah završiti u stečaju. S obzirom na veliki broj blokiranih pravnih osoba prvo će se krenuti s onima koji su u blokadi više od tisuću dana i uopće nemaju zaposlenih. Ti će se stečajevi pokretati od srpnja do rujna, a prema podacima što ih je prikupilo Ministarstvo pravosuđa u Hrvatskoj je više od 6.400 tvrtki koje su u blokadi dulje od tisuću dana, nemaju nijednog zaposlenog i njihov je dug i to bez kamata veći od deset milijardi kuna.
E-oglasna ploča
Nakon što se pokrenu stečajevi u takvim tvrtkama država kreće s onima koji su u blokadi od godinu dana do tisuću dana a nemaju zaposlenih, takvih je pravnih osoba više od 4.600, a njihov je dug veći od tri milijarde kuna. Tim tempom država bi do kraja godine trebala riješiti barem one tvrtke koje zadovoljavaju uvjete za stečaj po službenoj dužnosti, a blokirane su dulje od 120 dana i nemaju nijednog zaposlenog. Ukupno su u Hrvatskoj 14.652 pravne osobe koje odgovaraju takvom opisu, a skupile su dug od 14,9 milijardi kuna (bez kamata) i to bez ijednog zaposlenog.
Preostale tvrtke koje trenutno zadovoljavaju uvjet o blokadi od 120 dana, a ima ih više od četiri tisuće, zapošljavaju 8.838 radnika i njihov je dug, opet bez kamata, oko pet milijardi kuna.
Da Hrvatska ima na tisuće tvrtki bez zaposlenih i da oni duguju milijarde kuna, od čega 2,3 milijarde državi, što je tek sedmina duga, nije novost, no nova će pravila omogućiti da se konačno dozna tko stoji iza tih fantomskih tvrtki, je li neki od vlasnika, osnovao više takvih poduzeća te kome su ta poduzeća ostala dužna. Naime, plan Ministarstva pravosuđa je da se ti podaci objavljuju na e-oglasnoj ploči što će se omogućiti izmjenama Zakona o sudskom registru. Iako to nije osnovni cilj, na taj način će se otkriti koliko su pojedine banke u Hrvatskoj izložene takvim tvrtkama, a otvaranje stečajnih postupaka svakako će utjecati na njihove bilance.
– Na taj način će i svaka tvrtka koja kreće u posao s nekim znati je li taj netko završio u stečaju zato što ne plaća svoje obveze pa je u blokadi više od 120 dana. U takvom slučaju će se znati da poslovanje s takvom pravnom osobom nosi i veći rizik, napominje ministar pravosuđa Orsat Miljenić dodajući kako time i sam stečajni postupak postaje transparentniji jer vjerovnici, o čijem se novcu i radi, mogu provjeriti svaki detalj iz postupka. U zakon se vraća i mogućnost nastavka poslovanja kroz stečajni postupak, što se nekada popularno zvalo stečaj s preustrojem.
Precizirani rokovi
Prijedlog zakona propisuje da su uvjeti za pokretanje stečaja koji se moraju ispuniti prije nego se netko od vjerovnika ili sam dužnik odluče za to, blokada dulja od 60 dana i neisplata tri uzastopne plaće. Novost je i to da će se stečajnog upravitelja birati nasumičnim odabirom kako se ne bi dogodilo da pojedini suci stalno biraju iste upravitelje. Dosad su primjerice na više od 200 stečajnih postupaka bila anagažirana samo četiri stečajna upravitelja, dok pedesetak njih koji također imaju licencu nikada nije radilo ni na jednom postupku.
Na isti način će se birati i predstečajni povjerenik jer se i taj postupak vraća u Stečajni zakon odnosno pod okrilje trgovačkih sudova. Razlozi za pokretanje predstečajnog postupka su blokada dulja od 60 dana ali i kašnjenje u isplati plaća od 30 dana ili više.
I za predstečajni i za stečajni plan tražit će se suglasnost barem 50 posto vjerovnika iz svake skupine, ali s uvjetom da se s planom slože vjerovnici koji imaju više od dvije trećine ukupnih tražbina.
Zakonom su predviđeni i rokovi trajanja oba postupka, predstečajni može trajati 120 dana uz maksimalno produljenje od 90 dana, dok stečajni postupak može u prvom stupnju trajati šest mjeseci, te je isto toliko vremena predviđeno i za drugi stupanj.