Nakon nove inicijative Hrvatskog sindikata pošte, dana 16.4.2023. održan je sastanak reprezentativnih sindikata i članova Uprave Hrvatske pošte na temu povećanja materijalnih prava svih radnika Hrvatske pošte, kao nastavak već prethodno održanih sastanaka. Nakon dodatnog predstavljanja argumentiranih zahtjeva od strane reprezentativnih sindikata i razgovora, te argumenata izrečenih od strane članova Uprave Hrvatske pošte, dogovoren je idući sastanak koji bi se trebao održati krajem tjedna.
UKRATKO: MJESEČNI SASTANAK SOCIJALNIH PARTNERA
– Obavljen je tehnički pregled nove zgrade NSC, čeka se uporabna dozvola. Početkom svibnja očekuje se početak selidbe administracije iz Branimirove u NSC. Pokrenut je postupak javne nabave za organizirani prijevoz radnika autobusom.
– U tijeku je pilot projekt drugačije organizacije dostave pošiljaka u diviziji pošta i diviziji ekspres, odvajanjem usluga sa rokovima D+1 od D+3. Od 1. lipnja planira se primjena nove organizacije na svim grupama područja. Sektor sortiranja će za veće urede sa većim količinama pošiljaka raditi sekvencioniranje pošiljaka na 4 sekvence. Ovakvim načinom bi se pošiljke usmjerene na jedan rajon podijelile na četvrtine, iz kojih će poštar lako izdvojiti one koje će dostavljati taj dan, te neće imati potrebe pregledavati sve prispjele pošiljke. Preuzimanjem prioritetnih i Paket24 pošiljaka od strane Divizije ekspres, poštari opće dostave neće morati isti dan dostavljati pošiljke na ostalim dijelovima rajona. Time će poštari imati manji prijeđeni put, što će dovesti do mogućnosti dostave dodatne količine pošiljaka, čime će biti moguće ostvarenje iste ili čak i veće učinkovitosti, time i veće nagrade za rezultate rada. Cilj nove organizacije kod opće dostave je, smanjenje dnevno prijeđenog puta.
Pitanje: Prema dostupnim informacijama, zapošljavanje stranih radnika očekuje se i na drugim grupama područja. Je li to istina i kada planirate zapošljavanje stranaca te hoće li to dovesti do promjena u organizaciji? Upozoravamo da je takav radnik za poslodavca skuplji, jer je poslodavac uz plaću obavezan osigurati i smještaj stranom radniku.
Odgovor: Da, trebali bi doći i u druge grupe područja. U 6. mjesecu očekujemo prve radnike, naime dozvole za strane radnike se čekaju 2-3 mjeseca. Moramo zapošljavati strane radnike, jer ne možemo naći domaće. Isto će dovesti do promjena u organizaciji, ali ništa bitno jer mi već sada tako radimo. Novi radnici kao i strani radnici vrše dostavu običnih pisama i novina dok „stari“ radnici vrše dostavu visokovrijednih pošiljaka.
Pitanje: Postavlja se pitanje provedbe mjera zaštite na radu za strane radnike u poslovnom sustavu Hrvatske pošte. Valja istaknuti kako se obveze poslodavaca u provedbi mjera zaštite na radu odnose na sve radnike, bez obzira na njihovo državljanstvo, znači i na strane radnike i druge osobe na radu kod poslodavca. Obveze poslodavca prema radnicima, uključivo i strane radnike, u prvom redu proizlaze iz zakonskih i podzakonskih odredbi donesenih temeljem Zakona o zaštiti na radu. Upravo na tom tragu, ispunjavanja zakonskih i podzakonskih odredbi, pozivamo vas da kod zapošljavanja stranih radnika i uvođenja u radne procese vodite računa o osiguravanju dokumentacije o organiziranju i provedbe zaštite na radu vezane uz rizike na poslovima određenih radnih mjesta.
Odgovor: Ugovori o radu za njih su dvojezični, dokumentacija Zaštite na radu je na engleskom jeziku.
JEDINICE U POŠTANSKIM UREDIMA
Posljednjih dana povjerenici Hrvatskog sindikata pošte pojedinih područja, zaprimaju veći broj upita zbog dodijeljenih jedinica operaterima u poštanskim uredima. Nažalost, nakon pet jedinica dodijeljenih u razdoblju od 12 mjeseci, slijedi opomena pred otkaz ugovora o radu. Kako je riječ samo o pojedinim područjima, uz nadu da se isto neće raširiti kao epidemija na druga, nejasnim ostaje zašto samo na tim područjima dolazi do ovakvih situacija? Kolege posebno ističu činjenicu da su u pitanju i oni radnici, koji su spremni u svakom trenutku nadređenima izići u susret po pitanju zamjene odsutnih radnika, te i u svim ostalim za funkcioniranje poštanskog sustava bitnim i kriznim situacijama. Pojedini od kolega su dokazano kvalitetni i višegodišnji radnici, što im je priznato kroz godišnju ocjenu, dijelom i temeljem ostvarenih rezultata prodaje. Destimulira li ovakvo postupanje takve radnike, kao i hoće li to moguće pojačano utjecati na ionako veliku fluktuaciju radnika, ostaje za sada nepoznanica. Prema poslodavcu smo reagirali negodovanjem zbog ove situacije, te zatražili hitan odgovor. Radnike koji se nađu u ovoj situaciji upućujemo da u slučaju izricanja opomene, odmah po primitku istu dostave povjereniku Hrvatskog sindikata pošte uz naznačen datum primitka, kako bismo zajedno napisali žalbu na izrečeno upozorenje.
MLAĐE GENERACIJE ŽELE “MEKANIJI” ŽIVOT I TIME ZNAČAJNO MIJENJAJU NAČIN RADA
Milenijalci i generacije nakon njih unijele su podosta promjena u smislu pogleda na život, kad ih se usporedi sa starijim “postavkama stvarnosti”. I dok se uvelike priča o “tihom davanju otkaza” ili “velikom otkazivanju”, tiho se ubacio još jedan pojam – nježan ili mekan život. Glavna mu je stavka “radim da bih živio, ne živim da bih radio”. Poanta je ne stavljati prioritet na materijalno već ono životno, odnosno na bogatstvo iskustava koje život pruža. Postavke modernog doba su takve da nitko od nas ne zna kad stati, a najčešće nije ni svjestan da treba stati. Imati jedan posao nije dovoljno za ispunjenje svih želja, zato se radi njih nekoliko, kroz sve dane u tjednu, mjesecu, godini… A zapravo, sve što treba jest stati i osvrnuti se, zaklopiti oči i prepoznati što vas kao osobu raduje. Naravno, posao je potreba i omogućuje uživanje u životu, kakvo god ono bilo, no ne treba mu dopustiti da postane nečiji život. Možda pojedinac to može “prožvakati”, ali ako se posveti isključivo radu, narušit će odnos sa svima oko sebe, koji mu možda znače više od bilo kojeg poslovnog uspjeha. Svjesni svih tih blagodati života, mnogi pripadnici mlađih generacija okreću se ovoj filozofiji i rade koliko im treba da bi normalno živjeli, ne žele se vezati uz jedno radno mjesto, jedan životni sklop, pa tako zapravo biti, kako smatraju, robovima sustava. (Izvor: Grafičar i mediji)