HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

POST INFO 854 – GREŠKE U VEZAMA

Nadležne u Diviziji mreža smo upoznali s problemom s kojim se susreću pojedini operateri u poštanskim uredima, i kako smo mogli čuti, znaju biti svakodnevni/cjelodnevni, posebno u vrijeme pojačanog prometa. Problem se odnosi na lošu (nikakvu!?) povezanost ureda i nemogućnost provjere računa prilikom isplate korisniku, a evo i reakcije naših kolega:

“Obraćamo se potaknuti višemjesečnim, čak i višegodišnjim mučenjima vezano za HPB provjere računa, dubinske analize i same isplate i uplate, pogotovo kad su prvi dani u mjesecu (isplate mirovina), kad su gužve i kada strankama moramo ponavljati jedno te isto, a nitko nas ne doživljava (jer oni hoće svoje novce bez obzira na sve, naše priče ih ne zanimaju!). Konstantno sustav ili server ili kakogod se već zove blokira, šteka, ne možemo normalno raditi! A to sve vuče jedno za drugim, odmah kasni i dostava i sve ostalo što jedan dostavni ured ima! Odmah se javlja nervoza kod sviju (stranke pitaju dali bi možda trebali promijeniti banku?!) i jednostavno je teško izdržat cijeli dan u normalnom tonu! Ako je ikako moguće da se taj “kvar” otkloni jer stvarno to sve predugo traje (godinama), a ništa se ne pomiče s mrtve točke.”

Prenosimo i odgovor Divizije mreža:

„S obzirom da čekanje na odaziv pri spajanju na servise HPB nije uzrokovano elementima u nadležnosti DM niti informatičkom infrastrukturom (kolege koji vode Informatiku to potvrđuju) izvjesno je da rješenje nije lokalno dostupno te činimo ono što je potrebno:

– kolege i kolegice u poštanskim uredima su upućeni da svaku poteškoću prijavljuju na Helpdesk,

– dodatno osobno prijavljujem/eskaliram prema razini koja je u mogućnosti odraditi aktivnosti za izmjenu stanja (a zasigurno da to čine i kolege iz Informatike).

Više informacija o ovome nastojim pribaviti, no za sada mi dodatne informacije nisu dostupne, te Vas stoga mogu samo informirati da se odvijaju aktivnosti na krovnoj razini Informatika/Banka/(DM).“

I da, nije ovo vijest iz prošlog stoljeća.

OBILJEŽEN SVJETSKI DAN DOSTOJANSTVENOG RADA

I ove godine, na dan 7. listopada širom svijeta obilježen je Svjetski dan dostojanstvenog rada. U povodu toga dana predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever uputio je priopćenje koje prenosimo u dijelovima.

„Pri izradi svih društvenih politika koje među ostalim uključuju razvojne, gospodarske, socijalne, financijske i trgovinske, svako društvo mora voditi računa o dostojanstvenom radu koji je jedini pravi izlaz iz siromaštva i socijalne isključenosti, a bez kojega nema istinske demo- kracije i društvene povezanosti, društvenog zajedništva…

Bez dostojanstvenog rada nema pravednog društva. Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC) u svojem priopćenju navodi kako je ovogodišnji Svjetski dan dostojanstvenog rada „posvećen milijunima radnika širom svijeta koji traže pravedne plaće“. Dalje navodi kako „neobuzdana inflacija, potaknuta izvlačenjem profita od strane moćnih korporacija koje kontroliraju energiju, prijevoz, hranu i druge ključne robe, šalje još više radnika i njihovih obitelji u siromaštvo. Više od polovice kućanstava jedva se snalazi, a 10 posto ne može podmiriti troškove osnovnih potrepština“. Krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 i ruskom invazijom Ukrajine imale su snažan utjecaj na opskrbu robom, a iz njih se nekontrolirano nastavlja korporativno profiterstvo. Ovo je samo nastavak desetljećima dugog trenda pada udjela blagostanja koji pripada radnicima jer je suzbijanje sindikalnih aktivnosti, a posebno kolektivnog pregovaranja imalo za posljedicu to da radnici već dobivaju manje od onoga što su trebali dobiti, što su zaslužili. Interesi korporativne pohlepe uništili su pravednost plaća kao kamen temeljac društvenog ugovora između radnika, poslodavaca i vlada.

