I tako, krenula je nova organizacija… Kao i uvijek, kakve god da jesu, novosti se dosta teško prihva- ćaju, takav smo narod, valjda. Nakon što su se koliko-toliko slegle uzburkane emocije oko (ne)dobivanja novog ugovora o radu, uslijedilo je novo iznenađenje. Naime, iako se prilikom potpisivanja ugovora sa novom garniturom rukovoditelja, razgovaralo o tome koje će područje pokrivati koji radnik, odnosno u koji će ured biti raspoređen svaki pojedinac, uslijedio je čudni salto-mortale, sve skroz naglavce i još malo više od toga. Čini se da su nečije suze bile velike pa su im pomogle, nečije baš i nisu ozbiljno doživljene, neki niti ne plaču, iako bi rado al’ nema vajde. Svakako, epilog je, puj-pike, ne važi(!), sve dogovoreno bacamo u bujicu (suza), onaj koji je bio raspoređen tamo ići će ovamo, a onaj tko je trebao biti ovdje ide tamo… Kako bilo da bilo, novi su rukovoditelji raspoređeni kako već jesu, radnici od njih s pravom očekuju suport, potporu, organizaciju, hitro rješavanje problema. Korisnici koje na zanima naša (re)organizacija od Pošte očekuju samo jedno, obaviti posao zbog kojeg su došli i to, ako je ikako moguće, što kvalitetnije i u što kraćem vremenu. Uostalom, naša 169-godišnja tradicija stajanja na usluzi građanima, opravdava njihova očekivanja, a nama nameće obvezu ispunjenja istih. Koliko će očekivanja jednih i drugih (radnika i korisnika) biti ispunjena ostaje za vidjeti. Iako ne bi htjeli biti zloguki proroci, a i kaže se kako se prvi mačići u vodu bacaju, prvi utisci u nekim slučajevima ne daju pravo za pretjerani optimizam. Zavraga, tog prvog srpnja, početak primjene nove organizacije, pao server, na što (valjda) nismo mogli utjecati, pošta puna ljudi, gužva, nervoza, ljutnja. Radnici kao što to najčešće biva, prepušteni sami sebi, pokušavaju sanirati štetu, umiriti nezadovoljstvo ljudi, dok nove rukovodeće snage, negdje tamo dobro skriveni u pozadini, hvatajući konce svog novog radnog mjesta, „pomažu“ radnicima postavljajući im bujicu pitanja, dokazujući tako koliko o svemu ne znaju i koliko su duboko u materiji. I dok se već sad na licima onih koji su zalutali u rukovodeću strukturu lako iščitava pitanje „štojemeniovotrebalo?“, dotle je više nego zanimljivo razmišljanje jedne kolegice koja je u svom dopisu, između ostalog, navela i ovo: Na kraju balade sjediš na tom šalteru, rješavaš korisnike, pokušavaš ne pokazati frustraciju novom voditelju/voditeljici što te stalno nešto zapitkuje i nađeš svjetlu točku: ma ja sam zapravo sretna što me nisu izabrali za novo radno mjesto! Nema veze što znam sve te poslove i snašla bih se k`o riba u vodi. Najvjerojatnije bi me poslali u neki ured gdje bi pola plaće potrošila na prijevoz, tamo bi me gledali kao vanzemaljca i izgledala bih kao ove (ne)sretne kolege koji cijelo jutro pokušavaju „pohvatati“ što im je činiti i od sutra će biti ostavljeni na milost i nemilost!
SPORTSKI SUSRETI ČLANOVA HSP-a – PRIJAVE OD 10.07. DO 05.09.2017.
