Foto: Canva
Današnji sastanak između Uprave HP-Hrvatske pošte d.d. i predstavnika reprezentativnih sindikata u vezi novog Kolektivnog ugovora, zaključen je potpisivanjem aneksa postojećeg Kolektivnog ugovora koji će vrijediti do 1. srpnja 2026.
Također, Uprava HP-Hrvatske pošte d.d. na čelu s predsjednicom Mrkonjić, postigla je dogovor sa reprezentativnim sindikatima, Hrvatskim sindikatom pošte i Sindikatom Tiger, da se iznos regresa poveća na 200 EUR, što će biti uključeno i u novi Kolektivni ugovor koji se planira sklopiti do 1. srpnja 2026.
Jedna od tema je bio i Pravilnik o plaćama, uz konsenzus svih uključenih da je isti potrebno mijenjati, s ciljem da bude transparentniji, pravedniji i poticajan za sve radnike. Donesena je odluka o osnivanju Povjerenstva za izmjene Pravilnika o plaćama koji će u narednim tjednima odrediti dinamiku pregovora, te predložiti nužne izmjene kao i postaviti rokove za izmjene Pravilnika.
Jedan od zaključaka sastanka jest i da je Pošti i njezinim radnicima potrebna sustavna i kvalitetna promjena koja zahtijeva vrijeme za pronalaženje najboljih i najučinkovitijih načina za održiva i dugoročna unapređenja uvjeta rada, a ne ad hoc rješenja.
Pregovori se nastavljaju sljedećeg tjedna, u pozitivnom ozračju i sa zajedničkom željom svih uključenih da se u što je moguće većoj mjeri unaprijede prava radnika Hrvatske pošte.
GODIŠNJI ODMOR NIJE LUKSUZ NEGO PRAVO SVAKOG RADNIKA!
Godišnji odmor je temeljno pravo svakog radnika i zakonska obveza poslodavca. Njegova primarna svrha je biološki i psihofizički oporavak radnika te očuvanje zdravlja. Korištenje godišnjeg odmora ne smije služiti za krpanje organizacijskih propusta u poslovanju ili za umjetno podizanje postotaka uspješnosti pojedinih odjela. Dakle, to nije alat za statistiku, tim više jer i zakon jasno propisuje da se radnik svog prava na godišnji odmor ne može odreći.
Brojne studije dokazuju da je redoviti odmor nužan za očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja te djeluje kao ključno „gorivo“ za bolje funkcioniranje na radnom mjestu. Umoran radnik manje je motiviran, manje produktivan i znatno podložniji ozljedama i bolestima. Ozbiljno i plansko korištenje godišnjeg odmora donosi dobrobit i radnicima i poslodavcu. Pravilno planiranje ključno je i za smanjenje izrazito visoke stope bolovanja kojoj svakodnevno svjedočimo. Kao sindikat borit ćemo se da se ova prava dosljedno poštuju na terenu i da svaki radnik, naš član, dobije svoj zasluženi odmor.
Uz Zakon o radu, prava na godišnji odmor za radnike Hrvatske pošte dodatno su utvrđena Kolektivnim ugovorom. Naime, trajanje godišnjeg odmora povećava se na temelju radnog staža, uvjeta rada i socijalnih kriterija. Najviši broj dana godišnjeg odmora iznosi 29 radnih dana godišnje. U trajanje godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, blagdani i neradni dani određeni zakonom. Radniku, roditelju djeteta sa smetnjama u psihofizičkom razvoju ili utvrđenom invalidnošću te radniku invalidu u skladu sa Zakonom, godišnji odmor može ukupno iznositi najviše 30 dana. Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna. Neiskorišteni dio godišnjeg odmora radnik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja slijedeće kalendarske godine. Također, radnik ima pravo koristiti tri dana godišnjeg odmora kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije korištenja.
Slijedom svega navedenoga, ponavljamo da godišnji odmor mora prestati biti sredstvo za popunjavanje statistike i napokon postati ono čemu je namijenjen – vrijeme za nužni oporavak i zdravlje radnika. Tako će i njegova motivacija biti veća, a time i njegova učinkovitost.
