Već dugi niz godina radnici dobivaju prodajne ciljeve te se uvijek žalimo i ukazujemo na loš način raspoređivanja ciljeva. Iskreno, kada se sagledaju dosadašnja iskustva, provedena kategorizacija poštanskih ureda i temeljem iste, dodjeljivanje ciljeva za 2017. godinu, bio je možda do sada najbolji model. Drugim riječima, dodijeljeni ciljevi za 2017. godinu možda su i najpravičniji način raspodjele. Ipak, u 2018. godini išlo se po novom kriteriju. U raspodjeli ciljeva za 2018. godinu, „stručnjaci“ su opet izmišljali toplu vodu te osim kategorizacije ureda ponovno uzeli u obzir i ostvarenje iz prošle godine. Tako su ponovno došli u situaciju da kažnjavaju radnike koji su u 2017. godini imali dobar prodajni rezultat. Na primjer, radnici poštanskih ureda E kategorije koji su prošle godine ODLIČNO prodavali kreditne kartice, ove su godine dobili za cilj prodaju 6 ili 7 kreditnih kartica, odnosno onoliko koliko su prodali prošle godine. Istovremeno, radnici poštanskih ureda iste E kategorije koji prošle godine nisu uspjeli u prodaji kreditnih kartica, sada su nagrađeni pa su u cilju za 2018. godinu dobili realizaciju 1 ili 2 kreditne kartice. Vrlo je slična situacija i kod tekućih računa. Ovakav način raspodjele ciljeva radnicima prelio se i na njihove voditelje. Na primjer, voditelj koji zauzima uvjerljivo posljednje mjesto na rang listi za prvih pet mjeseci ove godine te je označen kao persona non grata, u stvarnosti odlično radi i ostvaruje znatno bolje rezultate nego prošle godine, ali je problem što za ovu godinu ima za cilj Evotv povećan za nestvarnih 80 posto, da je u cilju dobio posredovanje kredita i zajmova iako u GPU nema niti jedan ured predviđen za kreditno poslovanje, odnosno niti jednog radnika educi- ranog i opunomoćenog za kreditno poslovanje. Možda jedan od najvećih bisera, poštanski ured 32264 Bajakovo na graničnom prijelazu, koji je dobio ciljeve kao i ostali uredi C kategorije (npr. cilj je prodaja 61 Evotv usluge na graničnom prijelazu!?). Je li za pohvalu to što su na polugodišnjim razgovorima revidirali ciljeve istog ureda ili se isto nije trebalo niti dogoditi?
GDJE JE TU MODERNIZACIJA POSLOVANJA?
Mnogo je onih koji se vole pohvaliti svojim napredovanjem, raznim nagradama, modernizacijom i slično. Tako je često i s Hrvatskom poštom. Nema vjerojatno ništa loše u tome, zašto se ne pohvaliti kad se ima s čim? Uostalom, službeno glasilo Poslodavca to čini sasvim redovito i dosta temeljito. Da ne bi bilo zabune, istina je, Pošta se u nizu modernih segmenata automatizacije i digitalizacije ima čime pohvaliti al’ ko zavraga, uvijek ima taj ALI. Nažalost, u HP-u je još uvijek puno ureda koji su i više nego daleko od onog što se može nazvati modernim i suvremenim, što se vidi iz priložene slike (takvih i gorih prizora ima napretek). Često imamo osjećaj, a ne radi se samo o osjećaju, da se kraj krupnih stvari i događaja, gotovo u pravilu zaborave i „ispod radara“ prolaze one takozvane male stvari koje u stvari i nisu tako male, pače, one čine i uvjetuju naš svakodnevni život i rad. Potrgane stolice, neispravna i neadekvatna sredstva za rad, kilometri provizornih kablova pod nogama, neispravna rasvjeta, opala žbuka, vlaga po zidovima, pokvarena klimatizacija i svašta takvoga je, nažalost, još uvijek svakodnevnica u brojnim poštanskim uredima. Zato, dragi naši mjerodavni i nadležni, spustite se iz svojih fotelja i klimatiziranih ureda, obiđite poštanske urede i radnike u njima i tada ćete, sigurni smo, jasnije vidjeti i bolje razumjeti kako je puno toga miljama daleko, a da bi se moglo nazvati modernim i suvremenim.
