Hrvatska do lipnja sljedeće godine u svoj Zakon o radu mora uvrstiti Europsku direktivu o transparentnosti plaća. Direktiva definira obvezujuće mjere za transparentnost plaća, kao što su informacije o plaći za one koji traže posao, pravo radnika koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti na informaciju o visini plaće, kao i obveze izvješćivanja o razlici u plaći između muškaraca i žena za organizacije s više od 100 zaposlenih (u javnom i privatnom sektoru). Ako ta izvješća otkriju razliku u plaćama veću od 5 posto bez objektivnog opravdanja, poslodavci će morati provesti zajedničku procjenu plaća s predstavnicima radnika. U slučaju spora, teret dokaza bit će na poslodavcu.
Nova direktiva omogućit će radnicima da zatraže podatke o svojoj plaći. No, suprotno onome što se može čuti u javnosti, v.d. ravnateljica Uprave za rad i zaštitu na radu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Anita Zirdum tvrdi da radnici neće moći doznati plaću svojih kolega. To, po njenim riječima, nije u direktivi, a neće biti ni u zakonu. “Želi se postići da se dođe do transparentnosti za samog radnika, što se tiče njegove plaće i uvjeta rada, mogućnosti dobivanja informacija o plaći već prilikom razgovora za posao i informacije o prosječnoj plaći za radna mjesta njegove vrijednosti ako to ne narušava privatnost drugih osoba”, naglasila je Zirdum u HRT-ovoj emisiji U mreži prvog.
Umjesto da zna koliku plaću imaju njegovi kolege, radnik će imati pravo zatražiti informaciju o svojoj plaći i prosječnim rasponima plaća po spolu za kategorije radnika koji obavljaju jednaki posao, odnosno rad.
Što će točno ova direktiva značiti za hrvatske radnike pokazat će vrijeme i praksa poslodavaca nakon implementacije. Bitno je napomenuti činjenicu da u Hrvatskoj još uvijek postoji ogroman prostor za unaprjeđenje prava radnika pa je i najmanji korak prema tome zapravo velik te itekako poželjan.
Radnik je najvažnija karika u procesu rada bez dileme ili iznimke i dok god postoji drugačiji pogled od toga, kao društvo nećemo daleko dogurati. Bitno je također iznositi činjenice o rastu plaća i drugim pravima radnika, a ne selektivno iznositi informacije kako kome paše.
Tako se primjerice u javnosti često govori o visokom postotku rasta plaća i troška rada u Hrvatskoj, no postotci bez konteksta znače vrlo malo. Tome u prilog ide i primjer iz drugog kvartala 2025., gdje je u Austriji cijena rada rasla 3,8 posto na osnovicu od 44,5 eura, što znači 1,69 eura po satu. S druge strane, u Hrvatskoj je rast bio 9,2 posto, ali na osnovicu od 16,5 eura dakle, svega 1,51 euro po satu.
Iz toga proizlazi da je hrvatski radnik dvostruko jeftiniji od prosječnog europskog radnika i višestruko jeftiniji od radnika u razvijenim državama. Radnici u Hrvatskoj plaćaju hranu, gorivo i režije po gotovo jednakim cijenama kao kolege u Njemačkoj ili Austriji, ali su im plaće dvostruko niže. To znači da hrvatski radnici zapravo žive u skupljoj stvarnosti, jer s manjim primanjima moraju pokriti gotovo jednake troškove života.
Kvalitetne radne snage je svakim danom sve manje. Rekli bi „koliko para toliko i muzike“.
Nažalost, percepcija većine poslodavaca je da je radnik trošak, a ne temelj svake dodane vrijednosti. Znači, radnik nije vrednovan na način koji zaslužuje i to je glavni problem niske plaće i potplaćenosti. Kako se ne bi raspali već ionako klimavi temelji na kojima stojimo, krajnje je vrijeme da se radnik prizna kao glavni resurs te da se s tim u skladu primjenjuje pravedan sustav izračuna visine plaće kao i redovitog povećanja iste, s time da ti izračuni prate rast troškova života jednako kao i profit same kompanije. (Izvor/autor: HSP, NHS, Poslovni dnevnik)
PROBLEM ALKOHOLIZMA NA RADNOM MJESTU
Promicanje zdravlja na radnom mjestu sustavne su ciljane aktivnosti i mjere koje poslodavac provodi na temelju zakona s ciljem održavanja i jačanja tjelesnog i mentalnog zdravlja radnika. Hrvatska pošta već godinama plaća dodatno zdravstveno osiguranje za svoje radnike i upućuje ih na sistematske preglede. Time dokazuje da je odgovoran poslodavac koji vodi brigu o svojim radnicima. Hrvatski sindikat pošte, naravno, pozdravlja takvu praksu.
