Od odgovornih u Diviziji mreža, zatražili smo transparentniju objavu podataka u sustavu varijabilnog nagrađivanja radnika. Kako ni uz svo shvaćanje formule ni sami nismo razumjeli rezultate izračuna na mjesečnoj bazi, zatražili smo brojke, podatke i pojašnjenja u ime radnika Divizije mreža. Prvo traženje nije se pokazalo dovoljnim, budući da objava tablice ostvarenih rezultata ipak nije dovoljna da bi razjasnila sve nedoumice. U nastavku smo zatražili dodatna pojašnjenja temeljem upita radnika, pa prenosimo odgovore. • Poštanski ured koji ostvari učinkovitost, a nije ostvario dovoljno norma minuta u radu s korisnicima (zbog čega neće dobiti varijabilni dodatak), rezultat je postigao na pozadinskim poslovima.
• Da bi povećali norma minute rada s korisnicima, potrebno je ostvariti više usluga u radu s korisnicima (zadnji popis navedenih usluga je priložen objavljenoj okružnici 46/21) ili prodati kompleksnije usluge (primjer: umjesto običnog pisma zaprimiti preporučeno pismo i slično).
• Ukoliko poštanski ured ostvaruje veliki broj norma minuta, a nema dovoljno norma minuta u radu s korisnicima, tada se razlika (ili veći dio) ostvarenih norma minuta odnosi na pozadinski rad. Primjerice poštanski ured xxxxxxx ostvario je ukupno 3383 norma minute (44,52 nm/h) od čega samo 1805 u radu s korisnicima, a sve ostalo su pozadinski poslovi (čak 883 norma minute od ukupno 3383 odnosi se na stavku preuzimanje/povrat trgovačke robe od Depoa i PU).
• Svaki dio posla u poštanskom uredu se cijeni i radnik za njega dobiva svoju fiksnu plaću. Varijabilni dodatak isplaćuje se za odrađeni posao koji izravno doprinosi povećanju prihoda, a to su poslovi s korisnicima usluga.
Konačno, na našu zamolbu, ubuduće će u tablicama biti i podatak o ostvarenim norma minutama u radu sa korisnicima, te će biti jasnije koliko je kome nedostajalo da bi se ostvarilo famoznih 360 n/m rada sa korisnicima. Za kraj informacija, da je u odnosu na isti mjesec prethodne godine, pravo na varijabilnu nagradu ostvarilo 60 posto radnika više.
OPET CIPELE…
Iako smo o problemu iznošenih i dotrajalih cipela pisali u više navrata, stvar se nažalost ni milimetra nije pomakla niti popravila. Pače, iz pisma i priloženih fotografija koje je sindikatu poslao Koordinator Povjereništva radnika zaštite na radu GP5, više je nego razvidno da je problem golem i da je krajnje vrijeme poduzimati ozbiljne radnje na njegovom rješavanju. Pri tom, prije svega, mislimo na Pravilnik i u njemu propisani rok uporabe službene i zaštitne obuće. Pismo prenosimo u cijelosti:
„Obilazeći poštanske urede svugdje nailazim na isti, gorući, problem. Problem cipela koje radnici zadužuju i u kojima bi trebali obavljati posao u propisanom roku od tri godine. Ponukan svakodnevnim p(r)ozivanjem poštara i vozača, vezano za (ne)isporuku ljetnih cipela (i zimskih) jer ljudi smatraju da smo i mi, radnički predstavnici, djelomično krivi jer ne nedovoljno reagiramo i inzistiramo kod Poslodavca kako bi se problem cipela riješio. Radnike upućujem da se trebaju obratiti rukovoditeljima, voditeljima područja, kontrolorima dostave, ali ne znam da li je strah od ocjenjivanja prevagnuo da se ne usude pitati. Uostalom, ako ih i pitaju, oni im odgovore da oni tu ne mogu ništa jer je isporuka cipela predmet nabave. Znaju oni za problem, ali njih se ne pita, niti išta mogu poduzeti… Ljetne i zimske cipele koje su radnici dobili 2018. godine, uglavnom su u raspadajućem stanju, svakako neupotrebljive pa bi ih radnici najradije vratili Poslodavcu kako bi se nadležni uvjerili u njihovo stanje. Propisani rok trajanja cipela ističe za koji mjesec i nasušno je potrebno da radnici bez odlaganja dobiju nove LJETNE i ZIMSKE cipele! Nažalost, iskustvo nam kaže da su dosad, vrlo često, iz ovog ili onog razloga, radnici ljeti zaduživali zimske, a zimi ljetne cipele!? Isto tako nije isporučena ljetna službena odjeća, “Novi model uniforme”. Dobili su samo zimsku, a ljeto je pred vratima. Molim Vas da pomognete i ukažete odgovornima na problem cipela kako bi se ova trakavica što prije riješila jer dolazi ljeto i poštari neće imati u čemu raditi ako pri tome ne podrazumijevamo rad u privatnim tenisicama koje svakako ne pružaju najljepšu sliku naše tvrtke. U privitku su fotografije „dvogodišnjih“ ljetnih i zimskih cipela koje naši radnici koriste. Slika govori više od tisuću riječi.“
MANJE SE RADI!?
Pandemija je u 2020. godini smanjila broj radnih sati u svijetu za 8,8 posto, a dohodak od rada za 3.700 milijardi dolara, izvijestila je Međunarodna organizacija rada (MOR). Brojka uključuje 144 milijuna ljudi koji su ostali bez posla i radnike sa skraćenim radnim vremenom zbog protupandemijskih ograničenja, što je brojka bez presedana. Ovo je najteža kriza rada od Velike depresije 30-ih godina prošlog stoljeća. Njezine posljedice uvelike premašuju one globalne financijske krize u 2009. godini. Ipak, glavni direktor MOR-a Guy Ryder ukazuje na prve znakove oporavka. Ističe da, iako ih i dalje obilježava visok stupanj neizvjesnosti, najnovije procjene za 2021. godinu pokazuju da će većina zemalja bilježiti relativno snažan oporavak u drugoj polovini godine, nakon što programi cijepljenja počnu donositi rezultate. Zabrinjava ga to što se čak 71 posto izgubljenih poslova odnosi na 81 milijun ljudi koji su izašli iz kategorije radno aktivnog stanovništva. Pad broja radnih sati očekuje se i ove godine, a možda i sljedeće. Podaci MOR-a pokazuju da kriza najteže pogađa žene i mlađe radnike, i to ponajviše u sektorima smještaja, prehrambenih usluga, maloprodaje i prerađivačke industrije. Financijski i sektor informacijske tehnologije zapravo bilježe rast u 2020. godini. U dobnoj skupini do 24 godine zaposlenost je smanjena 8,7 posto, u usporedbi s 3,7 posto u skupini odraslih, što naglašava opasnost izgubljene generacije. (Izvor: Grafičar i mediji).