NA TRŽIŠTU POŠTANSKIH USLUGA RASTE BROJ PAKETA
Kako izvještava HAKOM, na tržištu poštanskih usluga u Hrvatskoj i u drugom tromjesečju su nastavljeni pozitivni trendovi iz prethodnih razdoblja. Segment usluga dostave paketa veći je za šest posto u odnosu na prvo tromjesečje 2018., odnosno 11 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najveći utjecaj na rast paketskih usluga imao je rast „ekspresnih“ paketa, odnosno usluga koje u sebi sadrže neku od dodanih vrijednosti i najvećim su dijelom povezane sa e-trgovinom. Takvih je paketa osam posto više nego u prethodnom tromjesečju. Rastom broja paketa povećao se i udjel paketa na ukupnom poštanskom tržištu tako da paketi trenutno zauzimaju 6,6 posto poštanskog tržišta. Ukupan prihod poštanskog tržišta također raste iako je ukupan broj usluga u odnosu na prethodno tromjesečje manji za oko dva posto. U drugom tromjesečju 2018. ostvareno je oko dva posto više prihoda u odnosu na prethodno tromjesečje, odnosno šest posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a što je rezultat spomenutog rasta paketa i usluga s dodanom vrijednosti. Na tržištu poštanskih usluga i u budućem se razdoblju očekuje nastavak takvih kretanja s obzirom na očekivani rast e-trgovine kao generatora poštanskih usluga. Broj davatelja poštanskih usluga nije se mijenjao. Krajem drugog tromjesečja, na poštanskom tržištu RH, usluge je pružalo 23 davatelja poštanskih usluga, među kojima je HP-Hrvatska pošta d.d. najveći davatelj s udjelom od oko 85 posto.
DOBROVOLJNA MIROVINSKA ŠTEDNJA ZA CIJELU EU?
Europski parlament izvijestio je da je odbor za gospodarstvo parlamenta 3. rujna prihvatio prijedlog da se omogući stvaranje dobrovoljnih mirovinskih proizvoda koji bi funkcionirali na čitavom teritoriju EU, prvenstveno namijenjenih građanima Unije koji često sele, ali i onima koji bi ih mogli odabrati umjesto nacionalnih dobrovoljnih mirovinskih fondova ili uz njih. Značajke dobrovoljne mirovinske štednje razlikuju se od članice do članice. PEPP (Sveeuropski osobni mirovinski proizvod) bio bi alternativa koja ne bi bila vezana uz teritorij u kojim netko radi ili živi. Procjena Europske komisije je da bi uvođenje PEPP-a moglo do 2030. godine utrostručiti dobrovoljno mirovinsko tržište i dovesti ga na razinu od 2,1 bilijuna eura. Naravno, PEPP će uključivati izbor između različitih razina rizika mirovinske štednje, uz najsigurniju koja garantira povrat uloženog kapitala. Moći će ga nuditi sve kuće koje su autorizirane pri EIOPA-i, Europskom nadzornom tijelu za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje. U posebnoj preporuci Vijeću, odbor za gospodarstvo parlamenta naveo je da bi PEPP trebao dobiti i poseban porezni tretman u članicama. Ako prijedlog prođe sve potrebne instance i ostvari se kao europska legislativa, zemlje članice bi trebale imati izbor hoće li PEPP staviti u jednak porezni tretman kao i ostale dobrovoljne mirovinske proizvode ili će mu omogućiti povoljniji položaj. Sada predstoje razgovori parlamenta s Vijećem i Europskom komisijom u cilju uspostave dogovora oko svih pravila vezanih uz PEPP. PEPP je mjera zamišljena kao jamstvo za sigurnije mirovine građana EU, koja se, kao i Hrvatska suočava s populacijskim problemima, ali na podnošljivijoj skali. Populacija u EU trenutno stagnira, ali se životni vijek produljuje. Prije 12 godina, na svaku osobu stariju od 65 u EU je bilo četiri radno sposobne osobe. Do 2050. godine procjenjuje se da će u cijeloj Uniji prosjek biti dvije radno sposobno osobe na jednu stariju od 65 godina. (Izvor: Lider)
JUBILARNI 700. BROJ POST INFA
Počeci Post infa, odnosno njegovog prethodnika Sindikalnog glasnika sežu u devedesete godine prošlog stoljeća. Prvi broj, u okviru tadašnjeg HSPT-a, objavljen je 15. listopada 1994. Sindikalni glasnik izlazio je kao mjesečnik, a 2011. godine mijenja naziv u Post info te počinje izlaziti kao tjedno glasilo. Godine 2014. Uredništvo HSP-a poradilo je na novom, modernijem dizajnu Post infa, te u takvom ruhu izlazi i danas, kada svjedočimo njegovom jubilarnom, sedamstotom izdanju. Ovom prilikom želimo zahvaliti svima koji su na bilo koji način doprinijeli i pisali za Post info kroz sve protekle godine, uz napomenu da će oni koji ostaju i dalje sve pomno promatrati i zapisivati…