Zajedničko tijelo za tumačenje Kolektivnog ugovora na jučerašnjem je sastanku donijelo zaključak koji glasi: “Ako su oba roditelja zaposlena kod poslodavca u Hrvatskoj pošti, dar za djecu isplatit će se obama roditeljima, pod uvjetom da su na dan 1. prosinca 2025. u radnom odnosu kod Poslodavca”.
Dakle, ako su oba roditelja zaposlena u HP-u, dar za dijete u iznosu od 100 eura neto, dobit će svaki roditelj za svako dijete do navršenih 15 godina života.
Naime, jučer je Zajedničko tijelo za tumačenje Kolektivnog ugovora, koje je sastavljeno od predstavnika reprezentativnih sindikata: Nenad Puškar (HSP) i Ivica Franić (Tiger) te predstavnika Poslodavca Ivana Mirković Pogorilić (HP) i Mirjana Virovec (HP), dogovorilo tumačenje odredbe članka 60. Kolektivnog ugovora, na način da se stavak 4., koji je do sada glasio: “Ukoliko su oba roditelja zaposlena kod Poslodavca pravo na dar za dijete ostvaruje radnik/roditelj koji je nositelj zdravstvenog osiguranja djeteta” – BRIŠE. Popis djece bit će izrađen na temelju podataka iz interne baze Poslodavca.
Radnici mogu dostaviti rodni list djeteta najkasnije do 30. studenog 2025. godine u slučaju rođenja djeteta u međuvremenu. Ako radnik ne ostvari isplatu, a ispunjava uvjete za isplatu dara za dijete, isplata će biti naknadno, odmah po dostavi rodnog lista djeteta.
KAMPANJA ZA ZDRAVA MJESTA RADA “SIGURAN I ZDRAV RAD U DIGITALNO DOBA 2023. – 2025.” (II)
„Rad putem digitalne platforme često obuhvaća poslove u zanimanjima i sektorima koji su visokorizični i koji se povezuju s lošijim uvjetima rada.” To je internetska usluga ili platforma za trgovanje na temelju digitalne tehnologije (uključujući uporabu mobilnih aplikacija) u vlasništvu poduzeća i/ili kojom upravlja poduzeće, s ciljem lakšeg povezivanja potražnje za radom i ponude rada, a koju pruža radnik putem platforme.
Rad putem digitalnih platformi stvara nove mogućnosti za poduzeća i radnike, na primjer za osobe koje se susreću s više poteškoća u pristupu tradicionalnom tržištu rada. Jednostavno rečeno, to uključuje rad koji se obavlja putem internetske platforme, na njoj ili uz njezino posredovanje.
Najčešći platformski poslovni model internetsko je tržište na kojem se povezuje ponuda i potražnja na tržištu rada. Često se odnosi na radna mjesta u zanimanjima i sektorima kao što su prometni sektor (dostavljači i vozači taksija), ali i čistači i majstori (koji su izloženi kemijskim proizvodima i visokom riziku od pokliznuća, spoticanja i padova).
Radnicima koji rade putem digitalnih platformi upravljaju algoritmi koji utječu na raspodjelu rada, naknadu i koji prikupljaju podatke o radnicima koji se mogu iskoristiti za povećanje nadzora. Zbog nestandardnih radnih odnosa s operaterima digitalnih platformi dolazi do povećanja rizika za radnike koji rade putem digitalnih platformi. Ti radnici imaju i slabu pregovaračku moć te kontrolu nad svojim radom. To je očigledno u sektorima dostave i prijevoza, u kojima radnici na terenu posjeduju niže vještine i podliježu visokoj razini platformske kontrole.
Radnici koji rade putem platformi suočavaju se i s izolacijom, intenziviranjem rada, dugim radnim vremenom i digitalnim praćenjem i nadzorom, što može dovesti do visoke razine stresa. Međutim, njihov pristup zaštiti ograničen je njihovim radnim statusom. Budući da su radnici koji rade putem platformi obično samozaposleni radnici, odgovorni su za vlastitu sigurnost i zdravlje na radu. Platforme nisu dužne usvojiti mjere za povećanje zaštite radnika koji rade putem platformi. (Izvor: https://healthy-workplaces.osha.europa.eu/hr)