Na upit Hrvatskog sindikata pošte o „uhodavanju“ novih radnika, te na onaj o nagrađivanju u istoj Diviziji, zaprimili smo odgovor koji prenosimo zainteresiranima:
„…da se mladi poštari prvih 3 mjeseca ne šalju na nove rajone. Ideja je inače da nakon tih tri mjeseca poštari „ulove“ još 2-3 rajona koje mogu pokrivati kako bi imali zamjene za godišnji i bolovanja ne daj Bože.“
„Što se tiče metrike nagrađivanja i iste u GP u korelaciji sa ostalim GP-ima, razlog razlike je što kolege u GP imaju kvalitetu dostave na 86% dok je prosjek ostalih GP-a na 91%, razlog tome je što smo u GP imali malo veću fluktuaciju u zadnja dva mjeseca, pa imamo nove poštare.“
DIVIZIJA MREŽA – ODGOVOR NA UPIT
Na upit Hrvatskog sindikata pošte o kontrolama u poštanskim uredima i dodijeli „jedinica“, zaprimili smo odgovor, koji prenosimo zainteresiranima:
„Svrha kontrole je osiguranje urednog i nesmetanog funkcioniranja poštanskog sustava. Uočene i utvrđene nepravilnosti prilikom nadziranja i kontroliranja poslovnih procesa i radnika kojima su nadređeni, voditelji evidentiraju kroz evidencije i izvještaje koji su propisani u Priručniku za rad voditelja grupe, kojeg je sukladno ovlastima donio ID a odnosi se na Odluke iz djelokruga rada Divizija mreže. Zbog potrebe jednoobraznog rada na terenu kreirani su izvještaji kao vodiči i pomoć voditeljima u evidentiranju.
Jedna od evidencija iz priručnika je Tjedni izvještaj zatečenog stanja (TIZS). Sadržaj TIZS-a temelji se isključivo na kontroli operativne primjene akata koji su doneseni na sjenici Uprave društva, te akata (uputa, okružnica i obavijesti i sl.) objavljenih u nadležnosti ostalih organizacijskih dijelova HP-a a koji se odnose na djelokrug rada radnika DM.
Priručnik i izvještaji od početka primjene nalaze se na Intranetu (Struktura – Divizija mreže – Sektor poslovne podrške poštanskim uredima – Priručnici) i dostupni su svima na uvid, kao i pojašnjenje na što se koja stavka kontrole odnosi.
Utvrđeno stanje nakon kontrole evidentira se u izvještaju TIZS sa vrijednostima 0 i 1 gdje 0 (nula) znači da kontroliranom stavkom nisu uočene nepravilnosti i sa vrijednosti 1 (jedan) koja označava da je na navedenoj stavki kontrole utvrđena nepravilnost u radu radnika. Vrijednosti „0“ i „1“ nisu školske ocjene, „1“ označava utvrđenu nepravilnost.
Za svaku utvrđenu i upisanu nepravilnost voditelj je dužan obavijestiti radnika na kojeg se odnosi i isto upisuje u Dnevnik rada kontrole i u Izvještaj TIZS.
Operater u poštanskom uredu i operater poštar kroz izvještajni sustav SES-a imaju uvid u svoje dobivene „jedinice“ tj. nepravilnosti, pod dijelom neprodajni ciljevi. Ukoliko radniku treba dodatno objašnjenje upit postavlja neposredno nadređenom ili višem rukovoditelju ukoliko nije zadovoljan prvobitnim odgovorom.
Često se čuje tvrdnja da Interna kontrola dodjeljuje jedinice radnicima. To je netočno, Inspektori Odjela interne kontrole ocjenjuju ocjenama od 1 – 5 rad poštanskih ureda, a ne radnika. Nakon dobivanja izvješća o obavljenoj kontroli, Voditelj mreže poštanskih ureda obavještava voditelja grupe i radnike kontroliranih ureda o sadržaju izvješća, obavlja provedbenu kontrolu, prilikom koje utvrđuje odgovornost voditelja grupe i radnika kontroliranih ureda prema stavkama izvještaja Interne kontrole.
