Ovih dana do nas pristižu prigovori i negativni komentari poštara vezano za iznos varijabilnog dodatka nakon isplate plaća za mjesec rujan. Uzrok nezadovoljstva je dodatak za ostvarene rezultate obračunat prema novoj odluci poslodavca, koji je kod većine radnika znatno manji nego prijašnjih mjeseci.
Zašto se kriteriji za nagrađivanje radnika često mijenjaju i što se s time želi postići? Ono što je zabrinjavajuće u novoj odluci, a što direktno i znatno utječe na izračun visine mjesečnog dodatka, jest kriterij po kojemu se iznos dodatka za obavljanje poslova dostave na V-sektoru bazira uz uvjet zaduženog broja adresa (mjesto, ulica i kućni broj) s obavezom pokušaja dostave i/ili preuzimanja na adresi uz obavezno korištenje DPx sustava za zaduženje poštanskih pošiljaka te obavijesti uz uvjet minimalnog broja adresa. Što to točno znači za dostavna područja na kojima se nalaze zgrade sa jednom ili nekoliko različitih adresa, ali istovremeno sa desecima ili stotinama različitih primatelja? Pokazalo se da je dostavljačima na takvim rajonima ovaj mjesec znatno smanjeni dodatak na plaći jer im se kao uvjet za izračun ne priznaje složenost posla već samo broj koraka koje isti mora napraviti da bi odradio dostavu. Je li to pošteno i mora li radnik prihvatiti nepovoljan položaj zato što je netko postavio takve kriterije? Isto tako, prema novoj odluci o dodatku za ostvarene rezultate za operatere u poštanskim uredima nalazi se kriterij da pravo na dodatak imaju radnici koji u danu imaju ukupno 220 i više evidentiranih transakcija u radu s korisnicima (MIPS +CPA).
Upravo je taj kriterij uvjetovao da dodatak na plaći iliti nagradu za rad, u većem broju dobivaju radnici u manjim uredima dok su radnici u velikim uredima, oni koji su opterećeni poslovima dostave i isporuke te svakodnevnog pritiska stranaka, izuzeti iz nagrade ili dobivaju zanemarive iznose. Naime, u velikim dostavnim uredima u jednoj smjeni radi više šaltera koji usprkos kompleksnosti transakcija i vremenu utrošenom na isporuku i poslove dostave, ne mogu dosegnuti brojku od 220 transakcija u smjeni. Taj broj transakcija ili se uopće ne može dosegnuti ili je to vrlo teško, iz razloga što se korisnici usmjeravaju na više šaltera nego što je to slučaj u manjim uredima i transakcije se dijele na veći broj radnika. Drugi razlog zašto se ne može dosegnuti ta brojka je i činjenica da radnici na šalterima rade poslove dostave koji se ne evidentiraju kroz transakcije za izračun varijabile kao i činjenica da se veliki broj dužih i složenih transakcija evidentira kao jedna stavka, a iziskuje puno više vremena nego što je to slučaj kod prosječnog vremena utrošenog za jednu transakciju.
Sve to ima za rezultat manji broj radnika koji su dobili dodatak za ostvarene rezultate odnosno nagrađivanje, ili su ti iznosi u velikoj većini znatno manji nego do sada, ako ne i ponižavajući, kako kažu radnici u poštanskim uredima. To navodi radnike da pribjegavaju radnjama koje nisu mjerljive kako bi si povećali broj transakcija te na taj način zaradili nagradu koja im ionako pripada. Ono što ne smijemo zanemariti, a što bi se svakako trebalo promatrati kroz prizmu nagrađivanja, je i radno vrijeme u većim dostavnim uredima gdje je dolazak u jutarnju smjenu znatno raniji dok je popodnevna smjena duža, upravo zbog dostave, kao i činjenica da radnici u tim uredima rade subotom što nije slučaj kod manjih ureda.
Je li to pošteno i pravedno? Jesu li takvi kriteriji relevantni? Koliko su takvi kriteriji motivirajući za radnike? Upravo ta pitanja upućujemo poslodavcu, a očekujući skori odgovor, nadamo se i skorašnjem revidiranju postojećih kriterija.
GLAVNO RADNIČKO VIJEĆE PROTIVI SE KOLEKTIVNOM VIŠKU RADNIKA!
Glavno radničko vijeće (GRV) usprotivilo se kolektivnom višku radnika koje je poslodavac najavio nakon uvođenja nove sistematizacije radnih mjesta. Višak radnika odnosi se na administrativna radna mjesta. Očitovanje koje je GRV uputio poslodavcu, prenosimo u cijelosti.
„Glavno Radničko Vijeće protivi se namjeravanom Kolektivnom višku radnika. Poslodavac u svom dopisu navodi da će se radi zbrinjavanja viška radnika prema radnicima za čijim je radom prestala potreba u okviru postupka mirne ponude ponudio sklapanje novih ugovora o radu unutar Društva, sukladno važećem Pravilniku o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta HP-Hrvatske pošte d.d., a u skladu s mogućnostima i potrebama poslovanja, te da će nakon zakonom propisanih rokova i provedbe propisanih koraka, pokrenuti postupak otkazivanja ugovora o radu uz istodobnu ponudu izmijenjenog ugovora o radu, sukladno odredbama Zakona o radu i internim aktima Društva.
