HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

POST INFO 813 – IZVJEŠĆE O RADU INSPEKCIJE RADA U 2020. GODINI

Inspektori rada u području zaštite na radu nadzirali su primjenu Zakona o zaštiti na radu i drugih propisa kojima se uređuju odnosi između poslodavaca i radnika u području zaštite na radu. U području zaštite na radu, inspektori rada su tijekom 2020. obavili i okončali 7.647 inspekcijskih poslova prema planiranim prioritetima, kako slijedi:

– 782 inspekcijska nadzora povodom ozljeda osoba na prostoru poslodavca

– 11 inspekcijskih nadzora povodom profesionalnih bolesti

– 1.860 inspekcijskih nadzora na gradilištima, šumarskim radilištima i radilištima u brodogradnji – 868 inspekcijskih nadzora povodom podnesaka i odbijanja rada radnika

– 1.725 inspekcijskih nadzora u rizičnim djelatnostima

– 1.110 inspekcijskih nadzora u drugim djelatnostima

Uz navedeni broj nadzora obavljeno je 3.499 inspekcijskih nadzora kojima se obavljala kontrola izvršenja rješenja inspektora. U skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu i Zakona o Državnom inspektoratu, na temelju utvrđenih činjenica u obavljenim nadzorima, poduzete su sljedeće inspekcijske mjere:

Upravne mjere:

– doneseno je 1.672 rješenja kojima je poslodavcima naređeno otklanjanje različitih nezakonitosti u vezi s procjenom rizika, osposobljavanjem radnika za rad na siguran način, odborom za zaštitu na radu, sredstvima rada, radnim okolišem, sigurnosnim znakovima, prvom pomoći na radu, uputama i zdravstvenom zaštitom radnika

– doneseno je 3.326 rješenja kojima je poslodavcima zabranjeno korištenje sredstava rada, zabranjeno izvođenje opasnih postupaka, odnosno naređeno udaljavanje radnika s poslova za koje ne ispunjavaju propisane uvjete

– u 8 slučajeva zabrana korištenja sredstava rada izvršena je pečaćenjem neispravnih sredstava rada kod poslodavaca

Prekršajne mjere:

– izrečeno je 788 novčanih kazni poslodavcima i odgovornim osobama poslodavaca na mjestu izvršenja prekršaja u ukupnom iznosu 4.385.690,00 kn, od čega je naplaćeno 3.210.200,00 kn

– izdani su prekršajni nalozi odnosno obavezni prekršajni nalozi poslodavcima i odgovornim osobama poslodavaca za 162 prekršaja u ukupnom iznosu 4.567.100,00 kn

– nadležnim prekršajnim sudovima podneseno je 9 optužnih prijedloga protiv poslodavaca i odgovornih osoba poslodavaca, za 11 počinjenih prekršaja

Kaznene prijave:

– nadležnim državnim odvjetništvima podnesena je prijava protiv 91 osobe, zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela

Inspektori rada u području zaštite na radu najčešće su utvrđivali sljedeće nezakonitosti kod poslodavaca (redom prema učestalosti):

– neispravnosti na sredstvu rada ili osobnoj zaštitnoj opremi na mjestu rada, zbog kojih postoje rizici za život i zdravlje radnika ili osoba na radu – rad radnika koji nije na propisani način osposobljen za rad na siguran način, a da poslodavac nije osigurao neposredni nadzor osposobljenog radnika

– rad radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada, a da poslodavac nije utvrdio na propisani način da radnik ispunjava propisane uvjete

– neredovito obavljanje pregleda i ispitivanja sredstava rada radi utvrđivanja jesu li na njima primijenjena pravila zaštite na radu i jesu li nastale promjene zbog kojih je ugrožen život i zdravlje radnika

– provođenje radnih postupaka bez planiranja, pripreme i razrade tehnologije na način da se ne ugrožava život i zdravlje radnika, te dopuštanje pristupa na mjesta rada radnicima i osobama na radu koje nisu dobile odgovarajuće upute o specifičnim i povećanim rizicima

– neprovođenje ispitivanja u radnom okolišu na propisane okolnosti, u propisanim rokovima i na propisani način

– neizvršavanje propisanih obveza organiziranja i osiguravanja pružanja prve pomoći radnicima i drugim osobama do pružanja hitne medicinske pomoći ili do prijema u zdravstvenu ustanovu te omogućavanje postupanja javne službe hitne medicinske pomoći.

Izvor: Izvješće o radu Državnog inspektorata za 2020. godinu

PODSJEĆAMO – ISPUNITE ANKETU O NASILJU I UZNEMIRAVANJU NA RADNOM MJESTU

Još vas jednom pozivamo da u što većem broju ispunite online upitnik odnosno anketu o nasilju i uznemiravanju na radnom mjestu. Anonimni upitnik je namijenjen svim zaposlenima unutar poduzeća, uključujući i one koji nisu imali nikakva iskustva s nasiljem i uznemiravanjem na radnom mjestu i koji nisu članovi sindikata. Ispunjavanje upitnika traje oko 10 minuta, a dostupan je poveznici www.nhs.hr/anketa ili www.research.net/r/slpik. Upitnik možete ispuniti na računalu ili mobitelu. Molimo Vas da ga ispunite što prije, a najkasnije do 15.6.2021. Vaši odgovori u potpunosti su povjerljivi te se nakon ispunjavanja ni na koji način neće moći povezati s Vama osobno. Ova anketa provodi se među zaposlenima unutar nekoliko sektora rada. Na temelju rezultata istraživanja sindikati će predložiti konkretne korake za unapređenje uvjeta rada i sigurnosti na radnim mjestima. Istraživanje provode Nezavisni cestarski sindikat, Nezavisni hrvatski sindikati i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u sklopu projekta “Prema sprečavanju i iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja na radnim mjestima u Hrvatskoj” sufinanciranog iz programa 2014 – 2021 Social Dialogue Decent Work Norveškog fonda.

NA POSAO I NAKON 65. GODINE?

Ministarstvo rada, prema prijedlogu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, planira revidirati zakonksu odredbu o automatskom prestanku radnog odnosa sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore, a izmjene će vjerojatno ići postupno i u smjeru da se svake godine, po primjerice, tri mjeseca podiže dobna granica za odlazak u mirovinu. Dakle, vjerojatan scenarij je da se postupno ta granica diže do 67 ili 68 godina. Do tih godina života radili bi samo oni radnici koji to žele, a granica bi se dizala za najvjerojatnije tri mjeseca godišnje. U Planu stoji pojašnjenje kako bi dulji ostanak u svijetu rada značio i povećanje mirovina za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja, odnosno tzv. bonifikaciju od 0,34 posto do najviše 20,4 posto. Argumenti navedenom povećanju su da nam je stanovništvo sve starije, da imamo tendenciju daljnjeg pada broja stanovnika na 3,4 milijuna do 2050. g. uz povećanje udjela stanovništva starijeg od 65 godina sa 21,1 posto na 30,2 posto. Brisanje dobne granice treba napraviti postupno i u dijalogu s poslodavcima i radnicima, i to ne samo zbog privatnog, nego i javnog sektora, gdje se može očekivati da će veći broj ljudi htjeti ostati raditi dulje, što može biti opasnost ako se to napravi naglo jer bi se mogao zakočiti priljev mlade radne snage. Iz Sindikata umirovljenika kažu da se svakome tko želi i sposoban je za to, mora omogućiti rad. U tom sindikatu zagovaraju svaku varijantu rada ako netko to želi, a ne da ga se prisiljava na odlazak u mirovinu. (Izvor: Grafičar i mediji)