HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

POST INFO 835 – TROŠKOVI RASTU – PLAĆE OZBILJNO ZAOSTAJU

Radnici Hrvatske pošte za svoj rad primaju plaću koja nije dostatna za koliko-toliko pristojan život njih i njihovih obitelji. Svakako treba znati da se radi o plaći koja je znatno niža u odnosu na prosječnu plaću isplaćenu u RH koja je prema službenim podacima za mjesec studeni prošle godine iznosila oko 7.330 kn neto. Na temelju nama dostupnih podataka za rujan prošle godine, prosječna plaća svih zaposlenih u HP, bez plaća izvršnih direktora i Uprave Društva, iznosila je 5.023 kn neto, a što je manje od 69% prosječno isplaćene plaće u RH. Još je gora situacija s plaćom svih onih radnika koji su temeljem Pravilnika o plaćama svrstani u prva tri platna razreda, a radi se uglavnom o operativnim radnicima na kojima cjelokupni poštanski sustav počiva, njih gotovo 8.000 (83% svih zaposlenih u HP) jer njihova prosječna plaća iznosi samo 4.600 kn neto. Najteža situacija vezana je za plaću koju primaju kolegice i kolege koji su prema Pravilniku o plaćama svrstani u prvi platni razred. Njihova je plaća temeljem trenutno važećeg Pravilnika o plaćama, nažalost, niža od minimalno zakonom zajamčene plaće u RH pa im poslodavac svakog mjeseca isplaćuje razliku do minimalne plaće.

Već neko vrijeme situacija na tržištu rada je takva da Hrvatska pošta na pojedina, uglavnom operativna radna mjesta, za sada(!?) samo u pojedinim krajevima naše države, ne može zaposliti radnike ili to uspijeva uz velike poteškoće. Svjedočimo također da novoprimljeni radnici nakon zaposlenja, u značajnom broju slučajeva, kroz mjesec ili dva, odlaze nezadovoljni plaćom ili uvjetima rada. Osim toga, nisu rijetki slučajevi da nam odlaze i dugogodišnji, a često i ponajbolji radnici, oni koji su čitav svoj radni vijek proveli radeći u Hrvatskoj pošti.

Uvjereni smo da uz sve naprijed navedeno i dalje postoje brojne mogućnosti za poboljšanje materijalnih i drugih uvjeta rada radnika u našoj Pošti. Uz do sada provedene ozbiljne tranzicijske i organizacijske promjene, s preko devet tisuća odgovornih radnika, praćenjem svih modernih tehnologija i činjenicu da u niti jednom pogledu ne zaostajemo za najboljima u našoj branši, Hrvatska pošta ima golemu priliku biti dobra, pače najbolja. Treba samo imati na umu da su, uz svu novoizgrađenu infrastrukturu, svu tehnološku opremu i „digitalije“, ljudi bili i bit će naše najveće i nenadomjestivo bogatstvo i resurs kojega najviše treba cijeniti.

Prošlog tjedna, na našu inicijativu, održan je sastanak predstavnika Hrvatskog sindikata pošte s Upravom Društva i Izvršnim direktorom Ureda za upravljanje ljudskim resursima, na kojemu je naš sindikat nastavio ranije otvorenu raspravu vezanu uz poboljšanje plaća i drugih materijalnih prava radnika Hrvatske pošte. Početni stavovi našeg sindikata i najodgovornijih osoba kod poslodavca, na našu žalost, za sada se još uvijek u mnogome razlikuju. Unatoč tomu, dogovorili smo žurni nastavak socijalnog dijaloga na ovu temu, tijekom kojeg ćemo s predstavnicima poslodavca pokušati iznaći rješenja za poboljšanje materijalnih prava naših radnika. Rješenja koja su objektivno moguća i financijski ostvariva, na dobrobit radnika i za boljitak naše tvrtke u cjelini.

U uvjetima „napredujuće“ inflacije i svakodnevnog porasta troškova života koji dramatično utječu na strmoglavi pad životnog standarda naših ljudi, radnici Hrvatske pošte zaslužuju bolje plaće i materijalne uvjete rada, kako bi sebi i svojim obiteljima mogli osigurati dostojanstven život i sigurniju egzistenciju. O tijeku naših razgovora s poslodavcem i eventualno postignutim dogovorima redovito ćemo vas izvještavati.