No, unatoč tome, opće je poznata činjenica da je u trendu današnjice porast depresije i psihičkih oboljenja, a time i porast konzumacije opojnih sredstava kao što su alkohol, razne droge i lijekovi. Potreban je izuzetan zajednički napor poslodavca, sindikata i radnika kako na poboljšanju tako i na održavanju psihičkog i fizičkog zdravlja svih zaposlenika.
Osim što je, po zakonu, poslodavac dužan spriječiti unos alkoholnih pića i ostalih opojnih sredstava u radno okruženje, dužan je i provesti testiranje – utvrđivanje konzumacije nedozvoljenih sredstava. Ali, prije same provjere, postoje i mjere prevencije koje bi poslodavac trebao sprovesti unutar kompanije kao društveno odgovoran partner.
Poslodavac ima mogućnosti i kanale kojima bi mogao sve svoje radnike informirati i podučiti o štetnosti opojnih sredstava i njihovu lošem utjecaju na radnu sposobnost. Također bi mogao, po uzoru na neke druge domaće i strane kompanije, izraditi i provesti programe prevencije na radnom mjestu u skladu s utvrđenim potrebama.
U dobroj vjeri, skrećemo pozornost poslodavcu da utvrdi protokol suradnje između postupanja poslodavca, sindikata, povjerenika zaštite na radu i djelatnika medicine rada u slučajevima kada su radnici zatečeni na radnom mjestu pod utjecajem opojnih sredstava.
Poseban naglasak stavljamo na neposredno nadređene rukovoditelje koji prvi uočavaju određeni problem kod radnika. Voditelje molimo da nas kontaktiraju za pomoć i podršku radniku, ako primijete problem.
Nemojmo biti licemjeri nego pružimo našim kolegama ruku spasa. Nitko od nas nije bez grijeha i svatko je zaslužio drugu priliku.
KAMPANJA ZA ZDRAVA MJESTA RADA “SIGURAN I ZDRAV RAD U DIGITALNO DOBA 2023. – 2025.” (I)
Siguran i zdrav rad u digitalno doba podrazumijeva usklađivanje zdravlja i sigurnosti s novim tehnologijama i digitalnim alatima na radnom mjestu, a EU OSHA (Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu) provodi trogodišnju kampanju (2023. – 2025.) na ovu temu, fokusirajući se na rad putem digitalnih platformi, naprednu robotiku i umjetnu inteligenciju, rad na daljinu, pametne digitalne sustave i upravljanje radnicima putem umjetne inteligencije.
Cilj je podići svijest o utjecaju digitalizacije na radna mjesta i razviti strategije za sigurno i zdravo radno okruženje.
Ključna područja koja se obrađuju u kampanji:
• Rad putem digitalnih platformi: Razmatra se utjecaj platformi na radne uvjete i sigurnost radnika.
• Napredna robotika i umjetna inteligencija: Analizira se kako ove tehnologije utječu na sigurnost i zdravlje na radu.
• Rad na daljinu: Proučavaju se izazovi i prednosti rada na daljinu u pogledu zdravlja i sigurnosti.
• Pametni digitalni sustav: Istražuje se utjecaj pametnih sustava na radna okruženja.
• Upravljanje radnicima uz pomoć umjetne inteligencije: Analizira se etički i sigurnosni aspekt korištenja umjetne inteligencije za upravljanje radom.
Ova kampanja EU-a nastoji promicati sigurno i zdravo radno okruženje u digitalnom dobu, prilagođavajući se novim tehnologijama koje oblikuju budućnost rada.