Oxfam u svojem izvješću navodi kako su se od početka pandemije bolesti COVID-19 pojavila 573 nova milijardera. Milijarderi sada nadziru 13,9 posto globalnog BDP-a, dok više od 70.000 ljudi svakoga dana pada u siromaštvo.

Sharan Burrow, glavna tajnica ITUC-a, završava svoju poruku riječima: “Dok se radnici sa svojim sindikatima nastavljaju boriti protiv represije nad plaćama i za pravednost plaća diljem svijeta, koristimo ovaj Svjetski dan dostojanstvenog rada kako bismo pozvali vlade da upravljaju u interesu ljudi, a ne nastave izvlačiti bogatstvo od ljudi i predavati ga korporacijama.”

U Hrvatskoj je stanje izuzetno loše već dugi niz godina, a najprije pandemija bolesti COVID-19 te nastavno na nju i podivljala inflacija, čine ga samo još gorim. Zbog nestalnih i nesigurnih poslova te premalih plaća veliki dio radnika, odnosno radnosposobnih stanovnika napustio je Hrvatsku. Otišli su u potrazi za boljim…

Bez obzira na nešto ublažene trendove, Hrvatska je i dalje rekorderka u EU po ugovorima o radu na određeno vrijeme do tri mjeseca. Podatci posljednjeg popisa stanovništva porazni su. To nije samo pitanje broja iseljenih, nego i njihove strukture. Odlaze radno sposobni građani, posebice mladi, visoko obrazovani. Odlaze nam građani u fertilnoj dobi, zasnivaju obitelji i rađaju djecu u nekim drugim zemljama. A u Hrvatskoj se svake godine upisuje u školu sve manje prvašića i sve je više umrlih u odnosu na novorođene. Politika kaže kako u Hrvatskoj imamo rekordnu zaposlenost (pri čemu raste broj stranih radnika) i rekordnu nezaposlenost, kako Hrvatskoj već kronično nedostaje radne snage. Ali sve je manje dostojnih poslova i dostojnih plaća od kojih se može dostojno živjeti. Zemlja smo u kojoj na hranu prosječno mjesečno ode 25,93 posto troškova, a na stanovanje 16,87 posto. Pri tome, svima koji primaju od neto medijalne (6451 kn) do minimalne (3750 kn) plaće udio tih troškova progresivno raste kako plaće padaju. Za hranu tako doseže i 40 – 50 posto troškova, a stanovanje 20 – 30 posto. Tu nema riječi niti o dostojnom radu niti o dostojnim plaćama.

A kad poslodavci pri trenutnim izmjenama Zakona o radu javno „kukaju“ jer Zakon nije dovoljno fleksibilan i, po njihovom, nije niti suvremen te traže da se dobar dio sadržaja zakona smanji i da se sadržaj tih odredbi prepusti kolektivnom pregovaranju kao u naprednim zemljama EU, prešućuju nam samo jedan mali, ali važan detalj, da nisu baš voljni kolektivno pregovarati pa čak niti neke moćne tvrtke iz IKT-a. Nema dostojanstvenog rada i dostojnih plaća bez istinskog socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja.

Ovogodišnji svjetski dan dostojanstvenog rada hrvatske je radnike zatekao još siromašnije i još besperspektivnije, nego li prošli. Inflacija i rast cijena koji je gradi u kombinaciji s rastućom pohlepom pojedinaca i rastućom društvenom nepravdom taj dan čine samo frazom i jekom u mračnoj, praznoj špilji u kojoj nema više čak ni čovječje ribice”, stoji u priopćenju NHS-a.