(Pre)često se događa da negdje, u nekom, recimo važnom dokumentu piše „ovako“, a čitati se može „ovako i onako“, ovisno tko piše, tko čita i u koju svrhu, čitajući primjenjuje. Tako, npr. naš važni dokument, krajem prošle godine usvojeni Pravilnik o upravljanju radnim učinkom, u svom članku 6. piše i propisuje: 1. Neposredno nadređeni rukovoditelj (u daljnjem tekstu rukovoditelj) kroz razgovor s radnikom, istome postavlja individualne ciljeve, odnosno korporativne cilje- ve za promatrano razdoblje na temelju strateških ciljeva Društva i ciljeva organizacijske jedinice. 2. Radnik i rukovoditelj prilikom postavljanja ciljeva dogovaraju kriterije za ostvarenje pojedinog cilja (ostvario/nije ostvario/premašio). Eto, tako u Pravilniku piše, čita se i u praksi primjenjuje, po prilici, ovako: Primjenjujući točku 1. Pravilnika, rukovoditelj tvrdi kako su ciljevi spušteni „odozgo“ i o njima nema previše razgovora. Isti taj rukovoditelj ne može (?), ne smije (?) i nema ovlasti (?) razgovarati o ciljevima ni sam sa sobom, a kamoli sa radnikom. A kad je riječ o točki 2., dogovaranje rukovoditelja i radnika u vezi kriterija za ostvarenje pojedinog cilja je čista meta-znanstvena fantastika! Nema tu nikakvog razgovora, a kamoli dogovora. Najčešće pojašnjenje koje rukovoditelj daje radniku, prestravljenom brojem i veličinom ciljeva, je kako Pravilnik predviđa polugodišnji razgovor pa ćemo vidjeti… Istina je – Pravilnik u čl. 20., 21. i 22. propisuje obvezu polugodišnjeg razgovora, ali propisao je Pravilnik i čl. 6. pa vidimo kako to ide…
UKIDANJE ZAGREBAČKOG KONTAKT CENTRA?
Vijest o mogućem ukidanju kontakt centra u Zagrebu mnoge je radnike tog odjela prilično uznemirila. S obzirom na mnoge nejasnoće oko istog, u ponedjeljak, 5. ožujka, hitno je održan sastanak s predstavnicima Poslodavca, na kojem su radnici, opravdano zabrinuti za svoju sudbinu, tražili odgovore na brojna pitanja. Nažalost, radnicima, a i sindikatima te Radničkom vijeću nitko od mjerodavnih nije uspio objasniti koji je to poslovni razlog rukovodio Poslodavca u donošenju ovakve odluke. Također, nije odgovoreno na još mnogo toga, pa ni na pitanje o dinamici postupaka do konačnog zatvaranja kontakt centra, ako se takvo što uopće planira. Zbog svega navedenoga, te s naglaskom na pitanje o sudbini radnika kontakt centra u Zagrebu, Poslodavcu smo poslali pisani upit, odnosno zahtjev prema kojem bi Poslodavac prema radnicima zagrebačkog kontakt centra morao postupati na jednak način kao što je to činio i do sada u sličnim situacijama kada su se ukidali pojedini radni procesi te da ih ne smije tretirati manje vrijednim od trenutno aktualnih kolegica i kolega čije se radno mjesto ukida na drugim lokacijama (sortirnica Šibenik, depoi u Splitu i Rijeci). Pozvali smo Poslodavca da pokaže empatiju i poštovanje koje su ti radnici svojim dugogodišnjim radom zaslužili te da iznađu rješenje koje će biti na obostrano zadovoljstvo.
SAVJETOVANJE – ZAŠTITA NA RADU
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (MRMS) otvorilo je Savjetovanje o nacrtu Prijedloga zakona o izm- jenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, koje je otvoreno do 13. ožujka 2018. godine. Pozivamo vas da se aktivno uključite u ovo otvoreno savjetovanje, koje je dostupno na mrežnim stranicama MRMS-a, na slijedećem linku: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=7025 Naime, akcijskim planom Vlade RH za administrativno rasterećenje gospodarstva, od siječnja 2017., utvrđene su i mjere za racionalizaciju poje- dinih obveza iz područja zaštite na radu te je za njihovu realizaciju potrebno pristupiti odgovarajućim izmjenama i dopunama Zakona.
HRVATSKOJ POŠTI 83 POSTO UDJELA NA TRŽIŠTU POŠTANSKIH USLUGA!
