HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

POST INFO 648 – „KOLO SREĆE UOKOLI VRTEĆI SE NE PRESTAJE…“

Svjedoci smo toga da su se prethodnih dana dogodile znatne organizacijske i kadrovske promjene u Hrvatskoj pošti. Želimo vjerovati tvrdnjama Poslodavca kako će sve to skupa donijeti boljitak tvrtki, a samim time i svim njenim zaposlenicima. Svakako, koliko su ti potezi dobri, manje dobri ili čak loši, pokazat će vrijeme kao najpošteniji sudac. Kao i uvijek do sada u ovakvim situacijama, recentna događanja su izazvala dvojake reakcije poštanskih ljudi, posebno onih koje su promjene na bilo koji način „dotakle“. Naravno, reakcije su dijametralno različite, ovisno o tome je li čovjek (radnik) u cijeloj priči dobitnik ili pak gubitnik. Jednako tako, posve je razumljivo da oni koji su dobro prošli, uglavnom šute i misle kako je sve to tako i moralo biti, dok ovi drugi o svemu tomu imaju što reći, u pravilu negativno. Komentari i reakcije one velike većine, promjenama „neokrznutih“ radnika, po prirodi stvari su manje subjektivni pa tako i puno bliže istini. Kao prvo oni će reći kako određeni broj onih rukovoditelja koji su sada smijenjeni ili degradirani, nikad ni nisu trebali biti odabrani na ta mjesta. Odmah zatim, kako ima i jedan broj onih koji su smijenjeni (degradirani) na „pravdi Boga“ te su, iz svima više-manje poznatih razloga, svojevrsna „žrtvena janjad“ sustava. U slijedeću skupinu smještaju rukovoditelje koji su nekim čudom (!?) ostali neopravdano neokrznuti, zadržavši svoje pozicije što je posljedično dovelo do toga da priliku za napredovanje nisu dobili oni radnici koji su to zaslužili svojim dokazanim (lako provjerljivim) radom i zalaganjem. O novoizabranim licima na rukovodećoj sceni nezahvalno je unaprijed govoriti, najmanje sumnjati u njihovu sposobnost, ali ne treba biti pretjerano pronicljivi prognozer i predvidjeti kako će neki izgorjeti prije nego li se pošteno „upale“. Teško je ne spomenuti, pomalo nevjerojatnu, a naveliko raspredanu priču o prebacivanju odgovornosti za (ne)odabir novih kadrovskih rješenja. Ako u svemu ima imalo istine o tom svojevrsnom „loptanju“ između „onih gore i onih dolje“, koji su krivi (ili pak zaslužni) za novu kadrovsku križaljku, onda to nije ništa drugo do li izbjegavanje odgovornosti za krivi odabir i eventualni neuspjeh. Trebali bi znati i oni (veliki) gore i oni (nešto manji) dolje, da su odgovornost i moć dvije strane jedne te iste medalje, pa „onaj koji ima veliku moć ima i veliku odgovornost, a onaj tko negira odgovornost, kad-tad će izgubiti moć“. Ili kako reče Gundulić, „Kolo sreće uokoli vrteći se ne pristaje: tko bi gori, eto je doli, a tko doli, gori ustaje.“

ODRŽAN SKUP RADNIKA U KARLOVCU

Uz predstavnike Poslodavca, na skupu radnika za područje GP2, koji se održao u Karlovcu, 27. lipnja 2017., u 15.00 sati, okupilo se petnaestak radnika. Skup je imao uobičajenu formu, dnevni red započeo je Izvještajem o radu Radničkog vijeća GP2 u proteklom periodu, uslijedio je Izvještaj o poslovanju HP d.d. za 2016. godinu, kao i za prvi kvartal tekuće godine. O stanju u HP-u govorili su nazočni direktori, svaki za svoju diviziju. Izostao je jedino izvještaj o stanju unutar Divizije mreže s obzirom na opravdani izostanak direktora. Pod točkom Razno bilo je tek nekoliko pitanja i odgovora, vjerojatno zato što je Skupu nazočilo najviše radnica Divizije mreže, čiji direktor nije mogao doći. Zaključak Skupa nakon izvještaja nazočnih direktora za prošlu i za početak ove godine je optimizam budući da je većina pokazatelja u poslovnim rezultatima i planovima u uzlaznim trendu. Bilo bi lijepo kada bi se to odrazilo odnosno vidjelo i na plaći – većoj naravno.

