Više od jedne trećine ukupno zaposlenih radnika u Hrvatskoj pošti čine operateri u DM. U svim strategijama pozivamo se na činjenicu da pokrivamo cijeli teritorij RH sa 1016 poštanskih ureda u kojima se dnevno radi na 2135 šaltera i u koje dnevno ulazi 150 000 korisnika. Veliki je to kapital Hrvatske pošte i jednostavno se čovjek zapita zašto se radnici te divizije osjećaju kao „građani drugog reda“, a ne kao važan i vrijedan potencijal tvrtke. Godinama se gomila nezadovoljstvo radnika u ovoj diviziji, ali pošto nije bila tako velika fluktuacija radnika kao u diviziji Pošta, sve to nezadovoljstvo prolazi „ispod radara“. Problemi se proglašavaju pojedinačnim iskakanjima pojedinih, manje dobrih voditelja, a ne kao strukturni problemi. A problemi su sve veći i veći…
1. Radnika je sve manje, a broj poštanskih ureda je isti – to znači da se sve više kombinira sa radom u 2 i više ureda, da u uredima radi minimalni broj radnika i da se kombinira sa internim radnim vremenima na način da su interna radna vremena radnika rastegnuta od 07,00 do 20,00 sati na način da može započeti na svakih pola sata, tako da ni sam radnik više nije siguran kad mu smjena počinje, a kad završava. Interna radna vremena se kombiniraju na svakakve načine pa imamo smjene od 6:25 do 13:55, od 6:55 do 14:25, od 7:30 do 15:05, od 13:25 do 20:30 itd. i sve to uz napomenu da smjena može započeti i u 7:00, 7:30, 8:00, 8:30 itd.
2. Raspored radnika formalno se mora dostaviti do 20. u mjesecu za slijedeći mjesec, ali ako se i dostavi u tom roku redovito se krajem tjedna događaju izmjene za slijedeći tjedan. Zašto? Zato što se godišnji odmori planiraju „napamet“, pa se svako korištenje godišnjeg odmora pretvara u pregovore radnika i voditelja i do zadnjeg trenutka se ne zna tko će i kada na godišnji odmor. Bolovanja su česta pojava što zbog same strukture radnika (majke s malom djecom), što zbog činjenice da na šalterima radi veliki broj kolegica sa raznim tegobama i dijagnozama. U tim okolnostima promjene rasporeda su redovita pojava.
3. Iako živimo od pošiljaka fokus mreže su i dalje usluge, pa ako nisi spretan prodavač, možeš „poštariju“ imati u malom prstu svejedno ćeš bit proglašen osrednjim ili lošijim radnikom. Valjda nikome ne treba objašnjavati da je u današnjim okolnostima jaakooo teško biti uspješan prodavač. Hoće li netko konačno uzeti u obzir da u naše poštanske urede ulaze korisnici koji su frustrirani ili visinom računa koje moraju platiti ili zato „što su dobili obavijest za pošiljku, a bili su doma“?
4. Svako toliko događaju se promjene voditelja, a prečesto napreduju radnici koji su uspješni u prodaji, a premalo znaju o poštanskoj tehnologiji. Frustrirajuće je gledati voditelja koji ima problem razumjeti tvoj problem jer premalo zna o poslu.
Koja su rješenja?
1. Prestanimo gledati diviziju Mreža kroz čiste financijske pokazatelje. Nisu operateri krivi što smo odabrali imati 1016 poštanskih ureda bez obzira na njihovu profitabilnost.
2. Napravimo prihvatljiva interna radna vremena radnika. Zar je zaista nužno da smjene počinju na prije opisan način? Kome je u interesu da popodnevna smjena počinje u 11,00 sati pa tako radnici, što na putu na posao i s posla, što na radu, provedu gotovo čitav dan. Shvatimo već jednom da naše kolegice i kolege, osim poslovnih obveza, imaju privatan život i obveze i ne tjerajmo ih da pravo iz kuhinje trče na posao s ručkom u vrećici i „Normabelom“ pri ruci.
3. Počnimo konačno valorizirati rad operatera u osnovnoj djelatnosti i dajmo im priliku da napreduju prema znanju, vještinama i motivima koje imaju.
