U Vašoj pošti je izašao članak u kojem ispod ovog naslova saznajemo da je Hrvatskoj pošti dodijeljeno priznanje „Business Leaders“ za doprinos u razvoju zaposlenika kao temeljne snage digitalne transformacije. Kaže se još da je Pošta i ove godine nastavila nizati uspjehe okrenuvši snažno svoj fokus na dodatni razvoj znanja i kompetencija svojih zaposlenika, te da je središte razvojne Strategije Pošta 2022. razvoj temeljnog poslovanja unaprjeđenjem poslovnih procesa i uvođenjem inovacija u rad. To je jako lijepo i pohvalno, ali ipak podsjećamo odgovorne da je u svakodnevnom radu radniku nužno potreban uredski materijal. Koliko god smo napredovali u digitalnoj transformaciji bez papira, kuverti i tiskanica ne možemo. Molimo vratite malo fokus na ove „prizemne“ probleme i riješite nedostatak uredskog materijala! O tome da fali i onaj drugi papir kojeg nijedna inovacija i napredna tehnologija ne može zamijeniti, ne treba ni govoriti. Zar nije sramotno da u doba 4. industrijske revolucije nema papira u WC-u?!?
KAD „KINEZI“ NAVALE
„Small“ paketi, odnosno popularni „kinezi“ ovih su dana doslovno zatrpali Sortirnicu Zagreb. Početkom ovog mjeseca ondje je, vjerovali ili ne, stiglo čak oko 42 TONE (!) raznovrsnih malih paketića koji su zakrčili pola sortirnice. U roku od samo dva dana u spomenutu je sortirnicu stiglo 22 tone malih „kineza“, a u sljedećih tjedan dana još otprilike toliko. Valja naglasiti da je to stiglo baš u vrijeme (početak mjeseca) kada u sortirnicu pristiže i veliki broj pismovnih pošiljaka ugovorenih korisnika. Čisto da se zna – u periodu od 8. do 11. ožujka takvih je pošiljaka odlaslano cca 3 milijuna… I eto baš sad i tih „kinezića“. Ma neka posla, i novih trendova, ali želimo naglasiti da bez vrijednih ruku RADNIKA Hrvatske pošte, ista ta Pošta ne bi imala preveliki značaj. Nadamo se da ne moramo posebno objašnjavati da baš svaki od te 42 tone paketića mora proći sve one radnje koje prolazi da bi došao do svog naručitelja. Vrijedne ruke tako su već razvrstale sve navedene paketiće i u prosjeku dnevno odaslale od 11 do 15 kontejnera prema drugim sortirnicama diljem Lijepe naše. A uz ruke radnika u sortirnici, naravno, bit će potrebna i jaka ramena poštara, jer sve te male „kineze“, u torbama, vrećama ili kolicima, treba dostaviti onome tko ih je naručio. Želimo vjerovati da i ovi radnici, kao i naravno svi ostali radnici Hrvatske pošte, spadaju u „temeljnu snagu“ kompletnog sustava Hrvatske pošte.
