Radnici koji obavljaju određene poslove na otvorenom, često rade u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima, a takav rad u uvjetima iznimno visokih temperatura može utjecati na zdravlje radnika. U hrvatskom zakonodavstvu nisu propisani minimalni zahtjevi u vezi rada radnika na otvorenom u slučaju visokih temperatura, stoga je važno upozoravati i ponavljati pravila ponašanja i rizike u takvim uvjetima rada, kako bi se izbjegle neželjene posljedice. Smjernice i upute dobre prakse o radu na otvorenom u uvjetima visokih temperatura izradio je Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu iz kojih smo izdvojili najvažnije dijelove iz Osobne zaštitne opreme.
RIZIČNI ČIMBENICI PRI RADU – visoka temperatura i vlaga zraka, rad na direktnom suncu, težak fizički rad, dugotrajan boravak na otvorenom na visokim temperaturama, radna odjeća koja otežava znojenje.
RANI SIMPTOMI TOPLINSKOG STRESA – glavobolja, vrtoglavica / nesvjestica, razdražljivost / ljutnja / promjene raspoloženja, umor, jako znojenje, grčevi u mišićima, ubrzano disanje i otkucaji srca.
ZDRAVSTVENE POSLJEDICE – dehidracija, prolazni toplinski umor, toplinski grčevi, toplinska iscrpljenost, toplinski udar, sunčanica.
PRUŽANJE PRVE POMOĆI OSOBI KOJA JE DOŽIVJELA TOPLINSKI UDAR ILI SUNČANICU
KADA JE PRI SVIJESTI – osobu polegnuti na leđa, podići noge iznad razine srca, hladiti ventilatorom, staviti hladne komprese, dati tekućinu.
KADA JE BEZ SVIJESTI – osobu staviti u bočni položaj i pozvati hitnu pomoć.
SAVJETI ZA SMANJENJE TOPLINSKOG STRESA – zamijeniti teški fizički rad strojevima i uređajima, izbjegavati rad u najtoplijem dijelu dana, uzimati dovoljan broj pauza, osigurati zaklon od izravnog djelovanja sunca (šator i sl.), piti vodu i kada se ne osjeća žeđ, nositi laganu, pamučnu odjeću (ako je moguće), koristiti kreme s UV zaštitnim faktorom, koristiti sunčane naočale (zaštita najmanje UV 400), naučiti prepoznati rane znakove toplinskog stresa, izbjegavati alkohol i kofeinske napitke.
DRUŽENJE U POVODU SJEĆANJA NA DAVORA KRŠIĆA
Već su tri godine prošle otkako nas je napustio naš kolega i prijatelj te nekadašnji glavni povjerenik Podružnice 1 Davor Kršić. Tog 6. lipnja 2015. godine, iznenadnom smrću sve nas je ostavio u šoku i nevjerici, a Hrvatski sindikat pošte ostao je bez vrijednog i odanog povjerenika. Zato je, u spomen na Davora, u subotu 9. lipnja, Podružnica 1 organizirala druženje na kojem se uz njegovu obitelj okupilo i 60-ak članova iz Zagreba i Krapine, a došli su i gosti iz Rijeke i Kutine. Budući da je Davor volio prirodu i planinarenje, a bio je i voditelj planinarskog društva Poštar, druženje je upriličeno u Planinarskom domu Vugrovec. Bio je to lijep i ugodan susret članova koji čuvaju uspomenu na Davora i sve ono što je učinio za njih i HSP.