ČISTAČICE S PRAVOM(!) TRAŽE POVEĆANJE PLAĆE
Ovaj tjedan je na zahtjev čistačica održan sastanak sa nadležnim izvršnim direktorom, i povjerenicima zagrebačke podružnice Hrvatskog sindikata pošte. Jedina tema sastanka je bio zahtjev za povećanje plaće ovoj skupini radnica. Kao što znamo, visina njihove osnovne plaće, sukladno Pravilniku o plaćama i 430 bodova radnog mjesta, ne doseže do propisane minimalne plaće koja u RH iznosi 4.250,00 kn bruto (3.400,00 kn neto). Nažalost i na sramotu, umnožak broja bodova i vrijednosti boda, u njihovom slučaju iznosi mizernih 3.440 kuna u bruto iznosu. S obzirom na obvezu isplate minimalne plaće, Poslodavac pri obračunu plaće namiruje razliku do „minimalca“, i to je to! Osim što se radi o crkavici s kojom se teško (i nikako) preživljava, ovim načinom su radnice zakinute za dodatke na plaću koji su propisani važećim Kolektivnim ugovorom, prije svega na dodatak po osnovi radnog staža (čl.43.) i dodatak po osnovi uvjeta rada težih od normalnih (čl. 44.). Ispada tako da se na njih ne primjenjuje Kolektivni ugovor, radni staž im se ne vrednuje, radile u ovakvim ili onakvim uvjetima isto tako „nula bodova“ i, štoviše, bile na radu ili bile odsutne, plaća uvijek ista – MINIMALAC! Treba ovdje reći kako čistačice nisu jedina skupina radnika naše tvrtke čija je osnovna plaća niža od minimalno propisane u RH. U istoj (ili sličnoj) su neprilici svi oni radnici koji su svrstani na popis prvih devet radnih mjesta, prvog platnog razreda trenutnog Pravilnika o plaćama. Hrvatski sindikat pošte i Glavno radničko vijeće Poslodavcu redovito i kontinuirano, kroz (pre)dugo vremensko razdoblje, skreću pozornost na ovu anomaliju i sramotnu činjenicu da u našoj tvrtki koja se s pravom diči svojom uspješnošću, ima radnika čija je plaća ispod državnog minimuma i na koje se, zbog te činjenice, ne primjenjuju odrednice Kolektivnog ugovora. Nažalost, uz poneko izolirano razumijevanje, do sada naši argumenti i naša inicijativa nisu naišli na razumijevanje donositelja odluka. Nadamo se, i želimo vjerovati da će ova inicijativa čistačica, podržana od Hrvatskog sindikata pošte, uroditi plodom. Krajnje je vrijeme.
SISTEMATSKI PREGLEDI RADNIKA – ZAPELA JAVNA NABAVA!
Prema članku 68. Kolektivnog ugovora, Poslodavac je dužan izdvojiti sredstva za poboljšanje životnog standarda radnika za redovite sistematske preglede radnika, jednom u dvije godine. Radi realizacije navedene obveze, Uprava Društva je 17.02.2021. donijela Odluku o pokretanju postupka javne nabave usluge sistematskih liječničkih pregleda radnika, procijenjene vrijednosti u iznosu od 2.930.000,00 kuna (bez PDV-a). S obzirom da do isteka roka za dostavu ponuda (16.03.2021.) nije prispjela niti jedna ponuda, Uprava Društva je, temeljem Zakona o javnoj nabavi, na sjednici održanoj 24.03.2021. donijela Odluku o poništenju postupka javne nabave sistematskih liječničkih pregleda radnika. Iz svega je razvidno da potencijalni davatelji usluga nisu našli interes uključiti se u nadmetanje pod navedenim uvjetima pa naši radnici, nažalost, do daljnjega nemaju osiguranu mogućnost obavljanja sistematskih pregleda. Do kada će to „do daljnjega“ trajati ovisi o novim natječajnim uvjetima koje je, prema našim informacijama, Uprava Društva trebala donijeti na sjednici koja je održana protekle srijede.