HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

POST INFO 669 – DIVIZIJA MREŽA – PITANJA I ODGOVORI (I.)

Posljednjih mjeseci od naših smo članova koji rade u Diviziji mreža dobili čitav niz upita koji se odnose na svakodnevne i brojne probleme u njihovom radu. Pitanja smo proslijedili menadžmentu ove divizije te dobili odgovore koje ćemo vam prenijeti u nastavcima, odnosno u nekoliko narednih brojeva Post infa. 1. Postoji li mogućnost korekcije radnih vremena poštanskih ureda, koji trenutno sa korisnicima rade do 17:00 h (PU sa dva radnika)? Ukoliko ne postoji ta mogućnost, koji su modeli rasporeda radnog vremena radnika u tim PU-ima? Kako bi korisnici nakon povratka sa posla imali mogućnost obaviti usluge u poštanskom uredu radno vrijeme poštanskog ureda sa dva radnika je radnim danom produženo. Druga opcija je radna subota. 2. Postoji li mogućnost usklađivanja radnih vremena radnika, budući da od PU do PU postoji cijela paleta radnih vremena? Radna vremena su usklađena koliko su to dopuštale ostale okolnosti te su u skladu sa propisima i zakonskim obvezama. 3. Je li prihvatljiv izračun PBI-a od 3 radnika za PU koji radi cjelodnevno (u „c“ službi), u kojem radi 5 poštara, koji se nalazi u gradu koji sa okolicom broji cca 10.000 stanovnika, u kojem radi policijska postaja, PU koji obavlja usluge kreditiranim korisnicima, radi servis u dvije firme, za jednu 4 sata dnevno, a za drugu obavlja preuzimanje pošiljaka u njihovim prostorijama (dakle operater sa šaltera odlazi po poštu i donosi je fizički u poštanski ured)? Izračun PBI temelji se na postavljenim normama i obavljenim uslugama. Nije navedeno o kojem uredu se radi stoga nismo u mogućnosti dati detaljnije pojašnjenje. 4. Ukoliko je radnik iz „stalne postave“ jednog PU na izaslanju u drugi PU (već dulje vrijeme), kome se knjiži trošak istoga radnika? Prilikom odlaska radnika u drugi PU voditelj prijavljuje promjenu i trošak se knjiži na poštanski ured u kojem se radnik stvarno nalazi. 5. Logika govori da manji broj radnika može prihvatiti manji broj korisnika te time i ostvariti manji broj usluga. Je li ta logika prihvatljiva i poslodavcu? Navedena logika je prihvatljiva ukoliko lokacija ima veći potencijal. Međutim, ukoliko je utvrđeno da lokacija nema potencijala, veći broj radnika neće pridonijeti stvaranju novih prihoda već samo povećanju troškova. 6. Kako se obavlja primopredaja između dva radnika, kada se radnici ne nalaze istovremeno u poštanskom uredu (radnik koji predaje blagajne nalazi se na godišnjem ili u drugom poštanskom uredu)? Tko odgovara za utvrđene nepravilnosti? Kada radnik koji predaje, tj. radnik koji preuzima poštanski ured, blagajne, obavlja popis svih blagajni, tj. sravnjenje istih? Koje vrijeme je predviđeno za te poslove te koja je norma za iste? Napominjem da radnik koji je obavezan obaviti primopredaju, istovremeno obavlja i redovne poslove poštanskog ureda. Ukoliko iz nekog razloga radnik koji predaje blagajnu nije u uredu u kojemu se obavlja primopredaja, radnik koji je preuzima isto treba odraditi uz prisutnost voditelja (komisijski). Vrijeme potrebno za primopredaju sadržano je u izračunu normi, međutim nije propisano kada je istu potrebno odraditi zbog različitosti od ureda do ureda. 7. Kada će se riješiti pitanje ne opskrbljenosti poštanskih ureda raznim obrascima i sredstvima potrebnim za rad? Redovito se događa da nema potvrda o primitku pošiljke, obrazaca za Western, uputnica za printanje (Božićnica npr.), papira A4, selotejpa… Ukoliko se zbog vanrednih okolnosti dogodi da na skladištu nema dovoljno određenog artikla, radnik poštanskog ureda treba obavijestiti voditelja koji je dužan naložiti prelokaciju iz drugog/drugih ureda te po potrebi kontaktirati svog koordinatora za upit prema ostalim GP-ima. Ukoliko nitko nema informaciju da nešto nedostaje, navedeno se ne može niti riješiti. 8. Koja je norma minuta za kopiranje i izrezivanje potvrda o primitku pošiljke (obr.P-10a)? Potvrda o primitku pošiljke (obr.P-10a) se naručuje iz skladišta i istu nije potrebno kopirati. Ukoliko se negdje dogodilo da istih nedostaje potrebno je tražiti prelokaciju. Popis normi kao i izračuni navedeni su u Knjizi normi objavljenoj u HP Glasniku broj 15 iz 2016. godine.