DAN PODRUŽNICE HRVATSKOG SINDIKATA POŠTE – SLAVONSKI BROD
Kišno subotnje jutro, 9. lipnja… Što ćemo sada? Dolaze gosti i naši članovi, uzalud nam trud…, ali hrabre prati i sreća. Razvedrava se. Mjesto događanja: brodsko izle- tište, kupalište te pro- stor za odmor i rekreaciju Poloj. Povod – Dan podružnice Hrvatskog sindikata pošte GP5 Brodsko posavske županije. Okupili se tako članovi HSP-a čekajući goste, njih 25 članova sindikata iz mađarske pošte koje je predvodio njihov predsjednik. Kiša je prestala, ali nema struje! No, poštare ne može ništa iznenaditi – imaju agregat, pa i glazbenike koji su uveličali događaj. Poštari znaju raditi, ali i pjevati. Nakon kratke zakuske, gosti su obišli franjevački samostan, korzo i našu tvrđavu, a zatim je odigrana prijateljska malonogometna utakmica. Po povratku na Poloj gosti su potražili osvježenje kupanjem u Savi, a nakon toga uslijedila je zakuska uz pjesmu i ples. Približio se kraj i rastanak uz pozdravni govor predsjednika naših gostiju i prijatelja koji je napomenuo kako je oduševljen organizacijom i gostoprimstvom, a pozvao nas je i na uzvratni posjet.
U OČEKIVANJU ODGOVORA…
U prošlom broju Post infa objavili smo dopis u kojem smo Upravi HP d.d. predložili, da kao društveno odgovoran Poslodavac, radnicima koji u Pošti rade na određeno vrijeme, ponudi ugovor o radu na neodređeno. Nažalost, do zaključenja ovog broja, odgovor nismo dobili. Pa evo, u očekivanju smo… nadamo se ne Godota…
MKS – DEMOKRATSKI PROSTOR SE SUŽAVA, A KORPORATIVNA POHLEPA JE U PORASTU
MKS/NHS – Međunarodna konfederacija sindikata (MKS) objavila je svoj redovni godišnji pregled kršenja sindikalnih prava za 2018. godinu koji pokazuje kako se demokratski prostor za radne ljude smanjuje, a nesputana korporativna pohlepa je u porastu! Broj država u kojima se događaju samovoljna uhićenja i pritvaranja se povećao sa 44 u 2017. godini na 59 država u 2018. godini, a sloboda izražavanja je ograničena u čak 54 države. Sve je veći broj država koje isključuju radnike iz zakona o radu, dok 65% država cijele kategorije radnika isključuje iz zakona o radu. “Dostojanstven rad i demokratska prava su oslabili u gotovo svim državama, a nejednakost se povećava. Na ovo utječe besramno ponašanje velikog broja multinacionalnih kompanija, poput Samsunga čije antisindikalne prakse ukidaju radnicima pravo na udruživanje i pravo na kolektivno pregovaranje”, rekla je Sharan Burrow, glavna tajnica MKS-a. Također, istaknula je da su u porastu napadi na građanske slobode, samovoljna uhićenja, pritvaranja i zatvaranja radnika, urušavanje kolektivnog pregovaranja i sve veća kriminalizacija prava na štrajk. Prema Izvještaju, deset najgorih država za radnička prava u 2018. godini su: Alžir, Bangladeš, Kambodža, Kolumbija, Egipat, Gvatemala, Kazahstan, Filipini, Saudijska Arabija i Turska. U Europi 58% država krši pravo na kolektivno pregovaranje, a tri četvrtine država krši pravo na štrajk.
GLAVNI ZAKLJUČCI
MKS-ov indeks globalnih prava za 2018. godinu rangira 142 države prema 97 međunarodno prihvaćenih indikatora, čime vrši procjenu gdje se najbolje štite prava radnika, kako u zakonima, tako i u praksi. Glavni zaključci iz izvještaja: – 65% država isključuje određene skupine radnika iz zakona o radu. – 87% država krši pravo na štrajk. – 81% država osporava određenim skupinama ili svim radnicima pravo na kolektivno pregovaranje. – 54 države su ukinule ili ograničile slobodu govora i slobodu okupljanja. – Broj država u kojima su radnici izloženi fizičkom nasilju i prijetnjama povećao se za 10% (sa 59 na 65). – Broj država u kojima se radnici uhićuju i pritvaraju porastao je sa 44 na 59 država. – Sindikalci su ubijeni u devet država – Brazil, Kina, Kolumbija, Gvatemala, Gvineja, Meksiko, Niger, Nigerija i Tanzanija.