„Poslodavac će isplatiti jednokratnu prigodnu nagradu u iznosu od 1000,00 kuna neto radnicima koji na dan 01. svibnja 2020. godine budu u radnom odnosu kod Poslodavca, osim radnicima čija prava i obveze iz radnog odnosa miruju, a koja isplata dospijeva 31. svibnja 2020. godine.“ (čl. 61. Kolektivnog ugovora za radnike HP-Hrvatske pošte d.d., 2018. – 2020.)
Bez obzira što u citiranom članku važećeg Kolektivnog ugovora čitko i nedvosmisleno piše kako piše, teško je vjerovati da će Poslodavac, nakon što je jednostrano i protuzakonito odlučio „preskočiti“ isplatu nagrade u ožujku (uskrsnica), donijeti drugačiju i jedinu racionalnu odluku pa isplatiti svibanjsku nagradu (regres). Koliko god smo višekratno, pa i putem ovog glasila, upozoravali državu kao vlasnika i njene namještenike na čelu Tvrtke, da nemamo namjeru odustati od navedenih isplata i da ćemo prava naših radnika sasvim sigurno ostvariti sudskim putem, nažalost, nije nam nego zaključiti da racio ovdje ne stanuje. Kako drugačije objasniti činjenicu da netko „odgovoran“ odluči da je bolje, umjesto propisanih 1.500,00 kuna (500,00 + 1.000,00), isplatiti isti taj iznos uvećan za sudske troškove i pripadajuće kamate (ovisno o duljini trajanja postupka)?? Iako je većina naših članova to već obavila, pozivamo sve one koji to još nisu, da se obrate svojim povjerenicima radi davanja punomoći za zastupanje na sudu. Stvar je za naše članove vrlo jednostavna jer je za pokretanje postupka potrebno potpisati punomoć(i) i priložiti Ugovor o radu ili Isplatnu listu.
IZVJEŠĆE O OZLJEDAMA NA RADU ZA PRVO TROMJESEČJE
Prema Izvješću o ozljedama na radu koje je izradio Odjel zaštite na radu, zaštite od požara i ekologije, u prvom tromjesečju 2020. godine (razdoblje od 01.01.– 31.03.2020.) u Hrvatskoj pošti ukupno se dogodilo 56 ozljeda na radu, i to: 41 u radnom procesu, 7 na putu s posla i na posao, 2 zbog ugriza psa, te 6 ozlijeđenih radnika usred razbojništva. Zbog ozljeda na radu evidentirano je ukupno 25.312 sati bolovanja odnosno 3.164 radnih dana. Nadalje, s te osnove isplaćena naknada na teret HP–a (ukupne potpore) iznosi ukupno 12.500,00 kuna. Isplaćena naknada na teret HZZO-a iznosi ukupno 684.244,50 kuna. Najčešći izvori nastanka ozljeda na radu u prvom tromjesečju su prijevozna sredstva cestovnog prometa, 16 puta te prostorije i površine za kretanje osoba na radu, 11 puta. Slijede prostori, površine i instalacije izvan navedenih objekata i prostorija s kojih se obavlja rad i po kojima se kreću osobe na radu, 10 puta te protupravno djelovanje trećih osoba, 7 puta. Najčešći uzroci nastanka ozljeda na radu su protupravno djelovanje treće osobe, 19 puta te neispravnost, klizavost i zakrčenost prolaza i površina s kojih se obavlja rad, 18 puta. Najčešće vrste ozljeda su uganuća i istegnuća, 11 puta, iščašenja, uganuća i istegnuća, 9 puta te površinske ozljede i šok zbog agresivnosti i prijetnji, oboje po 8 puta. U navedenom razdoblju muškarci su stradali 40 puta, a žene 16 puta. U prvom tromjesečju 2020. godine nije bilo teških ONR zbog kojih je izvršen inspekcijski nadzor kao ni teških ONR sa smrtnim posljedicama.
HRVATSKA JE NESLAVNA REKORDERKA OD 2012.: KOD NAS DVOSTRUKO VIŠE PREKARNIH RADNIKA NEGO U EU
U sve široj lepezi promjena koje nosi pandemija COVID-a 19 jest rast prekarnog rada u Europi jer je obuzdavanje virusa prisililo milijune poslodavca da srežu radno vrijeme, privremeno prekinu poslovanje ili trajno stave ključ u bravu. Prošle godine, 2,3 posto svih zaposlenika u Europskoj uniji imalo je prekarni posao, po definiciji Eurostata onaj s ugovorom ne duljim od tri mjeseca, pri čemu je Hrvatska otprije neslavna rekorderka s dvostruko većim udjelom. Prekarni rad – simbol nesigurne egzistencije i pristupa kreditiranju zbog niske sigurnosti dohotka i zaposlenja, nepovoljnih radnih uvjeta te ograničenog pristupa sustavima socijalne sigurnosti – u proteklom desetljeću bio je relativno stabilan u Europi. Prosječno se kretao od 2,3 posto 2009. do 2,5 posto u ukupnoj zaposlenosti u razdoblju od 2015.-2017. Statistika je varljiva zbog šarolike situacije po članicama; Hrvatska je neslavna rekorderka od 2012.; čak 8 posto zaposlenih bilo je osuđeno na prekarni rad 2016., no otad se udio postupno smanjivao da bi prošle godine dosegnuo povijesno najnižih 5,8 posto. “Udio prekarnog rada ovisi dobrim dijelom o strukturi ekonomije, ali i društvene prihvatljivosti određenih pojava. U Europi u kojoj vlada socijaldemokracija manja je prihvatljivost takvih oblika rada. Problem je u Hrvatskoj što su ti oblici rada ušli i u one sektore gdje to nije uobičajeno poput industrije i transporta”, smatra Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta. Ističe da je visok udio takvog rada kod nas godinama bio posljedica velike nezaposlenosti što se tek počelo mijenjati u korist radnika snažnim odlaskom radne snage u inozemstvo. Analiza Ekonomskog instituta o prekarnom radu od prije dvije godine pokazala je da 80 posto hrvatskih prekarnih radnika radi na ugovor na određeno, 12 posto je na sezonskim poslovima, 8 posto na povremenim poslovima, a tek 4,5 posto bilo je zaposleno uz asistenciju agencije za zapošljavanje. Pritom je 81 posto zaposleno u privatnom sektoru, a u 9 posto slučajeva poslodavac je država. Savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje Hrvatske gospodarske komore Davorko Vidović takvu sliku objašnjava strukturom ekonomije i izrazite sezonalnosti turizma na njega naslonjenih grana, daleko više od drugih turističkih zemalja poput Italije, Španjolske ili Grčke. “Nije nevažno i da se institut rada na određeno (zlo)upotrebljava na način da ga poslodavci bez kontrole koriste umjesto probnog rada posebno tijekom visoke nezaposlenosti”, kaže Vidović. Prema podacima Eurostata, najviše stope prekarnog rada imaju Francuska (5 posto), Španjolska (3,8 posto), Belgija (3,6 posto) i Italija (3,4 posto). Najmanje radnika tako je zaposleno u Češkoj i Rumunjskog, samo 0,2 posto. (Izvor: Poslovni dnevnik)
ČESTITKA ČLANSTVU I POVJERENICIMA!
Dana 24. svibnja 1990. utemeljen je Samostalni sindikat radnika PTT Zagreb koji je početkom lipnja 1994. godine nastavio rad kao Hrvatski sindikat Pošte i Hrvatski sindikat Telekomunikacija ujedinjen u Hrvatski sindikat Pošte i Telekomunikacija. Nakon razdvajanja Hrvatske pošte i Telekomunikacija, HSP i HST svoju aktivnost nastavljaju samostalno kao apsolutno većinski sindikati u svojem okruženju. Povodom ovako velikog jubileja želim vam čestitati 30-u obljetnicu aktivnosti i zaželjeti vam još puno uspjeha u radu!
Josip Pupić, utemeljitelj i prvi predsjednik sindikata