„Sude mi
zato što svoje volim,
volim najviše
što sam branio moje najdraže.
Sude mi
dušmani moja ljube, al’ ne znaju
da je istina
voda duboka…“
(M.Škoro)
Užasan je osjećaj kada te „na pravdi Boga“ sude, a nisi kriv i govoriš istinu. Kada si kriv ne zato što to činjenice govore nego zato što se tvom nadređenenom ne sviđa što govoriš istinu. A svakodnevna istina radnika u Hrvatskoj pošti je da neki krivi ljudi na krivom mjestu s krivim referencama demonstriraju moć i silu. Umjesto da rukovode tim istim radnicima i zajedničkim snagama, u suradnji s radnicima, donose rezultat NAŠOJ pošti, oni prijete premještajima u drugi (najudaljeniji) poštanski ured ili na drugi rajon ili na težu liniju. Ali ne zato što te ne vole ili imaju nešto protiv tebe, NEEE to je zbog potrebe posla, a ti si dovoljno pametan da shvatiš poruku da je bolje šutjeti i pristajati na duže radno vrijeme, na preuzimanje ureda bez primopredaje, na rad pod tuđim šiframa, na olako shvaćanje Zakona o prometu. Ima samo jedan problem – dođe trenutak kad zastrašivanje više nema efekta. A onda je red na istini.
DJELOVANJE POVJERENIKA RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU
U nekoliko prethodnih brojeva Post infa objasnili smo djelovanje i zadaću povjerenika radnika za zaštitu na radu te njihov odnos prema radnicima, odboru za zaštitu na radu te stručnjacima za zaštitu na radu. U ovom broju donosimo odnos sa inspektorima rada te sindikatima i time završavamo kratku seriju tekstova o zadaćama i djelovanju povjerenika radnika za zaštitu na radu. Odnos povjerenika i inspektora rada Inspekcija rada obavlja nadzor nad primjenom propisa zaštite na radu u razdobljima utvrđenim u svom planu i programu. Povjerenik radnika za zaštitu na radu ima pravo pozvati inspektora rada uvijek kada ocijeni da je ugrožen život ili zdravlje radnika, a poslodavac propušta poduzeti odgovarajuće mjere da takvu ugroženost otkloni. Osim toga, povjerenik u okviru svojih ovlasti ima pravo biti nazočan tijekom inspekcijskog nadzora, te se očitovati na činjenično stanje koje inspektor utvrdi. Time je povjerenik, uz poslodavca, zapravo jedna od strana u postupku izvida kojeg inspektor obavlja, a to može biti osobito važno u slučaju uviđaja koje se obavlja nakon nesreće, posebice smrtne ozljede, kolektivne ozljede i slično. Odnos povjerenika i sindikata Povjerenik radnika za zaštitu na radu uvijek će surađivati sa sindikatom i njegovim predstavnicima na zajedničkom poslu zaštite radničkih interesa.
