Uzlazna kretanja na tržištu poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj, prisutna unatrag nekoliko posljednjih tromjesečja, u prvom su tromjesečju 2020. zaustavljena te je vidljiv pad gotovo svih pokazatelja tržišta. U odnosu na prethodno tromjesečje ukupan broj ostvarenih usluga manji je za 4,4 posto te za 5,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Na smanjenje ukupnog broja ostvarenih usluga utjecao je manji broj svih vrsta pošiljaka (pisma, paketa, tiskanica) pri čemu su najveće smanjenje prometa u odnosu na prethodno tromjesečje imale paketske usluge i to za oko 9 posto. Međutim, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, od svih pošiljaka samo su paketi imali rast prometa i to za oko 9 posto. Gledajući vrstu prometa vidljivo je kako je u unutarnjem prometu ostvaren čak i nešto veći broj usluga nego u prethodnom tromjesečju. Ukupan pad broja usluga prvenstveno je rezultat pada međunarodnog prometa i to za oko 41 posto. Naime, poremećaji u međunarodnom dolaznom prometu, povezani s koronavirusom (COVID 19), uočeni su već krajem siječnja što je i rezultiralo navedenim smanjenjem u prvom tromjesečju. Smanjenje broja usluga utjecalo je i na prihode ostvarene od obavljanja poštanskih usluga pa su oni, u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, manji za oko 10 posto dok je pad prihoda u odnosu na isto razdoblje prethodne godine ispod 1 posto. Poštanske usluge je u RH na kraju prvog tromjesečja 2020. pružalo 22 davatelja, što je jedan davatelj više nego na početku godine. Manji broj usluga ostvarili su svi davatelji, pri čemu se njihovi udjeli na tržištu nisu značajnije mijenjali pa je HP-Hrvatska pošta d.d. i dalje najveći davatelj s udjelom od 84,5 posto. (Izvor: ICT Business)
„HEJ POŠTARU, MOJ DRUGARU…“
Biti poštar uvijek je bila čast, poštar se smatrao članom obitelji koji donosi lijepe vijesti, ali na žalost ponekada i one koje nisu takve. Jedino nikako uspostaviti „prijateljske“ odnose sa psima. Sportsko rekreacijski centar „Poloj“ u Slavonskom Brodu i ove godine, zahvaljujući Hrvatskom sindikatu pošte, bio je mjesto okupljanja kolegica i kolega sa područja Brodsko posavske, Osječko baranjske i Vukovarsko srijemske županije. Povod je bio tradicionalni dan podružnice Brodsko posavskog dijela i tradicionalni malonogometni turnir u znak sjećanja na preminulog kolegu Petra Ekmajera-Peru koji je održan na sportsko rekreacijskom centru „Klasije“ u Slavonskom Brodu. Sve je, kao i obično, proteklo uz pjesmu i veselje, a što se tiče nogometa Brođani su bili fer pa su „dozvolili“ da Osječani budu prvi, ekipa Nove Gradiške treći i Vinkovčani četvrti. Najboljim golmanom proglašen je kolega Kristijan Lukenda iz Osijeka. Lijepo je bilo družiti se, pogotovo u ovim teškim vremenima, trudit ćemo se nastaviti tradiciju i neka se Polojem opet čuje „Hej poštaru, moj drugaru pozdravi mi ljubav staru…“.
PREDNOSTI I NEDOSTACI RADA OD KUĆE
Hoće li pandemija Covida-19 zbog koje su desetci milijuna ljudi diljem svijeta bili prisiljeni raditi od kuće biti uvod u novo doba u kojem će svakodnevni rad iz ureda otići u prošlost u mnogim zemljama? Jedan profesor ekonomije na Sveučilištu Stanford upozorio je i na neke negativne strane rada od kuće, poput pada kreativnosti, napominjući i da bi zbog pandemije 2020. i 2021. mogle biti izgubljene godine za mnoge izume. On je inače proveo dvogodišnju studiju na 1000 radnika jedne kineske tvrtke među kojima ih je polovica odabrala rad od kuće, ali su u ured dolazili jednom tjedno da održe vezu s radnim mjestom. Pokazalo se da su 13 posto produktivniji od kolega u uredu. Samo 30 radnika od njih 500 predomislilo se nakon završetka eksperimenta i vratilo u ured, a preostalih 500 nije ni željelo raditi od kuće jer bi se osjećali izolirano i osamljeno. On je zagovornik rada od kuće, ali samo za one koji to žele i smatra da je i za njih dobro da dođu bar jednom tjedno na posao ili dva dana jer im to potiče veću kreativnost, a tako i održava vezu s radnim mjestom. Balans privatnog i poslovnog Rad od kuće ima brojne prednosti, omogućuje fleksibilno radno vrijeme, što je važno ljudima s velikom obiteljskom odgovornošću, ukida ponekad duga putovanja do posla i natrag, omogućuje više slobodnog vremena i poboljšava balans između života i rada, a poslodavcima smanjuje troškove najma i opremanja skupih prostora. Rad od kuće ima i nedostataka – morate imati odvojen prostor za neometan rad, a znajući u kakvim su stambenim prilikama brojne hrvatske obitelji, to često i nije ostvarivo. Nedostatak je i manjak neposredne povratne informacije o kvaliteti posla, odnosno mogućnost grešaka koje se naknadno otkrivaju. Za rad od kuće treba biti vrlo disciplinirana i odgovorna osoba, odrediti vrijeme rada i odmora, i računati na to da u slučaju neke krizne situacije morate sami sve riješiti. Kada radimo s drugim ljudima, skloni smo ponekad i prebaciti dio posla na kolegu, što je teško ako radite u svom domu. Poslodavac koji organizira rad od kuće mora imati vrlo dobre organizacijske i komunikacijske sposobnosti, točno objasniti što i kada želi, jer puno poslova se u uredima rješava u hodu. S radom od kuće to je malo teže. No kao što vidimo, ljudi su prilagodljivi. Ali rad od kuće kao trajni oblik rada veliki je izazov i sigurno će promijeniti način života kakvog poznajemo. (Izvor: Grafičar i mediji)
KRAJEM TRAVNJA 159.234 NEZAPOSLENIH
Krajem travnja ove godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) bile su evidentirane 159.234 nezaposlene osobe, što je za 15.773 osobe više nego prethodnoga mjeseca te za 28.144 osobe nego u travnju 2019. Dakle, u travnju 2020. godine nezaposlenost je povećana za 11,0 posto u usporedbi s prethodnim mjesecom, te za 21,5 posto u usporedbi s istim mjesecom 2019. godine. Od ukupnoga broja nezaposlenih u travnju 2020. bio je 70.571 nezaposleni muškarac (44,3 posto) i 88.663 nezaposlene žene (55,7 posto). Najveći apsolutni broj nezaposlenih osoba u travnju 2020. imali su Splitsko-dalmatinska županija (17,0 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Grad Zagreb (12,2 posto) i Osječko-baranjska županija (11,3 posto), a najmanji je broj nezaposlenih zabilježen u Ličko-senjskoj županiji (1,3 posto). Temeljem radnoga odnosa većina se osoba zaposlila na određeno vrijeme, 88,2 posto. Promatrano po djelatnostima, najveći se broj zaposlio u: građevinarstvu prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i malo, pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane te administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima.