Glavno radničko vijeće usprotivilo se prijedlogu novog Pravilnika o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta, prijedlogu Pravilnika o plaćama i Kolektivnom višku radnika te traži povećanje plaće!
Poslodavac je Glavnom radničkom vijeću (GRV) poslao na savjetovanje prijedloge novih Pravilnika o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta, Pravilnika o plaćama i Kolektivnom višku radnika. Osim što je u svom očitovanju iskazalo svoje protivljenje navedenim namjerama, Glavno radničko vijeće od Poslodavca traži žurno povećanje plaća pojedinim kategorijama radnika. Obrazlažući svoje protivljenje namjerama Poslodavca kao i potrebu za povećanjem plaća, Glavno radničko vijeće je naglasak stavilo na činjenicu da je fluktuacija radnika velika, da su odlasci iz tvrtke sve učestaliji, a da bi se stalo na kraj toj pojavi, potrebno je poboljšati materijalni status radnika, posebno onih čije su plaće svrstane u prva dva platna razreda i koji u pravilu najčešće napuštaju Hrvatsku poštu. Povećanje plaće je nužno i treba se dogoditi što prije, bilo putem Pravilnika o plaćama, bilo dodatkom na plaću uvrštavanjem tih radnih mjesta u članak 42. Kolektivnog ugovora. Osim navedenog, GRV traži žurno uvođenje modela nagrađivanja, odnosno dodatka na plaću za operativna radna mjesta koja do sada nisu obuhvaćena, a osobito se to odnosi na radna mjesta u Sortirnicama i na radnike Divizije podrška. Jednako tako, traži se žurna promjena dosadašnjeg modela nagrađivanja radnika u Diviziji pošte, mreže i ekspresa i to tako da novi model omogući isplatu varijabilnog dijela plaće što većem broju radnika iz tih organizacijskih cjelina. GRV je još jednom Poslodavcu uputio prijedlog i inicijativu za izmjenu Pravilnika o plaćama u dijelu koji se odnosi na plaće radnih mjesta svrstanih u prva tri platna razreda i to na način da se uvede više kategorija bodova osnovne plaće za radna mjesta, čime bi se ispravila trenutna nejednakost po pitanju mogućnosti napredovanja unutar platnih razreda, u ovisnosti o znanju, sposobnostima, kvaliteti rada i vještinama svakog pojedinog radnika. Što se tiče postupka savjetovanja o Kolektivnom višku radnika, GRV se istomu protivi jer u priloženim materijalima nije dostavljen podatak o točnom broju radnika za čijim će radom prestati potreba nakon stupanja na snagu novog Pravilnika o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta. Jednako tako, GRV smatra da su u ovom trenutku teško predvidivi stvarni učinci organizacijskih promjena koji bi doveli do viška radnika, te iz tog razloga drži da je namjera Poslodavca o proglašavanju kolektivnog viška radnika preuranjena.
EPIDEMIJA NESIGURNIH RADNIH MJESTA, MLADI SU NAJVIŠE NA UDARU
U Europskoj uniji u prošlom je tromjesečju čak 26 milijuna zaposlenih, odnosno 13,6 posto radnika imalo samo privremeni posao, odnosno bilo je zaposleno na određeno vrijeme, a među njima je bilo i oko 275 tisuća građana Hrvatske. Pokazuju to podaci Eurostata iz kojih je vidljivo da je Hrvatska, sa 17,6 posto onih koji imaju ugovore na određeno vrijeme, među devet članica unije koje imaju veći udio privremeno zaposlenih nego što je to prosjek Europske unije. Samo četiri zemlje, Španjolska, Poljska, Portugal i Nizozemska imaju veći udio privremeno zaposlenih od Hrvatske. Najnižu stopu privremeno zaposlenih imaju Rumunjska i Litva. Nesigurnim poslovima najviše su pogođeni mladi Europljani, u dobnoj skupini do 24 godine, njih čak osam milijuna, odnosno 42, 8 posto. U Hrvatskoj je taj postotak među mladima i veći, gotovo 50 posto. (Izvor: Novilist.hr)
SAGORIJEVANJE NA POSLU (BURNOUT) – IV. DIO
Sagorijevanje na poslu, ili tzv. „burnout“ je posljedica dugotrajne izloženosti stresu na radnom mjestu. Do njega najčešće dolazi kada postoji nesklad između zahtjeva okoline, naših očekivanja da ćemo tim zahtjevima udovoljiti i naših realnih mogućnosti da im udovoljimo. U stručnoj literaturi opisuje se kao sindrom emocionalne iscrpljenosti, depersonalizacije i smanjenja osobnog postignuća koji nastaje kao odgovor na kronični stres u poslovima vezanim uz neposredni rad s ljudima. Drugim riječima, osobe koje rade poslove koji uključuju direktan rad s ljudima, u nekom trenu mogu postati depresivne, ravnodušne, nemotivirane za svoj posao i obeshrabrene.
Uzroci
Izgaranje na radnom mjestu direktna je posljedica reakcije organizma na radno opterećenje, ali strah od gubitka posla ili egzistencijalna neizvjesnost mogu pogoršati simptome. Primarni uzrok burnouta je stres, a okidač mogu biti uznemirujući životni događaji koji narušavaju psihičke funkcije čovjeka i dovode ga u stanje pojačane osjetljivosti i slabosti. S takvim osobama više se i ne može komunicirati da se pritom ne dogodi neki ispad ili konfliktna situacija – kod osoba pogođenih tim sindromom, osim smetnji ponašanja poput preosjetljivosti, sklonosti konfliktima, pretjerane opreznosti ili izoliranja od radne sredine, javljaju se i različiti subjektivni simptomi – poremećaji spavanja, apetita, osjećaj krivnje, straha, stalni umor i loše raspoloženje… „Život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti vrednote su od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj“.
KRAJEM STUDENOG 128.450 NEZAPOSLENIH
Krajem studenog ove godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 128.450 nezaposlenih osoba, što je za 6.853 osoba više nego prethodnoga mjeseca te za 18.462 osobe manje nego u studenom 2018 godine. Od ukupnoga broja nezaposlenih u studenom 2019. bilo je 57.660 nezaposlenih muškaraca (44,9 posto) i 70.790 nezaposlenih žena (55,1 posto). Najveći apsolutni broj nezaposlenih osoba u studenom 2019. imali su Splitsko-dalmatinska županija (17,4 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Osječko-baranjska županija (12,4 posto) i Grad Zagreb (12,2 posto), a najmanji je broj nezaposlenih zabilježen u Ličko-senjskoj županiji (1,3 posto). Temeljem radnoga odnosa većina se osoba zaposlila na određeno vrijeme (83,4 posto). Promatrano po djelatnostima, najveći se broj zaposlio u trgovini na veliko i malo, prerađivačkoj industriji, pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane, obrazovanju te administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima.