Svima koji prate naše tjedno glasilo, poznato je da smo o ovoj temi pisali već nekoliko puta. Nažalost, takve se teme intenziviraju jer egzodus radnika iz Hrvatske i nedostatak radnika nije mimoišao ni Hrvatsku poštu. Nažalost, dobrom dijelu rukovoditelja zaduženih za osiguravanje uvjeta za nesmetano funkcioniranje sustava ovaj se problem još uvijek ne čini ozbiljnim ili barem ne čine dovoljno da bi problem bio ublažen, a u konačnici riješen. Ne jednom smo, kroz proteklo vrijeme ponavljali da ćemo, ukoliko se ne poduzmu ozbiljne i odgovarajuće mjere, vrlo skoro doći u nepriliku da će posla u Pošti biti, ali ga neće imati tko obaviti te da ćemo ljude na cesti vući za rukav i nuditi im posao. Što je učinjeno, a što nije, lako je zaključiti iz svakodnevne situacije i povelike fluktuacije poštara „prolaznika“. Kako nismo poslušali onu staru narodnu da je bolje spriječiti nego liječiti, sada se na liječenju ponešto i radi ali „terapija“, po svemu sudeći, još nije pogođena, a sve iz razloga što nije uspostavljena prava dijagnoza. Dok to sve tako, puževim korakom ide dalje, dotle su se o kroničnom nedostatku poštara, naglašenom u nekim krajevima države, mediji zadnjih dana obrušili i raspisali sve u šesnaest. Slučaj teško bolesne žene iz Pule koja je čekala da joj poštom stignu nalazi potrebni za hitnu operaciju odjeknuo je kao bomba. Iz pošte joj je poručeno da „nemaju dovoljno poštara“. I to je to. I šta sad? Iz Rijeke do Pule pošta nije stigla ni nakon 12 dana! Što bi tek bilo da je to nesretno pismo poslano iz udaljenijih krajeva, a ne tu na tričavih stotinjak kilometara Istarskog ipsilona. Apsurd cijele priče oko nedostatka poštara je taj da dobar broj njih radi dulje od propisanih osam sati, da su uvjeti rada daleko od dobrih, opterećene (pre)veliko, a plaće znamo kakve. Male i nedostatne! Nerijetko mladi ljudi koji dolaze, posao poštara rade svega nekoliko tjedana, a poznati su i slučajevi da su nakon odrađenog prvog dana dali petama vjetra. Kažu da je rekorder po kratkoći angažmana u našoj tvrtki bio poštar koji se u istom danu zaposlio i dao otkaz. Morat će oni koji o tome odlučuju žurno naći model i način kako izbiti adute dežurnim društveno-mrežnim pljuvačima po pošti i poštarima i, dakako, iznaći alate za zadržavanje postojećih i privlačenje novih radnika, ne samo na radnom mjestu poštara nego i brojnih drugih operativaca. Za početak predlažemo smanjiti pritisak na razumnu mjeru i svakako čim prije „odriješiti kesu“.
GODIŠNJI ODMORI PONOVNO MIMO PLANA
Eto, stara priča s godišnjim odmorima nastavlja se i ove godine. Ništa nova rekli bismo, ali dokle više tako? Godišnji odmori ne ostvaruju se po pisanom „planu“, već je sve opet zbrda – zdola, odnosno mimo rečenog plana. Radnike se tjera da idu na godišnji onda kada oni to sami ne bi htjeli niti su tako planirali. I opet, nikom ništa. Pitamo se čemu uopće toliko buke i galame krajem godine kada se planovi rade i kada se ističe da se godišnji odmori moraju koristiti onako kako to piše u Rješenju o rasporedu istih? Kako mjerodavnima nije jasno da su radnici pisali godišnji u dogovoru s obitelji, rodbinom ili prijateljima i da se ne može to samo tako mijenjati i roštati kako kome padne napamet? Zar toliki problemi, pritisci na radnike, sve teži uvjeti rada i još uvijek sramotno male plaće, nisu dovoljni sami po sebi? Nego ajmo još, pa ćemo radnicima malo poremetit i planirani godišnji odmor. Može li gore? Da ne spominjemo neiskorištene godišnje odmore i rad do iznemoglosti. Ako je uputa da se plana treba držati, onda bi ga se trebali držati i oni koji tako naređuju i određuju! Može li išta funkcionirati onako kako je dogovoreno?