PROSJEČNA PLAĆA U TRAVNJU 5.914 KUNA

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za travanj ove godine iznosila je 5.914 kuna, što je na mjesečnoj razini nominalno manje za 1,8 posto, a na godišnjoj porast za gotovo pet posto, pokazuju podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Prosječna je mjesečna neto plaća za travanj u odnosu na ožujak, naime, bila niža za 108 kuna ili nominalno za 1,8 posto. U odnosu na travanj 2016. godine, pak, prosječna je neto plaća za četvrti mjesec ove godine bila nominalno viša za 4,98 posto ili za 281 kunu. Po prvim podacima DZS-a, prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za travanj ove godine iznosila je 7.945 kuna. Na mjesečnoj razini to je nominalni pad za 2,02 posto ili za 164 kune, dok je na godišnjoj razini prosječna bruto plaća bila veća za 257 kuna ili nominalno za 3,3 posto. (Izvor: N1)

UNIVERZALNI OSOBNI DOHODAK POSTAJE OZBILJNA IDEJA U EU

Univerzalni osnovni dohodak – UBI (Universal Basic income) koncept je opće socijalne mjere koja u zadnje vrijeme izaziva mnogo polemike. Riječ je o minimalnom iznosu koji bi primao svaki član zajednice – bezuvjetno. Pitanje je kako si uopće možemo priuštiti ovakvu univerzalnu socijalnu beneficiju? UBI je stvar iskorjenjivanja siromaštva i osiguravanja socijalne pravde. Mnogi liberalni ekonomisti tvrde da, bar kada je riječ o zapadnim demokracijama, svi žive u besklasnom društvu bez kasta, u kojem se svatko može izdići svojim radom iz siromaštva. To se smatra socijalnom pravdom – teoretski. No, istina je da naše osobno bogatstvo i prihodi mnogo više ovise o našim roditeljima i njihovim roditeljima, nego o vlastitim odlukama i radu koji smo uložili. Budući da toliko mnogo ovisi o privatnoj baštini, postoji potreba za socijalnom dividendom. Postoji još jedan temeljni argument za uvođenje univerzalnog osnovnog dohotka – ekološka pravda. Bogati zarađuju profit zagađujući i iscrpljujući prirodne resurse, dok siromašni ljudi trpe zagađenje. UBI daje slobodu koja sve više nedostaje u vremenu sveprisutne kontrole, a suština demokracije je sloboda i pravo građana da kaže “ne”. “Ne” ponižavajućim poslovima koje ne želi raditi, “ne” nečovječnom gazdi, nehumanim uvjetima rada i “ne” birokratskoj kontroli i uredu za nezaposlene. UBI je sada implementiran kao pilot-projekt u Finskoj – 2000 slučajno odabranih nezaposlenih Finaca primaju 560 eura mjesečno za dvogodišnje razdoblje od 1. siječnja. „Finski eksperiment ne testira UBI, jer to nije univerzalni dohodak, nego je dizajniran samo za nezaposlene. No, mogu već sada reći da će rezultati biti pozitivni, jer to će potvrditi da nije nužno prisiliti ljude na posao“, kaže profesor Guy Standing, istraživač u Školi za Orijentalne i afričke studije na Sveučilištu u Londonu i supredsjednik Basic Income Earth Network (BIEN). O ovom finskom projektu već se raspisao i ugledni The Economist u zadnjem broju. Događaju se i drugi slični pilot-projekti diljem svijeta, uključujući i tri u Indiji. Ti su programi bili tako uspješni da indijska vlada razmatra uvesti UBI za stalno. Iako se tvrdi da postoje loše strane ove ideje, eksperimenti govore sasvim drugačije. „Ako svi primaju UBI, u zajednici to nameće moralni imperativ ljudima da se ponašaju odgovorno“, objašnjava prof. Standing. (Izvor: Glas Slavonije)

Slavko Kulić, ekonomski stručnjak Humanizam još nije umro u Europi, ali mi ni plaće ne isplaćujemo…

„To vrijedi za društva koja imaju nagomilano bogatstvo, koja imaju visoku stopu rasta i koja su razumjela da i drugima treba dati. Mi, nažalost, živimo u egzistencijalnoj anksioznosti, jer nemamo ni za pokriće troškova biologije, a kamoli sociologije. Sama ideja je humana i u načelu ljudska, i to treba podupirati bilo gdje, jer pokazuje da humanizam još nije umro u Europi. Mi smo daleko od toga jer ne isplaćujemo plaće ni onima koji rade, a trenutačno ima ih oko 80.000. Mi isplaćujemo minimalne plaće jer je kapital zapovjednik socijalnih i ekonomskih odnosa. Dostupnost kapitalu sve je teža i skuplja, a mi smo šutke pristali raditi za nižu cijenu rada i gotovo smo svi na egzistencijalnom minimumu, ili čak ispod njega. Tu ideju treba u načelu podržati, ali mi tu ideju ne možemo ostvariti, jer nismo u stanju. Nismo u stanju platiti ni one koji rade“, rekao je za Glas Slavonije ugledni ekonomist Slavko Kulić.