HAKOM: RAST U GOTOVO SVIM SEGMENTIMA TRŽIŠTA POŠTANSKIH USLUGA
Na tržištu poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj, u četvrtom tromjesečju 2018., zabilježeni su pozitivni trendovi, odnosno rast u gotovo svim segmentima tržišta u odnosu na prethodno tromjesečje, a što je bilo i očekivano s obzirom kako je takav trend prisutan unatrag nekoliko godina, javlja Hakom. Ukupno je ostvareno oko 80 milijuna poštanskih usluga, što je oko deset posto više nego u prethodnom tromjesečju, a utjecaj na rast imalo je povećanje svih vrsta pošiljaka (pisama, paketa, tiskanica i izravne pošte), pri čemu usluge paketa imaju konstantan rast od početka godine. Pojačane aktivnosti u četvrtom tromjesečju utjecale su i na međunarodni poštanski promet, posebno u dijelu koji se odnosi na prekogranični promet paketa i usluga povezanih s e-trgovinom. U odnosu na prethodno tromjesečje, u međunarodnom prometu ostvareno je 33 posto više usluga. Navedeno povećanje broja usluga imalo je utjecaj i na udjel međunarodnog prometa na ukupnom poštanskom tržištu, koji se povećavao iz tromjesečja u tromjesečje, da bi na kraju 2018. imao udjel od deset posto. Pozitivna kretanja na tržištu, vezana uz ostvarenje usluga, rezultirala su i povećanjem prihoda od obavljanja poštanskih usluga. Ostvareni prihodi veći su za oko osam posto i u odnosu na prethodno tromjesečje i u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Rast prihoda bilježi se i na godišnjoj razini. Unatoč padu ukupnog broja usluga, u 2018. ostvareno je oko sedam posto više prihoda nego u 2017. i to zahvaljujući prvenstveno povećanju visokovrijednih, odnosno ekspresnih usluga, koje su također imale rast od sedam posto. S obzirom na navedeno, kao i na predviđanja daljnjeg rasta hrvatskog gospodarstva, očekuju se i nadalje pozitivni trendovi na tržištu poštanskih usluga u RH, a posebno u segmentu paketskog tržišta. Na kraju 2018. bilo je ukupno 22 davatelja poštanskih usluga, među kojima je HP-Hrvatska pošta d.d. najveći davatelj s udjelom od oko 85 posto.
UVOZ STRANIH RADNIKA NATJERAT ĆE JOŠ VIŠE NAŠIH LJUDI DA SE ISELE
Sve zemlje EU vode selektivnu imigracijsku politiku i manjak radnika nadomješćuju uvozom stranih, pa je to nužno i za Hrvatsku koja zbog egzodusa mladih muku muči s nedostatkom radne snage. Ali vodimo li računa da se štite interesi domaćeg stanovništva i države i da se uvozom radnika potiče razvoj zemlje, a ne da se spuštanjem cijene rada potiče novo iseljavanje mladih? Kvote za uvoz stranih radnika ove godine odobrene su za njih 57.000, što znači ako se ostvare da će Hrvatska s obzirom na broj stanovnika s 4 milijuna ljudi uvesti i više radnika od Njemačke koja s više od 80 milijuna stanovnika uvozi milijun radnika godišnje. No, za razliku od nas, Njemačka pazi da uvozi visokokvalificirane kadrove, pa je u Njemačkoj udio naših iseljenika s VSS-om u protekle tri godine bio 37,8 posto, kako je naveo politolog i povjesničar Tado Jurić, dok mi uvozimo uglavnom jeftinu radu snagu slabijeg obrazovanja. I Njemačka uvozi i slabije kvalificirane uglavnom iz Europe poput njegovatelja, ali zato da bi zadržala visoka socijalna prava Nijemaca. „Hrvatska nema dugoročnu migracijsku politiku, a kampanjski rješavati problem manjka radnika na način da se sjeti neki poslodavac da mu treba ovoliko ili onoliko radnika neodgovorno je prema budućnosti… Odluke o uvozu stranih radnika tiču se čitave države i zato mora postojati dogovor svih strana i niti u jednoj državi se ne dopušta da poslodavci određuju koliko će se radnika uvesti. Pri uvozu stranih radnika uvijek se štite interesi domicilnog stanovništva jer je suprotno postupanje neodgovorno prema budućnosti. Ako uvozimo najjeftinije radnike koje plaćamo malo, time guramo hrvatske građane van jer neće ostati ovdje za te plaće, a što nije u interesu države. Ako treba uvoziti radnike, treba gledati koji su to najsposobniji radnici i da ih zadržimo“, kaže demograf prof. Anđelko Akrap. Sindikalist Krešimir Sever ističe da su poslodavci i vlasti godinama vodili politiku kao i većina tranzicijskih zemlja stvaranja konkurentnosti na slabo plaćenim radnicima. Za razliku od nas, dobar dio tih zemalja je, kaže, progledao, pa daju sigurnije i bolje plaćene poslove. Mi smo manjak radnika nadoknađivali iz susjednih zemlja, no sad kad smo u EU, i radnici iz BiH radije će, dodaje, produžiti za Njemačku, pa tražimo one s Dalekog istoka. (Izvor: Večernji list)