HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

POST INFO 838 – UPRAVLJANJE RADNIM UČINKOM

Upravljanje radnim učinkom bi trebalo biti upravo ono što te riječi same po sebi znače – fokus bi, prije svega, trebao biti na planiranju radnog učinka, a ne na pukom ocjenjivanju, stvaranju i vođenju dijaloga, a ne na davanju bespogovornih naloga, rješavanju problema, a ne na svaljivanju krivnje. U Hrvatskoj pošti upravo završava ciklus ocjenjivanja za prethodnu i zadavanja ciljeva za tekuću 2022. godinu. Nažalost, informacije od strane radnika govore o tome kako je (pre)veliki broj obavljenih godišnjih razgovora prošao u grču i nezadovoljstvu. Veliki broj radnika koje se ocjenjuje, a tako i nadređenih koji ih ocjenjuju, razgovor su doživjeli kao neugodno i obostrano traumatično iskustvo. Vrlo rijetko čujemo povratnu informaciju da je ovakav način upravljanja radnim učinkom motivirajući, da je razgovor ugodan i poticajan i, u konačnici, da je ocjenjivanje pravedno. Ako nakon svakog ciklusa ocjenjivanja i zadavanja ciljeva imamo sve manje motivirane radnike, nije teško zaključiti da je stvar pošla po zlu i da se hitno nešto treba promijeniti. Simptomatično je i to da su rukovoditelji svake godine pod sve većim stresom zbog ocjenjivanja i zadavanja ciljeva, ne zato što nemaju znanja i vještine komunicirati s radnicima, već zato što sami svjedoče nepravdi kod velikog broja ocjena i svjesni su koliko će im radnici nakon razgovora biti još manje motivirani. Moramo li stvarno sami sebi sjeći granu na kojoj sjedimo? Hrvatska pošta izdvaja financijska sredstva i u ovu svrhu, a rezultat je manje motivirani radnik, nezadovoljstvo i nedovoljni angažman oko ostvarenja ciljeva kompanije!? Ako ovome dodamo i mjesečno nagrađivanje operativnih radnih mjesta koje također ima ozbiljnih manjkavosti i nije rađeno po ključu da uvijek najbolji radnici ostvaruju pravo na nagradu, nije teško naći uzrok lošoj klimi u Hrvatskoj pošti.

REKORDAN RAST PRIHODA NA TRŽIŠTU POŠTANSKIH USLUGA

Na poštanskom tržištu u 2021. je ostvareno 268,5 milijuna usluga ili 11 milijuna manje nego u 2020., ali je prihod na tržištu porastao devet posto, na 1,97 milijardi kuna, podaci su Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM).
Porastu prihoda na godišnjoj razini najviše je pridonio porast prihoda na poštanskom tržištu u četvrtom tromjesečju, na 544,5 milijuna kuna, za što iz HAKOM-a ističu da je i najveći ostvaren u jednom tromjesečju otkako se prati tržište te za 7,8 posto viši nego u četvrtom tromjesečju 2020. i za 14,7 posto viši nego u prethodnom, trećem tromjesečju.
“Razlog većih prihoda je veći broj paketskih usluga, a dijelom i povećanja broja ostvarenih ostalih poštanskih usluga s nekom od dodanih vrijednosti”, komentiraju iz HAKOM-a.
U četvrtom tromjesečju 2021. na tržištu poštanskih usluga, s obzirom na trendove prisutne unatrag nekoliko godina, očekivano je ostvaren rast u svim segmentima tržišta u odnosu na prethodno tromjesečje.
Tako je ukupno ostvarenih 68,5 milijuna poštanskih usluga za 6,8 posto više nego u prethodnom, trećem tromjesečju 2021., ali i pet posto manje nego u istom tromjesečju 2020. zbog pandemije koja i dalje utječe na posao.
Povećanje ukupnog broja usluga u četvrtom u odnosu na treće tromjesečje 2021. rezultat je, kako dodaju iz HAKOM-a, povećanja svih vrsta pošiljaka (pisma, paketa, tiskanica), pri čemu paketske usluge rastu stalno unatrag nekoliko tromjesečja.
S druge strane, udjel univerzalne usluge na ukupnom tržištu najmanji je do sada, i iznosi nešto više od 50 posto.
“Uz pandemiju, na međunarodni je poštanski promet i u četvrtom tromjesečju 2021. veliki utjecaj imao novi EU-ov zakonodavni okvir o ukidanju oslobođenja od PDV-a pri uvozu pošiljaka s robom do 22 eura iz država izvan EU-a tako da se, u odnosu na isto razdoblje 2020., broj usluga smanjio za više od jedne trećine, odnosno za 35,7 posto”, kažu iz regulatora.
Zaključno se iznosi da je krajem 2021. poštanske usluge u Hrvatskoj pružalo 25 davatelja, od kojih je najveći HP-Hrvatska pošta, s udjelom od 87,2 posto obavljenih usluga i 55,2 posto ukupnih prihoda.

SVE MANJE POŠTARA OPĆE DOSTAVE!

Prema podacima koje dobivamo od Poslodavca broj poštara u GP1 je u prosjeku manji za sto radnika u odnosu na 2019. godinu! S pravom se pitamo – što se i zašto se to događa? Naime, posla ne manjka, tvrdi to i sam Poslodavac, a potpisuju se i novi ugovori. Postotak korištenja godišnjeg odmora u prošloj je godini za 13 posto manji u odnosu na godinu ranije, a usporedno s krajem 2019. godine, broj rajona se počeo smanjivati, a to je i slučaj sa brojem poštara, kojih je sve manje i manje. Poštari opće dostave u sve većem broju napuštaju sustav, a nove kvalitetne radnike je vrlo teško ili gotovo nemoguće pronaći. Mnogi koji dođu raditi, ne zadržavaju se dugo već odlaze za par mjeseci, pa i mnogo ranije. S druge strane, bolovanja je sve više, zbog čega trpe i radnici i posao. Sve navedeno i nije neka novost, traje to već unazad nekoliko godina. No, dokle tako? Koliko sustav manjka kadrova može izdržati i s kakvom kvalitetom rada? Naravno, logičan slijed nedostatka poštara je i sve veća opterećenost onih koji rade i nesebično se daju kako bi sustav funkcionirao. I da je to jedini problem, možda on i ne bi bio toliko velik. No, kada se tome nadoda još i loša ili nikakva komunikacija s nadređenima, upitni uvjeti rada i posebno, visina plaće (s kojom gotovo nitko nije zadovoljan), dolazimo do zaključka da je dobro što uopće ima poštara koji daju sve od sebe kako bi Pošta funkcionirala i nadaju se nekim boljim vremenima. Uz sve to, ni odluke o nagrađivanju za poštare opće dostave nisu postigle svoj cilj, na što upozoravamo od samog početka. Kriteriji nisu pravedni, ne nagrađuju najbolje poštare. Tako se iste tjera iz sustava, pa se vraćamo na početak priče. Broj poštara drastično pada, odlaze iz sustava razočarani, jer bolje sutra koje se najavljuje godinama unazad, nikako da dođe. Kako kaže stara izreka – bolje spriječiti nego liječiti. No, koliko još vremena treba proći da netko odgovoran shvati da će nam se osipanje poštara obiti o glavu i dugoročno nas uvaliti u velike probleme?