HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

POST INFO 676 – 100 BODOVA = 800,00 KUNA (bruto)

Iako smo o ovoj temi već pisali, nadajući se da ćemo pojasniti kako nema nikakve razlike u tome što je plaća poštara kroz dva Kolektivna ugovora, na postojećih 550 bodova povećana za 800,00 kuna, čini se da nismo bili dovoljno jasni. Ovoga puta ćemo to pokušati na temelju pitanja jednog našeg kolege i odgovora na isto. Pitanje i odgovor: Poštovanje, zanima me kako se nisu povećali bodovi za radno mjesto poštonoše na 650 kao što je bilo najavljivano preko vašeg sindikalnog glasnika te kako je moguće da bez ikakve najave se godišnje odmore sreže i to u mom slučaju za 4 dana? Unaprijed hvala. Poštovani kolega, Vaša plaća se temeljem čl.46 KU povećala za 800,00 kn bruto, što je ekvivalent 100 bodova (bod = 8,00 kn bruto). U odnosu na 2016. godinu plaća poštara je povećana za ukupno 18%. Navedeno možete vidjeti na platnoj listi pod stavkom dodatak po čl. 46 KU – 800,00 kn. S obzirom na činjenicu da se plaća radnika, između ostalog, sastoji i od „dodatka iz članka 46“, ukoliko ste bili na godišnjem odmoru ili bolovanju, navedeni iznos je umanjen za dane odsutnosti, ali je uračunat u stavkama naknada plaće za godišnji odmor (čl. 51. KU) ili bolovanje (čl. 52. KU) pa je i u ovim slučajevima 100 bodova ili 800 kuna jedno te isto. Što se tiče godišnjeg odmora, istina on je smanjen jednom broju radnika, ovisno o duljini radnog staža i složenosti radnog mjesta. Svakako, nije riječ o nenajavljenom događaju s obzirom na činjenicu da je, puno prije nego su radnicima izdavane odluke o godišnjem odmoru, Kolektivni ugovor objavljen u HP Glasniku od 14. prosinca prošle godine, a na web stranici sindikata odmah po njegovom stupanju na snagu, prvim danom ove godine. Ovdje moramo reći da smo se tijekom pregovora za novi KU, između zadržavanja dosadašnjeg broja dana godišnjeg odmora i povećanja plaće, odlučili za ovo drugo. Bili bi najsretniji da smo mogli zadržati jedno i dobiti drugo, međutim to u tom trenutku nije bilo moguće. Jesmo li pogriješili Vi prosudite. Imajte pri tom na umu da je u Vašem slučaju gubitak 4 dana godišnjeg odmora “kompenziran” s povećanjem plaće u iznosu od 9.600,00 kn (bruto) na godišnjoj razini. Isto tako, trebamo znati da se u dane godišnjeg odmora radnicima HP ne ubrajaju subote zahvaljujući upravo Kolektivnom ugovoru jer takvo što ne propisuje Zakon o radu.

ISTINE I LAŽI

Nakon uplata nagrada radnicima koji su „ostvarili ocjenu radnog učinka 3, 4 ili 5“, primili smo niz upita o visini iznosa. Iako je Poslodavac u „Vašoj pošti“ broj 352 pojasnio Odluku, pojedina naknadna tumačenja onih koji ni sami nisu shvatili, doveli su niz radnika u nedoumicu; što je istina, a što su laži!? Iznosi koje je Poslodavac radnicima uplatio u „Erste plavi Protect-dobrovoljni mirovinski fond“, NETO su iznosi OSNOVNE plaće radnika. Dakle, od bruto iznosa OSNOVNE plaće, odbiju se obavezni mirovinski doprinosi, porez i prirez BEZ OSOBNIH OLAKŠICA. OSNOVNA plaća radnika je umnožak BROJA BODOVA radnog mjesta i BRUTO VRIJEDNOSTI BODA. Broj bodova radnog mjesta je utvrđen ugovorom o radu i pravilnikom o plaćama, a bruto vrijednost boda se utvrđuje Kolektivnim ugovorom. Ukratko, osnovna plaća je broj bodova puta vrijednost boda, bez ikakvih dodataka ugovorenih KOLEKTIVNIM UGOVOROM. Za razliku od osnovne plaće, PLAĆA koju radnici primaju za svoj rad, uz osnovnu plaću sadrži još i DODATAK PO OSNOVI RADNOG STAŽA, DODA- TAK ZA PREHRANU, DODATAK PO OSNOVI UVJETA RADA TEŽIH OD NORMALNIH UVJETA (prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, dvokratni rad, rad subotom, izloženost zračenju, smjenskom ili popodnevnom radu), kao i DODATAK IZ ČLANKA 46. Kolektivnog ugovora. Kolektivni ugovor i potpisivanje istoga, kako se može iščitati iz gore navedenoga, ima puni smisao! Pri ovim isplatama se dobro vidi koja su to veća prava ugovorena kolektivnim ugovorom, za razliku od onih ugovorenih ugovorom o radu i Zakonom o radu.