Dragi članovi, od ponedjeljka, 10. srpnja 2017., počinju prijave za jubilarne, pete, sportske susrete članova Hrvatskog sindikata pošte i trajat će do utorka 5. rujna. Kao i lani, na susrete će se moći prijaviti i oni koji nemaju sportskih afiniteta ni ambicija, a navijanje i druženje im dobro ide. Mogućnost za odabir takvog načina sudjelovanja bit će ponuđena na prijavnici koju ćete pronaći kod svog sindikalnog povjerenika. Da ponovimo, susreti će se održati u Biogradu na moru, u hotelu Adria, od 22.09. do 24.9.2017. Na prijavnici ćete moći odabrati jednu od ponuđenih disciplina – mali nogomet (M), odbojka (Ž+M), pikado (Ž), povlačenje konopa (Ž+M), utrka u vrećama (Ž+M), boćanje (Ž+M) i nova disciplina – kuglanje (Ž+M) te mogućnost odabira opcije „bez sportskih obveza“. Molimo vas da na prijavnicama popunite sve tražene podatke. Kao i za sve dosadašnje susrete, na prijavnici će biti potreban potpis vašeg neposrednog rukovoditelja, stoga vas molimo da se na vrijeme organizirate i usuglasite sa svojim nadređenima, odnosno da dogovorite korištenje godišnjeg odmora u navedene dane održavanja susreta. Uz prijavnicu, potrebno je popuniti te potpisati i suglasnost, koju ćete također potražiti kod svog sindikalnog povjerenika. Cijena “all inclusive” aranžmana (prijevoz, smještaj, veselica, iće, piće…) je 550,00 kn po osobi, plativo u 5 mjesečnih rata. Dospijeće prve rate je na isplati plaće za rujan (15.10.2017.).
TKO JE ZA RAD NEDJELJOM, A TKO NE?
Okrugli stol na temu prava zaposlenika na neradnu nedjelju ili pošteno plaćeni rad neradnim danima, održan je u petak, 30. lipnja 2017. u Zagrebu u organizaciji međunarodne organizacije CitizenGO u suradnji s hrvatskom zastupnicom u Europskom parlamentu Marijanom Petir. U raspravi su među ostalim sudjelovali predstavnici sindikata, Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore (HOK) i udruge ‘U ime obitelji’. Ana Marija Marković iz CitizenGO istaknula je kako su dosad skupili više od 28.000 potpisa građana za peticiju ‘Glas za neradnu (ili pošteno plaćenu) nedjelju’. Rekla je da su o peticiji obavijestili saborske zastupnike jer ih žele potaknuti na promjenu Zakona o radu, a najavila je će peticiju predati i ministru rada, te razgovarati o tome i u Ministarstvu demografije. „O tom problemu postoji javna svijest, ali se čini da je još potrebno raditi na jačanju političke volje da se taj problem riješi“, rekla je Marković. Peticiji se pridružila i Marijana Petir, koja se za uvođenje slobodne nedjelje zalaže posljednjih 15 godina. Petir je rekla kako polovica država članica EU ima reguliran ili zabranjen rad nedjeljom, a ostale su to prepustile slobodnom tržištu i volji poslodavaca. Istaknula je i kako je u drugim zemljama EU rad nedjeljom plaćen i poštuje se zakon, dok je u Hrvatskoj rad nedjeljom jako malo plaćen. Rekla je da su u trgovinama većinom zaposlene žene, rade za minimalac, i po tri tjedna bez slobodnog dana, nemaju vrijeme za sebe, za odmor i obitelj, što utječe na njihovo zdravstveno stanje. Navela je da su rezultati istraživanja koje je ove godine provela na reprezentativnom uzorku s agencijom Media Net pokazali da 90 posto hrvatskih građana smatra da bi trebalo uvesti neradnu nedjelju u trgovinama. Poje- dini trgovci i trgovački lanci tvrde kako im je promet nedjeljom najveći, no demantiraju ih podatci Porezne uprave koja je u 2015. zabilježila da je promet najveći petkom, gotovo 50 posto veći nego nedjeljom, kazala je Petir. Sindikati su za neradnu nedjelju, Ceh trgovine nema jedinstveni stav Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever založio se da se rad trgovina nedjeljom uglavnom zabrani. „Ako želimo biti turistička zemlja, to ne znači da trebamo biti trgovinska turistička zemlja“, rekao je Sever. Poručio je kako „traže jedno veliko pospremanje sustava, u prvom redu i kroz zakon koji regulira rad trgovina“. Predsjednik Ceha trgovine HOK-a Mladen Malta rekao je da obrtnici-trgovci nemaju jedinstveni stav oko rada nedjeljom. Naveo je kako je 65 posto anketiranih obrtnika iz kontinentalnog dijela Hrvatske za to da se ne radi nedjeljom, dok je u priobalnim županijama njih preko 60 posto za rad nedjeljom. (Izvor: Tportal.hr)