Ovakvo pojašnjenje GRV ne smatra dostatnim za argumentiranu raspravu u predmetu kolektivnog viška radnika, osobito što promjena naziva radnog mjesta ili promjena naziva organizacijske cjeline ili promjena sadržaja opisa poslova na način da se poslovi radnog mjesta samo jasnije opisuju ili im se dodaje novi zadatak odnosno proširuje već postojeći opis, ne znači ujedno da za radom radnika raspoređenog na tim poslovima stvarno prestaje potreba.
Smanjenje broja radnika s ciljem „povećanja učinkovitosti“ nije potkrijepljeno analizom i podatcima. Pojedini radnici su i ovako preopterećeni poslovima svoga radnog mjesta, dok moguće istovremeno postoje radnici kojima bi bilo potrebno podići učinkovitost, no očito se to pokušava učiniti po nejasnim kriterijima. Procjenjujemo da je moguć osnovni cilj „optimizacija organizacijske strukture“, jer se bojimo da se smanjenjem broja radnika i neodgovornim pokušajem povećanja učinkovitosti teško može dovesti do „bolje podrške korisnicima“.
Namjera postizanja „veće učinkovitosti“, ukoliko se temelji na podatcima o dosadašnjoj učinkovitosti, nije potkrijepljena podatcima i analizama. Navod da je namjera podizanja učinkovitosti za radna mjesta cilj izmjena, nadamo se temelji se na do sada utvrđenoj analizi učinkovitosti. Ukoliko tome nije tako, onda su i ti navodi samo kozmetičke naravi.
Podloga ovakvom stavu je i posljednje ignoriranje Pravilnika o normama prilikom izračuna nagrade za ostvarene rezultate rada za proizvodna radna mjesta. Trenutno važećim Pravilnikom o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta, zapravo ne prestaje potreba za tim poslovima, pa se postavlja pitanje opravdanosti proglašavanja kolektivnog viška radnika. Smatramo neosnovanim korištenje autonomnog prava poslodavca da reorganizira proces rada samo u svrhu daljnjeg smanjenja plaća radnika odnosno svrstavanja u niži platni razred i to bez jasnih kriterija koja vrsta poslova i pod kojim uvjetima (prvenstveno po pitanju plaće) će biti ponuđeni radnicima čija se radna mjesta po navodima poslodavca ukidaju.
Slijedom navedenog, GRV smatra da se skoro svi od 59 radnika na koje se odnose organizacijske promjene trenutno važećim Pravilnikom o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta, mogu unutar sustava rasporediti na poslove koji odgovaraju njihovom radnom iskustvu i bez umanjenja njihovih materijalnih prava (bez obzira na promjenu naziva radnog mjesta ili organizacijske jedinice ili dopunjavanja opisa poslova), a u okvirima radnih mjesta, platnih razreda i kategorija platnih razreda predviđenih predloženim Pravilnicima.
Zbog toga GRV traži da se „mjera zbrinjavanja“ koju namjerava poduzeti poslodavac radi zbrinjavanja ovog kolektivnog viška radnika, provede na transparentan način te jednako u odnosu na sve radnike koji su raspoređeni u organizacijske cjeline poslodavca i/ili na radna mjesta obuhvaćena reorganizacijom koja je razlog ovog viška i jednako u istim usporednim situacijama na nivou cjelokupnog poslodavca. Smatramo da bi poslodavac trebao sprovesti kriterij bodovanja za sve radnike zaposlene na radnim mjestima na kojima je utvrđen Kolektivni višak radnika.
Smatramo, također, da prilikom ponude novih ugovora o radu poslodavac mora voditi računa o bodovima koje su radnici prema svojim sposobnostima ostvarili i koji im pripadaju prema važećim ugovorima o radu odnosno da se radnicima u dijelu materijalnih primanja nude bodovi isti ili povoljniji od bodova koje radnik ima prema važećem ugovoru o radu. U slučaju da eventualno postoje radnici kojima će se nuditi nepovoljniji ugovori o radu (kako u pogledu materijalnih primanja, tako i u pogledu ostalih uvjeta rada), da se radniku takva ponuda obrazloži na adekvatan i argumentirani način a ne paušalnim pozivanjem na novi pravilnik o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta te da radnik ima pravo od više instance i uz posredovanje ljudskih resursa zatražiti „reviziju“ takove ponude novog ugovora odnosno izjaviti prigovor na koji mu je poslodavac dužan u pisanom obliku i odgovoriti.
Tražimo, nadalje, da se radnicima koji neće prihvatiti ponuđeni ugovor o radu omogući odlazak iz sustava Hrvatske pošte d.d. kroz poslovno uvjetovan otkaz ugovora o radu, ali uz povoljniju, stimulativnu otpremninu, kao što je bilo i do sad za sve provedene postupke kolektivnog viška radnika.“