HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

POST INFO 777 – VLADA PRIPREMA IZMJENE ZAKONA O RADU – ŠTO ČEKA ONE KOJI RADE OD KUĆE?

Prema ZOR-u, rad kod kuće treba imati definirano radno vrijeme, opremu koju će nabaviti i održavati poslodavac ili će djelatniku nadoknaditi uporabu njegove opreme, a plaća ne smije biti utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika koji radi u prostorijama tog poslodavca

Premda su korona virus i turistička sezona na listi prioriteta svih sastanaka i sjednica Vlade RH, ona istovremeno intenzivno radi i na izmjenama Zakona o radu, s obzirom na to da će pod hitno trebati bolje regulirati rad od kuće u uvjetima pandemije koronavirusa. Prema prijedlogu na kojem se radi u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, to podrazumijeva promjenu procedura vezanih uz zaštitu na radu, troškove rada, mjerenje radnog učinka, radno vrijeme…

Što se tiče plaćanja dodatnih troškova radnicima, očekuje se da bi naknada za sve troškove koji nastanu uporabom vlastite opreme radnika i drugih njegovih troškova vezanih uz obavljanje poslova bila neoporeziva, što znači da u Vladi imaju na umu da ne donesu rješenja koja bi bila preskupa za poslodavce. Trenutno je ona, ako se plaća, praktički dio bruto plaće ili tzv. plaća u naravi. Prema ZOR-u, rad kod kuće se mora regulirati posebnom vrstom ugovora o radu gdje se, primjerice, definiraju radno vrijeme, oprema za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati, dok bi za uporabu vlastite opreme radnika trebao platiti troškove u vezi s time. Također, trebao bi nadoknaditi i druge troškove radniku vezane uz obavljanje poslova, a plaća ne smije biti utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika koji radi u prostorijama tog poslodavca, što je posebno bitna stavka zakona u sferi zaštite zaposlenih.

O svemu će se morati očitovati i Gospodarsko socijalno vijeće (GSV), jer će ostati dilema treba li ove okolnosti u eri koronavirusa koje donosi “novo normalno” vrijeme učiniti putem osvježenja postojećeg ZOR-a ili pak putem sklapanja posebnog nacionalnog kolektivnog ugovora. Naime, i sadašnji Zakon o radu poznaje “rad na izdvojenom mjestu”, no riječ je o zastarjelim rješenjima koja ne odgovaraju realnosti današnjih digitalnih tehnologija. Izmjene podržavaju u HUP-u, jer naglašavaju da je problem što ZOR zapravo ne poznaje institut rada na daljinu, odnosno ne poznaje ga u punom smislu tih riječi, a sindikati smatraju da bi najbolje to bilo regulirati novim nacionalnim kolektivnim ugovorom nego izmjenama postojećih propisa.

“Za izmjenu Zakona treba provesti konzultacije, napraviti prijedlog, uputiti ga u javnu raspravu, pa u Sabor, pa ga raspraviti i donijeti, a bilo kakve izmjene i dopune traže isti postupak i proceduru”, kazao je Krešimir Sever, predsjednik NHS-a. Uvjeren je da će se Vlada dogovarati sa socijalnim partnerima i smatra da je stoga nacionalni kolektivni ugovor najbolja opcija.

Masovna praksa
Masovna praksa Rad od kuće postao je masovna praksa kako u Hrvatskoj tako i u svijetu od ožujka ove godine, otkako se pojavio koronavirus, te čak i najveće svjetske kompanije danas tako rade. Istraživanje koje je provela kompanija Colliers International tijekom ožujka i travnja među više od 5.000 ispitanika iz 25 zemalja širom svijeta pokazalo je da 51 posto zaposlenika vjeruje kako se njihova produktivnost nije promijenila kao rezultat rada od kuće, dok 26 posto njih smatra da se čak povećala. Čak 80 posto ispitanika priznalo je da bi željelo raditi na daljinu jedan ili više dana u tjednu i nakon pandemije koronavirusa. Prije korone u Hrvatskoj je tek svaki 71. zaposlenik radio od kuće, dok je u EU-u svaki 19. tako radio, ali sada su se uvjeti značajno promijenili. (Izvor: Novi list)

“Ako se to pokuša lomiti preko koljena i na silu, mi ćemo znati odgovoriti”

Sindikati su najavili otpor promjenama Zakona o radu koje bi omogućile lakše otpuštanje. Ne žele nikakve izmjene tog zakona jer strahuju da bi Vlada i poslodavci našli još puno odredbi koje bi mijenjali na štetu radnika. ”Zato se spremamo i sa svojim različitim oblicima otpora. Ako se to pokuša lomiti preko koljena i na silu, mi ćemo na to znati odgovoriti, pa čak i ako nas kriza u jednom trenutku spriječi. Ili ako je to pitanje zabrane izlaska van, okupljanja i slično, doći će i nekakvo mirnije razdoblje kad ćemo krenuti i po potpise i po sve ono što je moguće”, kaže Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata. (Dnevnik.hr)

ZDRAVA MJESTA RADA – SMANJUJU OPTEREĆENJA (1)

Kampanja za zdrava mjesta rada za razdoblje 2020.–2022.