BURNOUT SINDROM – BOLEST DANAŠNJICE
Burnout ili sindrom izgaranja je stanje krajnje fizičke, emocionalne i mentale iscrpljenosti uzrokovano dugotrajnim i pretjeranim stresom, najčešće vezanim uz posao. Karakteriziraju ga osjećaj bespomoćnosti, gubitak motivacije i smanjena produktivnost, a Svjetska zdravstverna organizacija ga priznaje kao profesionalni fenomen.
Važno je prepoznati rane znakove poput kroničnog umora, nesanice i promjena u raspoloženju kako bi se spriječile ozbiljne zdravstvene posljedice.
Ključne karakteristike burnouta su emocionalna iscrpljenost (osjećaj iscijeđenosti), depersonalizacija (cinizam, distanca prema poslu/ljudima) i osjećaj smanjenog osobnog postignuća. Burnout se razlikuje od stresa.
Naime, dok stres podrazumijeva „previše“ (obaveza), burnout je „premalo“ (motivacije, brige i energije). Najčešći simptomi burnouta su kronični umor, nesanica, zaboravljivost, pad imuniteta, česte glavobolje te osjećaj beznađa i nemotiviranosti.
Uzroci burnouta su preopterećenje poslom, nedostatak kontrole, premala nagrada, loši međuljudski odnosi te nedostatak ravnoteže između privatnog i poslovnog života. Burnout nije prolazna faza, već dugotrajno stanje koje zahtjeva promjenu životnih navika, a često i stručnu pomoć kako bi se osoba oporavila i vratila funkcionalnosti.
Burnout može dovesti do trajnog smanjenja kvalitete života i bolesti poput visokog tlaka ili srčanih problema. Ovaj je sindrom poznat i pod nazivom sindrom sagorijevanja na poslu, a radi se o sve češćem problemu, pa se često naziva i bolešću današnjice.
POTPISANA DEKLARACIJA O SURADNJI SINDIKALNIH SREDIŠNJICA
Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata, u Zagrebu, 30. travnja, uoči Međunarodnog praznika rada, potpisali su Deklaraciju o suradnji sindikalnih središnjica – “Snagom solidarnosti prema pravednijem društvu”, kojom su utvrdili temeljna načela i ciljeve kao okosnicu zajedničkog rada i suradnje u idućem razdoblju. Izdvajamo neka od načela i ciljeva:
*Plaće u Hrvatskoj moraju pratiti gospodarski razvoj, rast dobiti i poreznih prihoda, kao i rast troškova života. Hrvatska mora što prije dosegnuti razinu plaća koja odgovara prosjeku Europske unije.
*Za ostvarivanje tog cilja, sindikatima je nužan aktivniji i ambiciozniji pristup kolektivnom pregovaranju na svim razinama, pri čemu je ključno jačanje mobilizacijske snage.
*Sindikalne središnjice zahtijevaju od Vlade RH da se uključi u kreiranje politike plaća na razini gospodarstva, odnosno privatnog sektora, kroz promjenu postojećih i donošenje novih propisa.
*Sindikalne središnjice zahtijevaju od Vlade RH aktivnu i odgovornu ulogu u osiguravanju provedbe kolektivnih ugovora i zaštite zakonitosti na tržištu rada. To uključuje sustavan i učinkovit nadzor nad primjenom kolektivnih ugovora, borbu protiv sive ekonomije, neprijavljenog rada i svih oblika izbjegavanja radnog zakonodavstva, te uvođenje učinkovitih sankcija za poslodavce koji krše prava radnika i izbjegavaju kolektivno pregovaranje.
*Sindikalne središnjice potvrđuju svoje čvrsto opredjeljenje za solidarnost i međusobnu podršku radnika javnog i privatnog sektora, kao i sindikata i sindikalnih središnjica, uključujući uzajamnu podršku u industrijskim akcijama i kampanjama za zaštitu radničkih prava.
*U Hrvatskoj je nužno pronaći način koji će omogućiti znatno snažniji rast mirovina, za što se ključ nalazi u borbi protiv sive ekonomije, rastu bruto plaća i pravednijoj poreznoj politici.