DO 2031. ČAK 17 % HRVATA MANJE
Broj starijih od 75 godina bit će 2031. dvostruko veći nego 2001. godine
(GLAS SLAVONIJE) – Još donedavno bilo je posve oportuno čitati vijesti koja zemlja ima veći broj stogodišnjaka. Potom smo, bar u Europi, prešli na priču kako ćemo podižući letvicu za odlazak u mirovinu raditi gotovo do praga sedmog desetljeća životne dobi, da bi se naposljetku došlo do konstatacije kako će “starenje stanovništva diljem svijeta kočiti razvitak gospodarstva.” Kreditna agencija Moody’s navodi kako će se trend rasta gospodarstva u idućih 20 godina oštro usporiti, a da nepovoljan odnos starije populacije i zaposlenih više ne baca sjenu samo na razvijena gospodarstva nego i na ona u nastajanju. Analitičari naime tvrde da će starenje stanovništva usporiti gospodarski rast jer će radno aktivno stanovništvo rasti upola sporije između 2015. i 2030. nego u prethodnih petnaest godina. “Starenje populacije nije i ne bi bilo ništa loše kada bismo imali stabilnu situaciju s mlađim stanovništvom”, kaže demograf dr. Dražen Živić s Instituta Ivo Pilar.
Stariji radnici
Prema nekim projekcijama, Hrvatska će 2031. godine imati 3.680.750 stanovnika, odnosno u odnosu na 2001. broj stanovnika će se smanjiti za 756.710 ili 17,1 posto. No, još je nepovoljnija činjenica da će se pogoršati dobni sastav stanovništa. Kako je u svom radu “Kamo ide Hrvatska“, objavljenome u zborniku radova sa znanstvenog skupa “Demografija u Hrvatskoj”, objavio geograf i demograf prof. dr. Ivo Nejašmić, dobna struktura zaposlenih će se promijeniti, značajno će se smanjiti udio mlađih radnika, odnosno zaposleni radnici bit će u prosjeku stariji. Uz to, starenje stanovništva utjecat će na pogoršanje odnosa broja zaposlenih i broja umirovljenika. Broj starijih od 75 godina bit će 2031. dvostruko veći nego 2001. godine, što svjedoči da će demografske promjene i njihove posljedice predstavljati veliki izazov za populacijsku, gospodarsku i socijalnu politiku Republike Hrvatske.
To je na tragu onog što se navodi u ovom izvješću – kada pučanstvo stari brže no što ga uspijevaju zamijeniti radno sposobni građani koji proizvode robu, usluge i imovinu, trošak skrbi za starije može nadmašiti raspoložive javne i privatne resurse, preopteretiti sustave mirovinske skrbi i javne financije i podići kamate na tržištu obveznica.
Poticaji
– Starenje je samo po sebi oblik negativne demografije. Uz stariju se populaciju uglavnom, ako se treba izraziti ekonomskim rječnikom – veže potrošnja. Odnosno gospodarski stare populacije ne potiču gospodarski razvoj – kaže Živić.
Precizira kako u određenoj životnoj dobi, bez obzira na to bili radno aktivni ili ne, više ne težite za novim izazovima koji potiču ulaganja.
Stoga, smatra ekonomistica Darija Krstić iz osječkog Centra za poduzetništvo, treba voditi poticajnu natalitetnu politiku i politiku koja će otvarati prilike za nova radna mjesta.
– Kada je Hrvatska u pitanju, potreban nam je spoj reformi i različitih poticajnih mjera nekoliko ministarstava, i to ne smije biti samo na bazi jednog mandata. Mladi nisu spremni čekati na posao dok u sve starijoj dobi zaposleni ne odu u mirovinu – kaže Krstić.
Dario KUŠTRO