Provođenje pilot projekta u pojedinim dostavnim uredima počelo je kako gdje i kako kad, što nije ništa novo jer je to ustaljena praksa na koju smo se već gotovo navikli. U uputama koje su dostavljene rukovoditeljima stoji da se Projekt provodi s ciljem ujednačavanja učinkovitosti poštara, smanjenja broja prijevoznih sredstava i njihove bolje iskorištenosti i, naposljetku, podizanja kvalitete uručenja poštanskih pošiljaka. Kada ne bismo znali da se isto to „cilja“ već dugi niz godina, sve bi bilo OK, ovako to izgleda kao još jedan eksperiment iz poznatog nam laboratorija. Što se tiče navedenih ciljeva, nema se tu što za reći, ništa dodavati niti oduzimati, no zar ti ciljevi nisu naša konstanta u nastojanju racionaliziranja, optimiziranja i unapređenja poslovanja, s „fokusom na potrebe korisnika“. Čini se ipak da je u ovom slučaju glavni cilj nešto sasvim drugo. Bilo bi dobro da se varamo. Otvoreno je pitanje, je li ovo vrijeme najbolji trenutak za provođenje pilot-projekta, dugoročnog planiranja broja radnika i mjerenja njihove učinkovitosti, a sve sa ciljem smanjenja broja radnika? Svjesni smo činjenice da je epidemija i njen negativni utjecaj na cjelokupno gospodarstvo dovela do značajnog pada u poslovanju HP. Ipak, uz konstantno povećanje broja usluga u paketskom i logističkom poslovanju te stanovitog porasta broja poštanskih usluga koji se bilježi u posljednje vrijeme, bude nadu u bolje sutra. Je li vrijeme ekstremnog poremećaja tržišta pravi trenutak za promjene u procesu rada? Neki će reći da je, da se u hodu treba prilagođavati i prevenirati negativne utjecaje pandemije, s čime bi se mogli složiti, ali želimo vjerovati da će Covid-19 u dogledno vrijeme biti ružna prošlost, da ćemo se vratiti u „normalnu normalu“ i da o tomu svakako treba voditi računa kada je u pitanju planiranje poslovnih procesa i broja radnika potrebnog za njihovo provođenje.
NJENO VELIČANSTVO PRODUKTIVNOST
Osim što je prouzročila ogromne probleme, poremetila sve što se poremetiti dade, ugrozila zdravlje i živote ljudi, koliko god je to teško izustiti, pandemija je donijela i nešto dobro. Ubrzala je digitalizaciju svega i svačega pa i u onom dijelu koji poštanskoj tradicionalnoj djelatnosti baš i ne ide na ruku. Digitalna komunikacija i korespondencija iz dana u dan sve više zamjenjuje onu „papirnatu“ pa za neminovnu posljedicu imamo pad broja poštanskih pošiljaka. Unatoč svemu, pisali smo već, Hrvatska pošta je prvo polugodište, u vrijeme najveće krize i opće karantene, ostvarila operativnu dobit. Značajno manju nego lani u istom razdoblju, ali ipak dobit. U međuvremenu je poštanski promet koliko-toliko oživio pa se bilježi rast broja usluga pa tako i prihoda, a broj se radnika u sektoru dostave smanjuje iz dana u dan, budući da se većina ugovora na određeno vrijeme nije produžila niti se produžuje. Smanjio se broj rajona na urbanim (gradskim) područjima što je dovelo do povećanja produktivnosti poštara i tu bi, što se toga tiče, trebalo stati bez obzira što se i dalje najavljuje reduciranje broja dostavnih rajona. Poseban je problem izračun produktivnosti poštara na manje nastanjenim (ruralnim) područjima gdje se u pravilu zaboravlja da, bez obzira na manji broj preporučenih pošiljaka, poštar i dalje mora prolaziti čitav rajon da bi obavio posao i uručio obične pošiljke, tako da tu nema značajne vremenske uštede, ali manji broj preporuka znači i manju produktivnost od one koja se od poštara očekuje, bez obzira na prijeđeni put. Rukovoditelji na nižim razinama, voditelji i kontrolori, su pod dnevnim pritiskom vezanim za učinkovitost poštara i njeno dizanje do neslućenih visina. Sjetit ćemo se da je cijela priča od početka temeljena na potrebi za efikasnim upravljanjem radnicima i procesima.
Pojednostavljeno rečeno, vezano za količine pošiljaka, u danima tzv. vršnog opterećenja potrebno je angažirati sve raspoložive resurse, a u danima nešto manjeg pritiska i manjeg broja pošiljaka angažirati manji broj radnika, a ostalima omogućiti korištenje godišnjih odmora. S obzirom na cjelokupnu situaciju, navedeni koncept nije moguće provesti ove godine jer su radnici tijekom prvog vala epidemije bili na „prisilnom“ godišnjem odmoru i u najvećoj mjeri ga iskoristili u cijelosti. Postavlja se pitanje kako upravljati ljudima u ovoj situaciji kad je sve specifično i drugačije? Svakako, pogrešnim držimo pristup koji bi se temeljio na daljnjem smanjenju broja rajona, a bio bi posljedica kratkovidnog robovanja „njenom veličanstvu“ produktivnosti. Jednako tako, neće biti dobro ako bi cijelu koncepciju i sav plan bazirali na brojevima iz prvog (lošijeg) dijela godine, a ne na aktualnoj situaciji i količinama pošiljaka praćenim iz dana u dan, iz tjedna u tjedan. Ukratko, „nauživali“ smo se sistema pokušaja i promašaja pa nam još jedna jurnjava grlom u jagode nikako nije potrebna. Zbog svega navedenog, i ovom prigodom pozivamo autore ovih promjena da još jednom, krajnje ozbiljno razmotre svoju ideju o daljnjem smanjenju broja rajona u Sektoru opće dostave jer bi to moglo dovesti do ozbiljnog narušavanja kvalitete usluge i nezadovoljstva korisnika. Korisnici su nam u fokusu, zar ne?
U RUJNU 147.434 NEZAPOSLENIH
Potkraj rujna 2020. u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bile su evidentirane 147.434 nezaposlene osobe, što je za 3.934 osobe manje nego prethodnoga mjeseca, a za 35.058 osoba više nego u rujnu 2019. godine. Od ukupnoga broja nezaposlenih u rujnu 2020. bilo je 66.450 nezaposlenih muškaraca (45,1 posto) i 80.984 nezaposlene žene (54,9 posto). U usporedbi s istim mjesecom prošle godine evidentirana je nezaposlenost povećana u svim županijama. Najveći porast broja nezaposlenih evidentiran je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a potom u Istarskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji, dok je najmanji porast nezaposlenosti zabilježen u Sisačko-moslavačkoj županiji te Osječko-baranjskoj županiji. Temeljem radnoga odnosa većina se osoba zaposlila na određeno vrijeme, 89,5 posto. Promatrano po djelatnostima, najveći se broj zaposlio u: obrazovanju, prerađivačkoj industriji, javnoj upravi i obrani, trgovini na veliko i malo te zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi.
POTPORE ČLANOVIMA HSP-a
Na temelju Pravilnika o Fondu solidarnosti, Hrvatski sindikat pošte je u razdoblju od 1. srpnja do 30. rujna 2020. godine svojim članovima ukupno isplatio 292.300,00 kuna.