Vezano uz nepravilnosti niže kontroliranih stavki voditelj mreže prema težini i učestalosti greška radniku evidentira nepravilnost „1“ kroz evidenciju TIZS bez obzira na konačnu ocjenu poslovanja ureda jer se radi o stavkama koje predstavljaju težu povredu u poslovanju, propisane su Zakonom ili utječu na umanjenje prihoda HP ili mogu dovesti do štete ugledu HP:
• Mape za korisnike (zakonska obaveza istaknutosti Općih uvjeta,Cjenika…)
• Istaknuti sadržaji na oglasnoj ploči (Izvadci Cjenika, rokovi za kvalitetu, pravo podnošenja prigovora..)
• Naplata cijene usluge na šalteru
• Propusti u vezi sa prijmom pošiljaka (oznake na pošiljci, pakiranje, masa i dr.)
• Servisi (evidentiranje naplate usluge, ispravnost uručenja i prijama pošiljaka)
• Isporuka poštanskih pošiljaka i pismena, povratnice, dostavnice
• Pretinci (ugovori, popis korisnika, isporuka, postupanje s pismenima u aplikaciji, pravovremeno vračanje pošiljaka)
• Neopravdana prekoračenja blagajničkog maksimuma
• Storno dokumenti (ovjera uplatitelja ili radnika, prilog dokument, ispravan odabir razloga storna…)
• Izloženost artikla (ident broj, cijena, rokovi valjanosti).”
PLAN KORIŠTENJA GODIŠNJIH ODMORA
Zakon o radu uređuje pitanje rasporeda korištenja godišnjeg odmora, koji utvrđuje poslodavac. Pri utvrđivanju rasporeda korištenja, moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima.
Zanimljivo, ali Zakon o radu ne radi razliku između radnika i „onih drugih“, svi su RADNICI! U normalnim sustavima da, ali kod nas očito ipak NE! Kada se radi o rasporedu korištenja godišnjih odmora radnika, onda se vodi računa o potrebi organizacije rada. Isto pak ne, kada se radi o rasporedu korištenja godišnjih odmora „onih drugih“. Naime, već godinama upozoravamo da se u ljetnim mjesecima redovito događa, da nema cijele vertikale, pa ponekad niti horizontale upravljanja. Kada se pak istovremeno dogode izvanredne okolnosti u radu, a ljeto nije vrijeme kada takvih nema, radnici se pak nemaju kome obratiti.
Tako nekome ljeto bude odmor i opuštanje, a nekome umor i zatezanje živaca. Još gore kada se dogodi da onaj koji je to ludilo proživljavao, sebi i obitelji niti ne može priuštiti odlazak na odmor ili još gore ako radi u području koje ljeti „opsjedaju“ turisti, onda na godišnji može zaboraviti!
UVJETI RADA
„Poslovne prostorije i radna okolina dio su slike tvrtke u kojoj radimo. Najveći problem većine naših poštanskih ureda je skučen prostor i stari namještaj.“ Pisanje je ovo našeg poslodavca još otprije 15 godina, a što se u tom razdoblju promijenilo!?
Kada gore spomenutim „skučenom prostoru i starom namještaju“ pridodamo nepostojanje sanitarnog čvora i pitke vode, curenje krovova, neispravne klima uređaje, vrata, prozore, električne instalacije, neispravno grijanje… dođemo stvarno do toga, da je i 15 godina nakon onoga što je tada poslodavac pisao jedino moguće: „Stoga se trebamo potruditi da prostor odiše urednošću i poslovnošću.“ Od radnika se istovremeno traži da se korisnicima obraćaju sa osmjehom, da svoje radne zadatke obavljaju besprijekorno i nepogrešivo.
Nažalost, niti u tih 15 godina, a vjerujemo ne u skorije vrijeme, nije osmišljen mirisni sprej, koji bi većini naših prostora sa „skučenim prostorom i starim namještajem“ omogućio da odiše drugačije od onoga kako stvarno odiše, skučeno i staro!