IZVJEŠĆE O OZLJEDAMA NA RADU ZA 2021. GODINU

Prema Izvješću o ozljedama na radu koje je izradio Odjel zaštite na radu, zaštite od požara i ekologije, u protekloj 2021. godini u Hrvatskoj pošti ukupno su se dogodile 254 ozljede na radu, i to: 159 u radnom procesu, 42 na putu s posla i na posao, 15 zbog ugriza psa, te 38 ozlijeđenih radnika uslijed razbojništva. Ukupno je evidentirano 68.136 sati bolovanja odnosno 8.517 radnih dana. Sa te osnove isplaćena naknada na teret HP–a (ukupne potpore) iznosi ukupno 67.500,00 kuna. Isplaćena naknada na teret HZZO-a ukupno iznosi 1.771.366,86 kuna. Najčešći izvori nastanka ozljeda na radu u 2021. godini su prijevozna sredstva cestovnog prometa, 73 puta, protupravno djelovanje trećih osoba, 43 puta te prostori, površine i pripadajuće instalacije izvan navedenih objekata i prostorija s kojih se obavlja rad i po kojima se kreću osobe na radu, 36 puta. Najčešći uzroci nastanka ozljeda na radu su protupravno djelovanje treće osobe, 90 puta te neispravnost, klizavost i zakrčenost prolaza i površina s kojih se obavlja rad, 73 puta. U navedenom razdoblju muškarci su stradali čak 159 puta, a žene 95 puta. Prema divizijama, najviše ozljeda bilo je u Diviziji Pošta, njih 126 te u Diviziji mreža, 69. U Diviziji ekspres bilo je 47 ozljeda, a 11 ih se dogodilo u Diviziji podrška. U Upravi društva dogodila se jedna ozljeda na radu. Prema GP-ima, najviše je ozljeda bilo u GP1, njih 102. U GP2 dogodila se 41 ozljeda na radu, 48 ih je bilo u GP3, a njih sedam dogodilo se u GP4. U GP5 dogodilo se 27 ozljeda na radu, dok se u GP6 dogodilo njih 29. U 2021. godini nije bilo teških ONR sa smrtnim posljedicama.

U SIJEČNJU 130.993 NEZAPOSLENIH

Potkraj siječnja 2022. u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bile su evidentirane 130.993 nezaposlene osobe, što je za 5.278 osoba više nego prethodnoga mjeseca, a za 34.352 osobe manje nego u siječnju 2021. Od ukupnoga broja nezaposlenih u siječnju 2022. bilo je 57.783 nezaposlena muškarca (44,1 posto) i 73.210 nezaposlenih žena (55,9 posto). U izvještajnome mjesecu nezaposlenost je, u odnosu na isti mjesec prošle godine, smanjena u svim dobnim skupinama. U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, broj nezaposlenih smanjen je u svim obrazovnim skupinama. Najveće smanjenje nezaposlenosti evidentirano je u skupini osoba sa završenim fakultetom i akademijom, a najmanje u skupini osoba sa završenom osnovnom školom. Najveći apsolutni broj nezaposlenih osoba u siječnju 2022. imali su Splitsko-dalmatinska županija, Osječko-baranjska županija i Grad Zagreb, a najmanji je broj nezaposlenih zabilježen u Ličko-senjskoj, Koprivničko-križevačkoj te Međimurskoj županiji. U usporedbi s istim mjesecom prošle godine evidentirana je nezaposlenost smanjena u svim županijama. Temeljem radnoga odnosa većina se osoba zaposlila na određeno vrijeme (6.540 ili 87,5 posto). Promatrano po djelatnostima, najveći se broj zaposlio u: obrazovanju, prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i malo, pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane te zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi. ijekom siječnja 2022. Hrvatskome zavodu za zapošljavanje prijavljeno je 26.389 slobodnih radnih mjesta, što je za 90,9 posto više nego u siječnju 2021. Najveći broj slobodnih radnih mjesta pristigao je iz djelatnosti: pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane, prerađivačka industrija, trgovina na veliko i malo, obrazovanje te zdravstvena zaštita i socijalna skrb.