Kako smo u posljednje vrijeme primili više upita od strane ”šalterskih radnika” (operatera u poštanskom uredu), koji su izrazili svoje nezadovoljstvo radnim vremenima poštanskih ureda u kojima rade, svojim osobnim radnim vremenima, kao i čestim premještajima po drugim poštanskim uredima, smatramo da je potrebno dati neka pojašnjenja.
Ograničene mogućnosti
Prema Zakonu o radu poslodavac ima pravo bez ičije suglasnosti odrediti radno vrijeme za bilo koji poštanski ured i za bilo kojeg radnika, ali je o tome, kad se radi o radnom vremenu poštanskih ureda, dužan savjetovati se s radničkim vijećem. Nažalost, sukladno odredbama Zakona o radu, mišljenje radničkog vijeća u ovim slučajevima ne obvezuje poslodavca. Nadalje, poslodavac određuje koliko će radnika raditi u nekom poštanskom uredu i poslodavac može radnika rasporediti na rad u bilo koji poštanski ured u okviru županije, jer Ugovorom o radu nije definirano da je mjesto rada poštanski ured već da mjesto rada može biti na području cijele županije. Iz navedenog je razvidno da su mogućnosti radničkih predstavnika vezano za navedene probleme zakonom vrlo ograničene. Preostalo nam je da kroz kvalitetni socijalni dijalog i uz pomoć svih radnika, svojim argumentiranim primjedbama i prijedlozima ukazujemo na pogreške i nastojimo iznaći što bolja rješenja, na dobrobit, kako radnika tako i poslodavca. To u jednom broju slučajeva i uspijevamo ali, nažalost, imamo i slučajeva izostanka potrebnog dijaloga pa posljedično i opravdanog nezadovoljstva rad- nika. Ono što nam je od velike pomoći u rješavanju vaših, a time i naših zajedničkih problema, dobro je kad su vaše primjedbe ili prijedlozi „potpisani“ imenom i prezimenom radnika koji ima problem na radu ili u vezi s radom.
Stimulacije i veća plaća
Kada dobivamo više točnih informacija o konkretnim situacijama koje ugrožavaju prava radnika, tada imamo veću mogućnost argumentiranog nastupa pred poslodavcem i tada su rezultati koje uspijevamo postići bolji, a zaštita prava radnika bolja i uspješnija. Svjesni smo toga da operateri u poštanskim uredima rade vrlo zahtjevne i kompleksne poslove u Hrvatskoj pošti i da je povećanje njihovih plaća posljednjih godina bilo samo oko 2%, kao i to, da samo oko 40% operatera dobiva varijabilni dio plaće (stimulaciju). U razgovorima s poslodavcem pokušavamo iznaći načine na koji bi daleko veći postotak radnika operatera dobivao varijabilni dio plaće, a i dalje ustrajemo u zahtjevu da se šalterskim radnicima poveća osnovna plaća.
Vjerujemo u uspjeh
Što se tiče povećanja broja onih koji bi dobivali varijabilni dio plaće (stimulaciju), nadamo se da će novi model nagrađivanja, kod naših operatera, ali i poštara kao i drugih operativnih radnika, uskoro polučiti bolje rezultate, a što se tiče povećanja osnovne plaće kod šalterskih radnika, učinit ćemo sve što je u našoj moći da do toga dođe najkasnije s okončanjem pregovora za novi kolektivni ugovor, a to se očekuje najkasnije do kraja ove godine. Vjerujemo da će HP u narednom razdoblju nastaviti dobar trend u poslovanju i da ćemo za naše šalterske radnike osigurati materijalna i svaka druga prava koja im zasluženo pripadaju.
ŠVICARSKA NAJSKUPLJA NA SVIJETU, HRVATSKA NA 53. MJESTU
Svjetski poslovni magazin za rukovoditelje tvrtki sastavio je popis najskupljih zemalja za život. Analizirali su 132 zemlje među kojima je i Hrvatska, a mjerili su troškove robe, uključujući namirnice, odjeću, cijene taksija, komunalne usluge, internet, prijevoz i restorane. Švicarska je proglašena najskupljom državom na svijetu, Norveška je druga, a Island treći. Hrvatska je na 53. mjestu, Bosna i Hercegovina na 96., a Srbija na 98. mjestu. Od susjeda je Slovenija ispred nas na 47., Austrija na 21. i Italija na 28. mjestu. Pakistan je najjeftiniji od 132 zemlje, uglavnom zbog vrlo jeftine cijene najma. Hrana je najjeftinija u Afganistanu, a slijede ga Pakistan, Uzbekistan i Sirija razorena ratom.