NOVE BROŠURE O MIROVINSKOM OSIGURANJU
HZMO/NHS – Prenosimo vam informaciju objavljenu na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje: „Radi informiranja javnosti i pravovremenog pružanja informacija Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pripremio je brošure usklađene s novim izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, u kojima možete naći informacije o ostvarivanju prava“. Detaljnije o navedenome možete pronaći na: www.mirovinsko.hr.
DAN SOCIJALNOG PARTNERSTVA – 21. SIJEČNJA
Dan socijalnog partnerstva obilježit će se u ponedjeljak, 21. siječnja, što se u Hrvatskoj upriličava od 2007. godine. Naime, razvoj i unapređenje socijalnog dijaloga i socijalnog partnerstva od osobitog su značaja svugdje u svijetu pa tako i u Hrvatskoj, jer mogu (odnosno trebali bi i morali) na učinkovit način doprinijeti socijalnoj ravnoteži društvenih interesa, a to je jedna od bitnih pretpostavki ostvarivanja općeg napretka. Socijalni dijalog uključuje sve oblike pregovora, konzultacija ili razmjene informacija između predstavnika Vlade, poslodavaca i radnika o temama od zajedničkog interesa koje su vezane uz gospodarsku i socijalnu politiku. Kako je socijalni dijalog jedan od temelja dobre vladavine Europskom unijom, za uspješno prevladavanje gospodarske krize i provedbu reformi ključno je postojanje mehanizma i instituta koji će omogućiti postizanje dogovora između Vlade, sindikata i poslodavaca. Tijela kroz koja se razvija trostrana suradnja između Vlade, poslodavaca i sindikata u Hrvatskoj su gospodarsko socijalna vijeća, osnovana „radi utvrđivanja i ostvarivanja usklađenih djelatnosti u cilju zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih prava odnosno interesa radnika i poslodavaca, vođenja usklađene gospodarske, socijalne i razvojne politike, poticanja sklapanja i primjene kolektivnih ugovora te njihovoga usklađivanja s mjerama gospodarske, socijalne i raz- vojne politike“. Nažalost, svjedoci smo da je posljednjih nekoliko godina socijalni dijalog u Hrvatskoj bio na velikim kušnjama, a sjećamo se i vremena kada zbog dijametralno suprotih stavova Vlade, poslodavaca i sindikata gotovo da nije niti postojao. Ni danas situacija nije bajna, no, unatoč čestim neslaganjima između socijalnih partnera izrazito je važno razvijati i njegovati zajedničku suradnju na daljnjem razvoju i unapređenju društva u cjelini. Dužnost je socijalnih partnera razgovarati o svim tekućim problemima u društvu, kako o onima koji utječu na standard građana i prava radnika tako i o problemima vezanim uz poduzetništvo, poljoprivredu i druga područja. Vlada, poslodavci i sindikati moraju biti svjesni trenutne, nimalo pohvalne situacije u Hrvatskoj te razvijati socijalni dijalog i partnerstvo na svim područjima, i tako doprinositi gospodarskom i socijalnom razvitku zemlje te boljem životu svih njenih građana.
Hrvatski sabor na sjednici održanoj 12. listopada 2007. godine donio je Odluku o obilježavanju 21. siječnja kao Dana socijalnog partnerstva. Navedenog dana 1994. godine, uspostavljen je institucionalni model suradnje Vlade, poslodavaca i sindikata u Republici Hrvatskoj stupanjem na snagu Osnovnog teksta Sporazuma o osnivanju, nadležnosti i djelovanju Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV).
PRIJAVE ZA ODMARALIŠTA U PLAVOJ VALI – OBAVIJEST
S obzirom na vaše brojne upite o početku prijave za odmor u odmaralištima Plave vale, obavještavamo vas da će u idućem broju Post infa biti objavljene detaljne informacije u vezi istog, a sve će na vrijeme biti dostupno i na našoj Internet stranici.