HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

POST INFO 801 – MAĐARSKI SINDIKAT POŠTE UPLATIO POMOĆ STRADALIMA U POTRESU

Poznato je da naš sindikat i Mađarski sindikat pošte surađuju na razne načine već skoro trideset godina. Dugogodišnja je to suradnja na osnovnim temama razmjene sindikalnih iskustava u okviru naše međunarodne sindikalne središnjice UNI-Global Union, na razini poštanskih sindikata koji djeluju na području srednje i jugoistočne Europe i na bilateralnoj razini dvaju sindikata. Valja ovom prigodom istaknuti kako je suradnja naših dvaju sindikata, vremenom prerasla u iskreno i trajno prijateljstvo.
U ovom teškom i turobnom vremenu sveopće zdravstvene krize, potom i potresa koji nas je pogodio, naše se prijateljstvo i sindikalna solidarnost, još jednom iskazala u svom najboljem svjetlu. Odmah nakon katastrofalnog potresa na Banovini, uslijedio je poziv kolegice Zsuzsanne Toth, predsjednice Mađarskog sindikata pošte, s pitanjem „Kako možemo pomoći?“
Pomogli su! Mađarski sindikat pošte je na poseban račun kojeg smo otvorili radi prikupljanja novčanih sredstava namijenjenih za pomoć stradalnicima potresa, uplatio 3000 Eura. Što drugo reći nego zahvaliti kolegicama i kolegama iz Mađarskog sindikata pošte koji su ovim činom još jednom, na najbolji i najizravniji način pokazali što znači istinsko prijateljstvo, kolegijalnost i sindikalna solidarnost.

U KOJIM ZEMLJAMA SE U MIROVINI ŽIVI NAJLAGODNIJE?

Finska i Slovenija pružaju najbolje uvjete za uživanje u mirovini među europskim zemljama. Hrvatska je u redoslijedu na 12. mjestu, iza nas su, među ostalim Češka, Poljska, Slovačka i Velika Britanija, koja je zauzela tek 25. mjesto iako je očekivano trajanje života Britanaca od 81 godine i 2 mjeseca među najduljima u Europi. No, osim očekivane starosti, u ovome istraživanju rangirani su troškovi života, cijene nekretnina, udio populacije starije od 65 godina u ukupnome stanovništvu i indeks kriminala. Hrvatska se ne ističe ni po jednome promatranom kriteriju za privlačan dom umirovljenicima, odnosno nije među deset vodećih europskih zemalja, ali ima uravnotežene pokazatelje koji su je u ukupnom zbiru svrstali u gornji dio na ljestvici od 37 zemalja. Tako, primjerice, troškovi života za hrvatske umirovljenike nose 20 posto ocjene. U donjem dijelu ovog redoslijeda je i Francuska, na 27. mjestu, zahvaljujući dosta visokoj stopi kriminaliteta i nešto višim troškovima života u odnosu na ostale razvijene članice EU. Najniži troškovi života za umirovljenika, kako su utvrđeni u ovom istraživanju, upravo su u najslabije rangiranim zemljama. Za Srbiju ističu i kako, uz niske troškove života, ima i najniže cijene nekretnina u Europi. (Izvor: Grafičar & mediji).

NHS PROSLAVIO 22. ROĐENDAN

Prije 22 godine, točnije 19. veljače 1999. godine, u Zagrebu su osnovani Nezavisni hrvatski sindikati (NHS), najveća sindikalna središnjica u Hrvatskoj, čiji je član i Hrvatski sindikat pošte. NHS je udružen u Europsku konfederaciju sindikata, Međunarodnu konfederaciju sindikata i Europski centar za radnička pitanja. U Republici Hrvatskoj dio su Hrvatske mreže protiv siromaštva i kao jedna od tri reprezentativne sindikalne središnjice sudjeluju u radu Gospodarsko-socijalnog vijeća i nacionalnom trostranom dijalogu. Osim udruženim sindikatima, NHS zahvaljuje svima koji podupiru njihov rad, sudjeluju u aktivnostima ili daju svoj doprinos, a s ciljem poboljšanja radnih uvjeta članova sindikata. NHS-ovo poimanje sindikata i sindikalnog rada i djelovanja temelji se na „…poimanju čovjeka kao središta, subjekta u procesu rada. Nema rada bez čovjeka, bez radnika. Radnik je, čovjek je glavni kreator u radnom procesu kao postupku stvaranja. I sve na čemu danas počiva suvremeno društvo, svejedno koje, rezultat je rada i djelovanja čovjeka…”.