GRV SE NE SLAŽE S PRIJEDLOGOM PRAVILNIKA

Poslodavac je svojim dopisom od 8. prosinca 2017. Glavnom radničkom vijeću dostavio na savjetovanje prijedlog Pravilnika o upravljanju radnim učinkom. Radi pojašnjenja, radi se o Pravilniku koji uređuje proces koji se sastoji od postavljanja ciljeva radnicima, polugodišnjeg razgovora te ocjene radnog učinka radnika za promatrano razdoblje. GRV je na svojoj sjednici održanoj 14. prosinca razmatralo predloženi Pravilnik te je iz više razloga odbilo dati pozitivno mišljenje na dostavljeni prijedlog. GRV-u je posebice neprihvatljiva odrednica Pravilnika prema kojoj radnik ocijenjen jedinicom čini povrede obveza iz radnog odnosa s mogućom posljedicom otkazivanja ugovora o radu, te se traži da se predmetni Pravilnik povuče iz procedure donošenja.

TRADICIONALNA BLAGDANSKA KOŠARICA SVE SKUPLJA, OVE GODINE – 2068 KUNA

Tradicionalna blagdanska potrošačka košarica za tročlanu obitelj za Božić i Novu godinu u 2017. godini iznosit će 2068 kuna, dok je prošle godine iznosila 2000 kuna, izvijestili su u srijedu Nezavisni hrvatski sindikati (NHS). Blagdanska košarica podijeljena je na tri kategorije, onu obilniju i u skladu s tradicijom, onu nešto skromniju, u kojoj su jeftinije namirnice, i onu najjeftiniju. Ni tradicionalna, ni srednja, ni skromna košarica ne obuhvaćaju troškove darova, bora, ukrasa i pirotehnike, kao ni troškove putovanja na razna odredišta, plaćene novogodišnje dočeke i sl. Skromnija košarica ove godine iznosi 928 kuna, a prošle godine bila je 855 kuna. Odricanjem od još nekih blagdanskih sadržaja moguće ju je spustiti na 545 kuna, što je za 20 kuna više u odnosu na lani. Kako ove godine Badnjak pada u četvrtu nedjelju Došašća, pa ne zahtjeva post i nemrs, većina obitelji će se vjerojatno odlučiti za klasični nedjeljni ručak, što povećava troškove zbog veće količine mesa, ističu u NHS-u. Prema tome, za tradicionalnu blagdansku košaricu treba izdvojiti dodatnih 68 kuna, pa ona iznosi 2136 kuna, za srednju košaricu 52 kune, tako da ona iznosi 980 kuna, a za skromnu 33 kune, pa ona iznosi 578 kuna. Usporedbom ovogodišnje košarice, uvažavajući promjene u prehrani vezane uz Badnjak, vidi se da je tradicionalna košarica skuplja od prošlogodišnje za 136 kuna, srednja za 125 kuna, a skromna za 52 kune. Temeljem dostupnih podataka i analiza NHS predviđa da će potrošnja u prosincu ove godine iznositi više od 12,5 milijardi kuna. (Izvor: NHS, Slobodna Dalmacija)