TROŠKOVI RADA PO SATU U HRVATSKOJ DVA I POL PUTA ISPOD PROSJEKA EU
Hrvatska je u 2017. godini bila među zemljama Europske unije (EU) s najnižim troškovima rada po satu, čak dva i pol puta ispod prosjeka EU, pokazalo je izvješće europskog statističkog ureda Eurostata. Prosječni troškovi rada po satu na razini EU iznosili su prošle godine 26,8 eura. Statističari ističu velike razlike u troškovima rada među zemljama EU-a, pri čemu u gornjem dijelu ljestvice dominiraju skandinavske i zemlje Beneluksa dok je donji dio pripao zemljama istočne i jugoistočne Europe. Tako je najviši prosječni trošak rada po satu u gospodarstvu u 2017. bilježila Danska, od 42,5 eura. Slijedi Belgija s 39,6 eura, Luksemburg s 37,6 eura, Švedska s 36,6 eura i Francuska s 36 eura. Najniži je pak prosječni trošak rada po satu bilježila Bugarska, od samo 4,9 eura po satu. Slijedi Rumunjska sa 6,3 eura, Litva s 8 eura, Latvija s 8,1 eurom, Mađarska s 9,1 eurom i Poljska s 9,4 eura. Hrvatska je također u toj skupini s prosječnim troškom rada po satu u 2017. godini od 10,6 eura. (Izvor: Lider/Hina)
SVJETSKI DAN ZDRAVLJA
NHS – Svake godine 7. travnja obilježava se Svjetski dan zdravlja. Ova godina u tom je smislu posvećena pravu na univerzalnu zdravstvenu zaštitu, stoga je i slogan ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja „Univerzalna zdravstvena zaštita: svatko, svugdje.“ U godini kada obilježava 70 godina svog postojanja, Svjetska zdravstvena organizacija poziva vlade i sve zainteresirane na utvrđivanje potreba stanovništva, stvaranje osnovnih preduvjeta i održivog rješenja za osiguranje univerzalne zdravstvene zaštite. Aktualni podatci pokazuju kako polovica svjetske populacije nema pristup osnovnim zdravstvenim uslugama, gotovo 100 milijuna ljudi gurnuto je u ekstremno siromaštvo zbog plaćanja zdravstvenih usluga te gotovo 800 milijuna ljudi troši najmanje 10% sredstava kućnog proračuna na zdravstvene usluge. Stoga pravo na univerzalnu zdravstvenu zaštitu podrazumijeva pravo na zdravstvene usluge koje pojedincima neće uzrokovati financijske poteškoće ili za njih predstavljati katastrofalne izdatke, podrazumijeva pristup zdravstvenim uslugama kojima se pokrivaju najvažniji uzroci bolesti i smrti, a čija je kvaliteta dovoljno dobra da se zdravlje ljudi poboljša. Brz razvoj medicine posljednjih je desetljeća omogućio, s jedne strane, dostupnost sve većeg broja novih zdravstvenih usluga i lijekova i time bolju skrb za zdravlje pacijenata, a s druge povećao i njihovu cijenu, čime je dovedena u pitanje mogućnost njihovog financiranja, a time i dostupnost. Iako sve profinjeniji i učinkovitiji, zdravstvene usluge i lijekovi postaju dostupni sve užem krugu pacijenata, jer sve češće izlaze izvan okvira osnovne zdravstvene košarice. Neravnomjerna dostupnost zdravstvenih usluga, preduge liste čekanja, nedostatak medicinskog osoblja samo su neki od čimbenika koji dostupnost zdravstvenih usluga u Hrvatskoj dovode u pitanje. Iako svjesne, sve hrvatske vlade nemaju pravi odgovor na ove izazove, a situacija s vremenom za pacijente postaje sve gora. Stoga izražavamo bojazan kako, iako zajamčeno Ustavom, pravo na univerzalnu zdravstvenu zaštitu sve više postaje pitanje financijskih mogućnosti javnog zdravstvenog sustava, ali i financijskih mogućnosti pacijenta.
Većina građana hrani se sve nezdravije
Treba napomenuti problem prehrane građana i njezin utjecaj na njihovo zdravlje. Što je zemlja siromašnija, udio troška hrane i bezalkoholnih pića u mjesečnoj potrošnji građana je veći. Tako se prosjek EU kreće između 11 i 13%, a u Hrvatskoj taj udio iznosi malo manje od 30%, a kako mjesečni prihodi većine građana nisu dovoljni za pokriće redovitih mjesečnih troškova, tako su nakon odricanja na području obnavljanja stvari i opreme u kućanstvu te odjeće, obuće i higijene prisiljeni posegnuti i za jedinim preostalim sredstvima – sredstvima namijenjenim za prehranu. Tako se većina građana hrani sve nezdravije, što utječe na njihovo povećano pobolijevanje, a onda i rast zdravstvenih troškova. Za poboljšanje stanja zdravstvenog proračuna i zdraviji život nužni su povećanje svih plaća i sigurni oblici rada. Naravno, i mirovina.