Reforma mirovinskog sustava suštinski je nepravedna, jer ćemo zbog djelomičnih interesa u dugom roku oštetiti veliku većinu građana, zaključak je konferencije o mirovinskom sustavu pod nazivom Zašto je 67 previše i koji su preduvjeti za poticanje duljeg ostanka u svijetu rada.
Konferenciju održanu u četvrtak, 4. travnja, organizirale su Zaklada Friedrich Ebert i inicijativa 67 je previše koju su pokrenule tri sindikalne središnjice: Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata. Kao uvod u prvu panel raspravu o međunarodnim iskustvima vezanim uz dobnu granicu za umirovljenje te humanim i demografskim aspektima rada iza 65. godine života, Celine Vanmoerkerke iz sindikata FGTB je iznijela iskustva iz Belgije, koja se u mnogočemu podudaraju s hrvatskima: vlast je bez rasprave podigla dob umirovljenja na 67 godina te uvela niz drugih loših rješenja za radnike, zbog čega su sindikati prosvjedovali u nekoliko navrata, uz snažnu podršku građana. „Pokušavaju nas uvjeriti da nema druge opcije osim rada do 67. godine, ali to nije istina. 67 je definitivno previše, a ovdje se radi o pitanju redistribucije bogatstva i osiguranje novca za radnike koji su to bogatstvo i zaradili“, poručila je Vanmoerkerke. „Belgija je sve bogatija, ali novac se ulaže u kompanije, a ne u ljude. Radnici stvaraju bogatstvo i sindikati traže da oni imaju korist o toga”, poručila je. Alexander de Brito iz Radničke komore Austrije naveo je suprotan primjer dugogodišnje cjelovite reforme, kojom je nađeno rješenje bez podizanja dobi umirovljenja na 67 godina. „Dob umirovljenja u Austriji je 65 i ostat će 65! Političari, recite istinu: vas ne zanima naš rad do 67 jer znate da velika većina to neće moći izdržati, vi želite umanjene mirovine“. U raspravi koja je uslijedila sugovornici su se složili da će povišenje dobi i povećanje penalizacija za prijevremene mirovine teško pogoditi radnike te da će jedino oni iznijeti teret reforme. „Imat ćemo sve više umirovljenika koji će imati umanjenu mirovinu jer neće moći dosegnuti dob umirovljenja“, istaknuo je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Marin Strmota s Ekonomskog fakulteta upozorio je da mladi ljudi već pokazuju nezadovoljstvo i masovno iseljavaju te da ova, neodgovorna i nestručna reforma neće doprinijeti boljem ozračju. „Ogroman je problem što naše vlade imaju odmak od bilo koje vrste socijalne politike. Prevladavaju kruti elementi neoliberalne retorike: rast, rast, rast, a zaboravljaju čovjeka – osobito u zakonskim rješenjima. Koncept je problem. Naša socijalna država je mrtva“, poručio je Strmota. Marijana Bađun s Instituta za javne financije predstavila je nalaze istraživanja koja pokazuju da radnici češće razmišljaju o odlasku u prijevremenu mirovinu ako im je niska kvaliteta života, niža razina obrazovanja, lošije zdravlje, a posebno je značajno da o prijevremenoj mirovini dvostruko češće razmišljaju zaposlenici u privatnom sektoru. Zvonimir Galić s Filozofskog fakulteta poručio je da ljudi ne odlaze odande gdje im je dobro. „Teza o sretnom i produktivnom radniku je dokazana – ljude moramo smatrati ključnim strateškim potencijalom”, rekao je Galić. Ana Milićević Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske upozorila je da je ova reforma loše, parcijalno rješenje koje je doneseno bez multidisciplinarnog pristupa, bez dijaloga sa sindikatima, radnicima i drugim važnim akterima. „Pojačana penalizacija je apsolutno pogrešna mjera jer se njome stvara kohorta siromašnih ljudi“, poručila je Miličević Pezelj.
ČAK 70 POSTO PRIGOVORA PROTIV KURIRA U TREĆEM STUPNJU ZAVRŠI U KORIST POTROŠAČA
Rijetkima se u Hrvatskoj da žaliti na nepravilnosti u radu dostavnih službi, no onima koji se ohrabre potražiti zaštitu svojih prava, na kraju se u većini slučajeva isplati. Sudeći prema podacima HAKOM-a, u 2018. godini čak je 70 posto sporova potrošača prema dostavnim službama koje su završile pred ovim tijelom bilo okončano u korist ili barem djelomično u korist korisnika, što je pomak od godine ranije kad je taj postotak iznosio 56 posto. Osim toga, lani je broj pritužbi koji je završio pred ovom agencijom, u odnosu na godinu ranije, narastao za 84 posto, što znači da je znatno veći broj korisnika pomoć prošle godine odlučio zatražiti i u trećem stupnju procesa žalbe. Prigovori su se pritom uglavnom odnosili na oštećenje poštanskih pošiljki ili neobavljenu uslugu, a najveći broj zahtjeva za rješavanje sporova odnosio se na pružatelja usluge HP Hrvatsku poštu. Inače, postupak žalbe u slučaju nepravilnosti na rad dostavnih službi provodi se među rijetkima u Hrvatskoj u tri stupnja, a propisano je da se prvi prigovor šalje pružatelju usluge, koji je pisani odgovor dužan dostaviti u roku od 30 dana. Ako korisnik nije zadovoljan pisanim odgovorom davatelja, ima pravo podnijeti pritužbu povjerenstvu za pritužbe potrošača pri davatelju usluge u roku od 30 dana od zaprimljenog odgovora na prigovor. Povjerenstvo za pritužbe je obvezno dostaviti korisniku odgovor na pritužbu u roku od 30 dana. U skladu s člankom 55. Zakona o poštanskim uslugama, korisnik nakon zaprimljenog odgovora Povjerenstva u roku od 30 dana može podnijeti zahtjev za rješavanje spora HAKOM-u. (Izvor: jutarnji.hr)
OBAVIJEST O POČETKU DJELOVANJA DRŽAVNOG INSPEKTORATA
Državni inspektorat 1. travnja 2019., preuzeo je iz djelokruga Ministarstva rada i mirovinskoga sustava inspekcijske poslove u području rada i zaštite na radu. Na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave („Narodne novine“ br. 116/18) i Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“ br. 115/18), inspekcija rada od 1. travnja 2019. djeluje u Državnom inspektoratu. Kontakti i adrese inspekcije rada do daljnjeg ostaju isti pa se i prijave inspekciji rada mogu podnositi kao i do sada.
POTPORE ČLANOVIMA HSP-a
Na temelju Pravilnika o Fondu solidarnosti, Hrvatski sindikat pošte je u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka 2019. svojim članovima ukupno isplatio 317.864,90 kuna.