IZVJEŠĆE O OZLJEDAMA NA RADU ZA 2019. GODINU
Prema Izvješću o ozljedama na radu koje je izradio Odjel zaštite na radu, zaštite od požara i ekologije, u 2019. godini (razdoblje od 01.01.– 31.12.2019. godine) u Hrvatskoj pošti ukupno su se dogodile 253 ozljede na radu, i to: 167 u radnom procesu, 38 na putu s posla i na posao, 17 zbog ugriza psa, te 31 ozlijeđena osoba usred razbojništva. Zbog ozljeda na radu u 2019. godini evidentirano je ukupno 111.472 sata bolovanja odnosno 13.934 radnih dana. Nadalje, s te osnove isplaćena naknada na teret HP–a (ukupne potpore) iznosi ukupno 77.500,00 kuna. Isplaćena naknada na teret HZZO-a iznosi ukupno 3.095.953,71 kuna. Najčešći izvori nastanka ozljeda na radu u 2019. godini su prijevozna sredstva cestovnog prometa, 76 puta te protupravno djelovanje trećih osoba, 37 puta. Najčešći uzroci nastanka ozljeda na radu su protupravno djelovanje treće osobe, 99 puta te neispravnost, klizavost i zakrčenost prolaza i površina s kojih se obavlja rad, 71 put. Najčešće vrste ozljeda su površinske, 43 puta, iščašenja, uganuća i istegnuća, 35 puta te šok zbog agresivnosti i prijetnji, 31 put. U protekloj su godini muškarci stradali 174 puta, a žene 79 puta. Prema radnim mjestima, najčešće su stradavali poštari (137) te operateri u PU (57). U 2019. godini su bile 4 teške ONR zbog kojih je obavljen inspekcijski nadzor. Srećom, nije bilo teških ONR sa smrtnim posljedicama. Izvršene su dvije prijave profesionalne bolesti u Primorsko-goranskoj županiji. Od strane HZZO-a priznate su dvije profesionalne bolesti, jedna u Sisačko-moslavačkoj županiji i jedna u Primorsko-goranskoj županiji.
DO 1. TRAVNJA POSLODAVCI TREBAJU ODREDITI SVOG ZVIŽDAČA
Prema Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, poznat kao „Zakon o zviždačima“, koji je stupio na snagu 1. srpnja 2019. godine, svi poslodavci u Hrvatskoj s više od 50 zaposlenih do početka ove godine trebali su donijeti opći akt kojim uređuju postupak prijavljivanja nepravilnosti te imenovanje za to povjerljive osobe. U Hrvatskoj je oko 2.300 poduzeća trebalo ispoštovati tu zakonsku obvezu. Poduzeća koja zapošljavaju više od 50 osoba, dužna su uspostaviti sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti. Općim aktom kojeg su poslodavci trebali donijeti do 1. siječnja, uređuje se, među ostalim, prijava nepravilnosti vezanih uz proračunska sredstva te sredstva iz fondova Europske unije, a do 1. travnja trebaju imenovati povjerljivu osobu za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti. Uz zaštitu zviždača među obvezama poslodavca su zaustavljanje štetnih radnji i otklanjanje njihovih posljedica. S novim sustavom za prijavu nepravilnosti trebaju biti upoznati svi djelatnici. Prema nekim istraživanjima iz EU, poduzeća uglavnom imenuju te osobe iz odjela usklađenosti, pravne službe, interne revizije, procjene rizika, etike ili ljudskih potencijala. Ono što bi svakako bila preporuka kod imenovanja ovih osoba je da poslodavci vode računa da su te osobe, osobe od integriteta, da imaju sposobnost kritičkog razmišljanja odnosno donošenja etičkih odluka, da imaju razvijenu sposobnost aktivnog slušanja, da su upoznati sa zakonskim okvirom i da se služe alatima za provedbu internih istraga. (Izvor: Grafičar i mediji)