Na hrvatskom tržištu poštanskih usluga u četvrtom tromjesečju 2017. ostvaren je rast prihoda u odnosu na treće tromjesečje od 6 posto te od 3 posto u odnosu na isto razdoblje 2016., a sve kao rezultat povećanih aktivnosti na tržištu, ističu iz Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM). Ne iznoseći podatke o tome koliko su točno iznosili prihodi na poštanskom tržištu, nego samo koliko je bilo poštanskih usluga, po vrstama i udjelima, iz HAKOM-a komentiraju da je “broj poštanskih usluga očekivano porastao u četvrtom tromjesečju 2017., jer se u tom razdoblju građani i poduzeća uobičajeno više koriste poštom, te je takav trend prisutan unatrag nekoliko godina”. Po HAKOM-ovim podacima, u četvrtom tromjesečju 2017. poštanskih usluga ukupno je bilo 80,3 milijuna, što je za 8 posto više nego u prethodnom lanjskom tromjesečju, pri čemu je porast zabilježen i kod pismovnih pošiljaka, paketa i tiskanica, od čega jedino paketske usluge ostvaruju neprekinut rast iz tromjesečja u tromjesečje. No, u odnosu na četvrto tromjesečje 2016. broj ukupnih poštanskih usluga u četvrtom tromjesečju 2017. bio je manji za 4,4 posto. “Iako se neke usluge, poput pismovnih pošiljaka, sve manje koriste i pada im broj iz godine u godinu, prihodi na godišnjoj razini na tržištu poštanskih usluga rastu bez obzira što je ukupan broj usluga u 2017. manji nego u 2016., i to prvenstveno zbog povećanja usluga s nekom od dodanih vrijednosti, odnosno ekspresnih usluga koje su u 2017. imale rast od 15 posto”, poručuju iz HAKOM-a. Iz HAKOM-a iznose i da je krajem 2017. usluge na tržištu poštanskih usluga pružalo 22 davatelja, među kojima je najveći HP-Hrvatska pošta s udjelom od 83 posto. (Izvor: HAKOM)
ŽENE U EU SU 16 POSTO SLABIJE PLAĆENE OD MUŠKARACA, U HRVATSKOJ 8,7 POSTO
Žene u Europskoj uniji (EU) u 2016. godini u prosjeku su bile za 16,2 posto slabije plaćene od muškaraca, što znači da su u prosjeku zaradile 84 eurocenta u odnosu na svaki euro koliko bi po satu bio plaćen muškarac, objavio je Eurostat. Među zemljama članicama, u 2016. godini razlike u plaćama kretale su se u rasponu od svega nešto više od pet posto u Rumunjskoj i Italiji, do preko 25 posto u Estoniji, koju u stopu slijede Češka i Njemačka, s razlikama u plaćama od gotovo 22 posto, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata, objavljeno povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena, 8. ožujka. U Hrvatskoj je prema podacima iz 2014. godine razlika u plaćama iznosila 8,7 posto, pokazalo je Eurostatovo izvješće. Time je Hrvatska svrstana u skupinu zemalja članica EU-a s razlikom u plaćama manjom od 10 posto. Uz navedenu Rumunjsku i Italiju, gdje ona doseže 5,2 odnosno 5,3 posto, u toj se skupini još nalaze Luksemburg, s 5,5 posto, Belgija, sa 6,1 posto, te Poljska sa 7,2 posto i Slovenija sa 7,8 posto. S druge strane, u skupini zemalja s razlikama u plaći većima od 20 posto, predvođenoj s Estonijom s 25,3 posto, uz Češku i Njemačku, gdje ona doseže 21,8 odnosno 21,5 posto, nalaze se još samo Velika Britanija, s razlikom u plaćama od 21 posto te Austrija, gdje je ona iznosila 20,1 posto u 2016. Na razini EU-a u cjelini razlike u plaćama od 2011. do 2016. godine blago su smanjene, za 0,6 postotnih bodova, pokazalo je izvješće. U usporedbi s 2011. godinom smanjene su u većini članica, pri čemu najviše u Rumunjskoj, za 4,4 postotna boda, te u Mađarskoj, za četiri postotna boda. Slijede Španjolska i Austrija, sa smanjenjem za po 3,4 postotna boda, te Belgija i Nizozemska, sa smanjenjem razlike u plaćama za 3,3 odnosno tri postotna boda. Nasuprot njima, te su razlike uvećane u 10 zemalja članica, uključujući Hrvatsku, a ponajviše u Portugalu i Sloveniji, za 4,6, odnosno 4,5 postotnih bodova. U Hrvatskoj je razlika u plaćama uvećana za tri postotna boda, s 5,7 posto prema podacima iz 2010., na 8,7 posto, prema podacima iz 2014. godine, pokazalo je izvješće Eurostata. (Izvor: Poslovni dnevnik)