EO OSH-a- Europska agencija za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, kampanjom za zdrava mjesta rada za razdoblje 2020.–2022. želi se podići razina svijesti o tome da poremećaji mišićno-koštanog sustava povezani s radom utječu na sve sektore i mjesta rada te se želi pokazati da se ti poremećaji mogu ne samo spriječiti, već da ih je moguće i kontrolirati. Više informacija možete saznati na: https://healthy-workplaces.eu.

U nekoliko idućih brojeva našeg glasila objaviti ćemo seriju članaka vezanih uz kampanju „Zdrava mjesta rada-smanjuju opterećenja“

Strateški ciljevi kampanje:

1. Podići razinu svijesti o važnosti sprečavanja poremećaja mišićno-koštanog sustava pružanjem činjenica i brojčanih podataka o izloženosti riziku od nastanka poremećaja mišićno-koštanog sustava i njihovu utjecaju.

2. Poticati procjenu rizika i proaktivno upravljanje poremećajima mišićno-koštanog sustava povezanima s radom pružajući pristup resursima u pogledu poremećaja mišićno-koštanog sustava poput alata, smjernica i audiovizualnih materijala.

3. Pokazati da se problemi povezani s poremećajima mišićno-koštanog sustava događaju svima na brojnim vrstama mjesta rada i u raznim sektorima te da se mogu uspješno rješavati, među ostalim pružajući primjere dobre prakse.

4. Proširiti znanje o novim rizicima i rizicima u nastajanju te drugim kretanjima u vezi s poremećajima mišićno-koštanog sustava.

5. Podići razinu svijesti o važnosti reintegracije i zadržavanja radnika s kroničnim poremećajima mišićno-koštanog sustava i načinima na koje se to može postići u praksi.

6. Pokrenuti i poticati učinkovitu suradnju među različitim dionicima okupljajući ih i olakšavajući razmjenu informacija, znanja i dobrih praksi.

Milijuni radnika diljem Europe pate od poremećaja mišićno-koštanog sustava. Unatoč značajnim naporima koji se ulažu u njihovo sprečavanje, poremećaji mišićno-koštanog sustava povezani s radom i dalje predstavljaju najčešći zdravstveni problem povezan s radom u Europi. Eurostatova anketa o radnoj snazi za 2013. pokazala je da od svih radnika koji su naveli da su tijekom posljednjih 12 mjeseci patili od bilo kojeg (fizičkog ili mentalnog) zdravstvenog problema povezanog s radom, njih 60 posto navelo je poremećaj mišićno-koštanog sustava kao svoj najozbiljniji zdravstveni problem. Drugi najčešće utvrđen zdravstveni problem (koji je navelo njih 16 posto) bili su stres, depresija ili anksioznost.

Te se brojke temelje se na Europskom istraživanju o radnim uvjetima (EWCS) koje je pokazalo da su otprilike tri od pet radnika u EU-u navela kako boluju od nekog poremećaja mišićno-koštanog sustava. Najčešći tipovi poremećaja mišićno-koštanog sustava koje su naveli radnici jesu bolovi u leđima i mišićima gornjih udova (43 posto, odnosno 41 posto). Radnici rjeđe navode bolove u mišićima donjih udova (29 posto u 2015.).

KRAJEM SRPNJA 151.433 NEZAPOSLENIH

Potkraj srpnja 2020. u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bile su evidentirane 151.433 nezaposlene osobe, što je za 782 osobe više nego prethodnoga mjeseca, a za 37.044 osobe više nego u srpnju 2019. Od ukupnoga broja nezaposlenih u srpnju 2020. bila su 66.023 nezaposlena muškarca (43,6 posto) i 85.410 nezaposlenih žena (56,4 posto). Najveći apsolutni broj nezaposlenih osoba u srpnju 2020. imali su Splitsko-dalmatinska županija (16,2 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Grad Zagreb (13,1 posto) i Osječko-baranjska županija (11,6 posto), a najmanji je broj nezaposlenih zabilježen u Ličko-senjskoj županiji (1,3 posto). Temeljem radnoga odnosa većina se osoba zaposlila na određeno vrijeme, 92,8 posto.