SVJETSKI DAN SOCIJALNE PRAVDE

NHS – Nezavisni hrvatski sindikati uputili su priopćenje povodom Svjetskog dana socijalne pravde koje prenosimo u dijelovima.
„U svijetu bremenitom raznim podjelama, primjerice na razvijene i nerazvijene, bogate i siromašne, Opća skupština Ujedinjenih naroda je, u potrebi za dosezanjem što više razine socijalne pravde, 2007. godine donijela Rezoluciju kojom se utemeljuje Svjetski dan socijalne pravde i koji će se obilježavati 20. veljače svake godine. Tada je naglašeno kako je socijalna pravda moguća samo u društvima u kojima se poštuju temeljne slobode i sva ljudska prava. Od tada je prošlo 14 godina, a da se, unatoč pojedinačnim pomacima i civilizacijskom napretku, zapravo na tom području ne može govoriti o nekom značajnijem poboljšanju“, stoji u priopćenju NHS-a. Ističe se i kako u cijelom svijetu razlike između društvenih skupina postaju sve veće. Bogatije zemlje sa mogućnostima velikih ulaganja u istraživanja i znanost sve se više odmiču od siromašnijih, nerazvijenih i manje razvijenih zemalja, koje za napredak i velike pomake jednostavno nemaju financijskih sredstava.
„Tako nerijetko razvijeni te zemlje podčinjavaju u gospodarskom i socijalnom pogledu pri čemu u njih iseljavaju svoje prljave industrije ili kroz moćne korporacije koje tamo otvaraju svoje tvrtke i pogone uvjetuju niske razine radnih prava (često ne samo radnih nego i ljudskih), niske plaće i nesigurne oblike rada. To sigurno nije doprinos razvijenih svjetskoj (i lokalnoj) socijalnoj pravdi“, ističu u NHS-u.
„Ujedinjeni narodi su za Svjetski dan socijalne pravde za 2021. godinu stavili temu: Poziv na socijalnu pravdu u digitalnom gospodarstvu. Mnogi su ljudi u svijetu, posebice razvijenim zemljama, zbog lihvarskih kredita novčarskih kuća ostali bez vlastitih domova i postali beskućnici. U velikom dijelu i nezaposleni. Mnoge su se obitelji zbog toga raspale. Svjetska banka još je početkom listopada 2020. godine procijenila kako će COVID-19 prouzročiti daljnji rast ekstremnog siromaštva tijekom 2020. godine i to za novih između 88 i 115 milijuna ljudi, tako da bi ukupan broj do 2021. godine mogao dosegnuti 150 milijuna.“ Na drugoj strani, upozorava Oxfam krajem siječnja 2021. godine, ukupno se bogatstvo deset najbogatijih ljudi svijeta, unatoč globalnoj pandemiji COVID-19 bolesti, povećalo za 540 milijardi USD. Tim bi se novcem moglo kupiti cjepivo za sve i uz to spriječiti siromaštvo uzrokovano tom bolešću.
„Kakvo je stanje u Republici Hrvatskoj? Hrvatsku je zbog teškog ili nemogućeg življenja u njoj u posljednjih desetak godina, prema procjenama, u potrazi za boljim životom napustilo gotovo 10% stanovnika, od kojih je većina mladih, visokoobrazovanih i u produktivnoj dobi. Bolest COVID-19 je, unatoč vladinim mjerama potpore, dodatno pogoršala ionako teško stanje u zemlji. Minimalna bruto plaća za 2021. godinu iznosi 4.250,00 kn (za 2020. godinu iznosila je 4.062,51 kn), neto 3.400,00 kn (za 2020. godinu iznosila 3.250,00 kn). Umirovljenika je u Hrvatskoj 1.241.085, a zaposlenih 1.527.697. Nezaposlenost iznosi 9,5%.“
Nadalje, kako se navodi u priopćenju, ne treba zaboraviti plaće i zarade raznih članova uprava i visokopozicioniranih menadžera mnogih tvrtki u Hrvatskoj koje iznose od više desetaka pa do više od stotinu tisuća kuna mjesečno, a kojima čak i politika sustava poreza na dohodak izravno pogoduje. Njihove prihode od dividende i bonuse ne treba posebno ni spominjati. A razne financijske i imovinske afere te „zaboravnost“ pri ispunjavanju imovinske kartice više i niže rangiranih pripadnika „političkih elita“? Kako na to mogu gledati oni koji rade, a ne primaju plaću ili oni koje poslodavac prijavi na minimalnu plaću, dio plaće im isplati „ispod stola“, a veliki dio prekovremenih sati niti im evidentira niti plati. Pri svemu tome sam „gazda“ i ne zna nabrojiti što sve ima! A vara i svoje radnike i državu.
„Na kraju, umjesto daljnjeg nabrajanja statističkih podataka ili riječi kojima se izražava suosjećanje sa svima koji trpe posljedice socijalne nepravde, tek dvije rečenice. Ne, svijet ne ide ka većoj socijalnoj pravdi, već upravo obratno. Ali bome, ne ide niti Hrvatska, koja je već ionako duboko potonula pa i dalje tone (unatoč svim lijepim riječima i „briselski uglađenim“ porukama naših političara)“, zaključuju u NHS-u.