DJELOVANJE POVJERENIKA RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU

Neposredna zadaća povjerenika radnika za zaštitu na radu je kontinuirani nadzor nad primjenom pravila, odnosno nad provedbom mjera za sigurnost i zaštitu zdravlja radnika. Obavljanje svojih dužnosti mogu započeti tek nakon što steknu podroban uvid u stanje zaštite na radu, odnosno sustav i način djelovanja sustava sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Odnos povjerenika prema radnicima Povjerenik prvenstveno treba ispunjavati zadaće koje od njega očekuju njihove kolege radnici. Povjerenik će, stoga, primati sve primjedbe radnika vezane uz zaštitu na radu, o tim primjedbama sa radnicima razgovarati te nastojati da se primjedbe odnose na stvarne probleme na tom području. S obzirom na dobivene primjedbe, povjerenik će nastojati sam ustanoviti jesu li primjedbe opravdane, jesu li problemi koji su izneseni stvarni, a potom će o tome izvijestiti poslodavca (odnosno njegovog ovlaštenika), stručnjaka zaštite na radu, neposrednog rukovoditelja, predstavnika sindikata, inspektora rada ili drugog tko bi na tom području mogao pomoći. Pošto povjerenik radnika za zaštitu na radu (ili koordinator povjerenika) sudjeluje u radu Odbora za zaštitu na radu, tada će primjedbe iznijeti i na tom Odboru. Povjerenik radnika za zaštitu na radu sudjelovat će uvijek i na drugim skupovima unutar HP-Hrvatske pošte d.d. koji su posvećeni problematici zaštite na radu. Najznačajniji dio odnosa povjerenika prema radnicima jest da svojim djelovanjem potiče ostale radnike da rade na siguran način, prije svega vlastitim ponašanjem sukladno propisima zaštite na radu. Jednako tako, povjerenik radnika djeluje razgovorom sa radnicima ukazujući im pri tome na nužnost primjene ispravnih i sigurnih radnih postupaka i korištenja osobnih zaštitnih sredstava.

KREĆE LOV NA NEPRIJAVLJENE RADNIKE I PLAĆANJE ‘NA CRNO’

Država je s 224 inspektora odlučila krenuti u borbu protiv sive ekonomije i rada na crno te onih koji za svoje usluge ne izdaju račun. Njihov zadatak bit će nadzor poslodavaca koji ne prijavljuju radnike. „Vrijeđa se nekakvo dostojanstvo i sigurnost tih radnika, ne uplaćuju im se mirovinski doprinosi što utječe na visinu njihove mirovine poslije“, rekao je ravnatelj Inspektorata rada, Ilija Tadić, kako piše Dnevnik.hr. S druge strane, poslodavci smatraju da je zakon po pitanju neprijavljivanja radnika prekrut. „U petak navečer poduzetnik mora prijaviti radnike koji će doći raditi u subotu, a u subotu se neki ne pojave na poslu, jer su možda odlučili da neće raditi taj posao“, rekla je Anny Brusić iz Hrvatske udruge poslodavaca. U prosjeku se svake godine u radu na crno zatekne oko 1200 radnika. Kazne poslodavcu iznose od 60 do 100 tisuća kuna, a radniku od tri do 50 tisuća kuna. Statistika kaže da Hrvati na crno majstorima plate i 298 milijuna eura na godinu. Prema istraživanju Ekonomskog instituta, kućni majstori najčešće ne izdaju račune, a u tome ih podržavaju i građani. (Izvor: Poslovni dnevnik)