Pritužbe, najčešće ozlojeđenih radnika, su sindikalna realnost i svakodnevnica. Široki je raspon načina obraćanja, sadržaja ljutnje i doze ozlojeđenosti, od prilike do prilike. Dosta često sve to dolazi u anonimnoj inačici s obrazloženjem kako se iz straha od odmazde, obraćaju na taj način i s potpisom, „grupa radnika iz …“, „poštar na odlasku“, „od svih zaboravljeni operateri“… Dakako, ima i onih koji su popis svojih problema i svoju nevolju voljni potpisati jer su valjda toliko rezignirani pa niti ne mare za moguće posljedice otkrivanja identiteta. Dopis kojeg donosimo u nastavku je potpisano (podaci poznati uredništvu, tako će i ostati), a tiče se nedavno donesenih i objavljenih pravilnika o sistematizaciji i plaćama:
Gospodo, pretpostavljam da ste pročitali barem dio o plaćama i naknadama. I vidjeli da se neki dijelovi ne slažu s Kolektivnim ugovorom. Prema novom Pravilniku o plaćama, smanjena su prava radnicima, a to smanjenje će osobito osjetiti oni koji stvarno rade, a pripadaju prvom i drugom platnom razredu. Očekujem da se što prije oglasite, objasnite o čemu se radi i po potrebi predložite odgovarajuće aktivnosti. Tvorci Pravilnika rade majmune od radnika, unatoč tome što mnogi odlaze glavom bez obzira. Mislim, kad vas već plaćamo, dajte se više angažirajte u zaštiti prava onih koji su prvi ispred korisnika, a čiji se rad tako malo cijeni. Složili se mi ili ne s navodima iz pisma, a zbog velikog broja upita na istu temu, s istim ili sličnim zaključcima, dužni smo ovim putem pojasniti o čemu se radi. Naime, temeljem Zakona, Poslodavac ima pravo navedene pravilnike donositi potpuno samostalno, tek uz nužno savjetovanje sa Radničkim vijećem. Nažalost, temeljem tog istog Zakona, stav i mišljenje Radničkog vijeća, ne ograničavaju Poslodavca da pravilnike donese, bez obzira na argumentirano protivljenje Radničkog vijeća, kako je to bilo u ovom slučaju. To je jedna druga priča koja samo govori o razini i intenzitetu dijaloga i socijalnog uvažavanja u našoj tvrtki, iako se gotovo svi kunu u isti taj dijalog. Potpuno je drugačije stanje kada govorimo o Kolektivnom ugovoru, njegovom donošenju i primjeni. Tu obje strane, kako Poslodavac tako i Sindikat, htjeli to ili ne, Kolektivni ugovor moraju ispregovarati, usuglasiti, potpisati da bi ga na koncu Poslodavac primjenjivao, a Sindikat nadzirao njegovu primjenu. I sad ono najvažnije. Ukoliko bi bilo koji pravilnik kojeg Poslodavac donese „na svoju ruku“, bio u nesuglasju s Kolektivnim ugovorom, primjenjuje se onaj akt koji je povoljniji za radnike. To bi u ovom slučaju bio važeći Kolektivni ugovor, tako da nema govora o smanjivanju materijalnih prava radnika koje bi proisteklo jednostranim donošenjem aktualnih pravilnika od strane Poslodavca!
TKO ĆE SADA OBAVLJATI POSLOVE FUNKCIJE??
U Tjednoj pošti br. 420 od 31. siječnja 2019. objavljen je Interni oglas: Voditelj dostave – Divizija pošta, Sektor dostave GP3 – 1 izvršitelj – Split. Rok za dostavu molbi je 5. veljače 2019. (obavijest, broj 27/19) A onda, putem Obavijesti broj 41/19 od 08.02.2019. dolazi Odluka kojom se poništava interni oglas broj taj i taj za obavljanje poslova funkcije Voditelj dostave, Divizija pošta, Sektor dostave GP3, Splitsko-dalmatinska županija, uz Obrazloženje: „Poslodavac je raspisao oglas za obavljanje poslova funkcije voditelj dostave, Divizija pošta, Sektor dostave GP3, Splitsko-dalmatinska županija. Zbog drugačije organizacije poslovnih procesa, oglas se poništava.“ Tko bi sad, nakon navedenog, mogao reći da su javna poduzeća troma i da sporo reagiraju? Kakav organizacijski salto-mortale, u samo osam dana! Teško bi to izvela i najprivatnija (brzo)okretna tvrtka. Mi, po svemu sudeći, ostadosmo bez još jednog funkcionera koji bi obavljao poslove…
IZVJEŠĆE O OZLJEDAMA NA RADU ZA 2018. GODINU
Prema izvješću o ozljedama na radu koje je pripremio Odjel zaštite na radu, zaštite od požara i ekologije, u 2018. godini u Hrvatskoj pošti dogodilo se ukupno 286 ozljeda na radu, i to: 178 u radnom procesu, 29 na putu s posla i na posao, 18 zbog ugriza psa, te 61 ozlijeđena osoba usred razbojništva. Zbog ozljeda na radu u 2018. godini evidentirano je ukupno 151.504 sati bolovanja odnosno 18.938 radnih dana. Nadalje, s te osnove isplaćena naknada na teret HP–a (ukupne potpore) iznosi ukupno 60.000,00 kn (od toga 35.000,00 kn za ozljede na radu, te 25.000,00 kn za ozljede na radu uzrokovane razbojništvom). Isplaćena naknada na teret HZZO-a iznosi ukupno 4.011.102,16 kn (od 2.468.178,69 kn za ozljede na radu, te 1.542.923,47 kn za ozljede na radu uzrokovane razbojništvom). Najčešći izvori nastanka ozljeda na radu u 2018. godini su prijevozna sredstva cestovnog prometa, 70 puta te protupravno djelovanje trećih osoba, 66 puta. Najčešći uzroci nastanka ozljeda na radu su protupravno djelovanje treće osobe, 124 puta te neispravnost, klizavost i zakrčenost prolaza i površina s kojih se obavlja rad, 64 puta. Najčešće vrste ozljeda su šok zbog agresivnosti i prijetnji, 45 puta te iščašenja, uganuća i istegnuća, 40 puta. U protekloj su godini muškarci stradali 163 puta, a žene 123 puta. U 2018. godini ozljedilo se najviše poštara, njih 126 te operatera u PU, njih 105. U 2018. godini nije bilo teških ozljeda na radu sa smrtnim posljedicama.