HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

POST INFO 646 – NOVI PRAVILNICI O SISTEMATIZACIJI RADNIH MJESTA I PLAĆAMA

Na sjednici održanoj 1. lipnja 2017. godine Uprava HP-Hrvatske pošte d.d. donijela je odluke o donošenju Pravilnika o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta i Pravilnika o plaćama HP-Hrvatske pošte d.d. Pravilnici su objavljeni u HP Glasniku, broj 9 od 5. lipnja 2017. godine koji se nalazi na HP-ovim internim mrežnim stranicama. Pravilnici stupaju na snagu nakon isteka roka od osam dana od dana objave u HP Glasniku, službenom glasilu Društva, a s danom stupanja na snagu ovih pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta HP-Hrvatske pošte d.d. (HP Glasnik, broj 20/16) i Pravilnik o plaćama (HP Glasnik, broj 9/15 i 20/16). Pravilnikom o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta uređuju se organizacijski dijelovi Društva, djelokrug rada organizacijskih dijelova, upravljanje i rukovođenje u Društvu, sistematizacija radnih mjesta te druga pitanja koja se odnose na organizaciju i sistematizaciju Društva. Pravilnikom o plaćama uređuju se plaće i naknade plaće radnika u Hrvatskoj pošti. U vezi s organizacijskim promjenama i ponudama novih ugovora o radu radnike će informirati njihovi nadređeni rukovoditelji.

POŠTARICE I POŠTARI ČISTILI HRVATSKU OD OLUPINA

Kako smo i najavili, tridesetak poštara i poštarica s područja Samobora, Svete Nedelje i Jastrebarskog, svi članovi Podružnice 1, Zagreb, okupilo se u petak i subotu, 2. i 3. lipnja 2017., kako bi zajedničkim snagama „čistili Hrvatsku od auto olupina“. Naime, ovu hvalevrijednu ekološku akciju već desetak godina provodi Udruga Zelene stope, na čelu s fotografom i osnivačem Romeom Ibriševićem, a već šesti put s njima surađuju naši vrijedni i osviješteni poštari i poštarice. Čišćenje se odvijalo na lokaciji Eko-parka Žumberak-Samoborsko gorje. Akciju svake godine vjerno podupire Hrvatski sindikat pošte, a Hrvatska pošta ove je godine tom prigodom izdala i dopisnicu s motivom naših poštara kako izvlače olupinu. Valja podsjetiti da je ovu akciju kao i naše vrijedne poštare zabilježila i kamera HRT-a, i to u svrhu snimanja dokumentarnog filma o Žumberku, a vrijednost akcije prepoznala je i emisija Dobro jutro, Hrvatska u kojoj je sudjelovao i naš sindikalni povjerenik Stjepan Rešetar. Na kraju možemo reći samo jedno – veliki bravo za naše vrijedne i ekološki osviještene poštarice i poštare!

DO KRAJA LIPNJA NOVE KOŠULJE I POLO-MAJICE

Operateri na šalterima u GP1 proteklog su tjedna počeli dobivati nove službene košulje, a radnici Divizije pošta, Divizije ekspres i Divizije mreža (operater poštara) u GP4 te poštari Sektora dostave područne dostave Dubrovnik zadužili su svoje nove polo majice. Svaki od njih dobit će četiri majice svijetlo plave boje, a tijekom lipnja košulje i polo-majice bit će dostavljene radnicima i u ostalim grupama područja. Operateri na šalterima zadužit će sedam košulja – četiri s kratkim i tri s dugim rukavima i to u plavoj boji s nijansom ljubičaste. Podsjećamo da su u HP Glasniku 8/2017 objavljeni Pravilnik o radnoj odjeći radnika Hrvatske pošte te Pravilnik o službenoj odjeći i obući radnika Hrvatske pošte. U njima se nalaze sve potrebne informacije o načinima i uvjetima nošenja i uporabe radne odjeće, načinima zaduživanja i razduživanja te vrstama, i drugim detaljima.

PROBUĐEN STRAH OD JOŠ VEĆE NESIGURNOSTI RADNIH MJESTA

Dok Ministarstvo rada i mirovinskog sustava najavljuje izmjene Zakona o radu, a koje idu u smjeru daljnje fleksibilizacije radnih mjesta i novih oblika rada, hrvatski radnik strahuje od tog procesa jer je bauk nesigurnosti radnog mjesta sve veći. Sindikati upozoravaju da prostora za daljnju flekisibilizaciju više nema te da je dosad samo išla na ruku poslodavaca. Upozorava na to i istraživanje Ekonomskog instituta Zagreb, razvijeno u suradnji s portalom MojPosao. U prva četiri mjeseca 2017. godine potražnja za radnom snagom porasla je za 30 posto u odnosu na 2016., no čak 47 posto oglašenih radnih mjesta bilo je na određeno. „Daljnje fleksibilizacije ne može biti, nema ni prostora, ni razloga za to. Jedina fleksibilizacija koja se smije dogoditi jest ona na ruku radniku, da može pomiriti radne i privatne obveze. Pokazatelji govore da u Hrvatskoj od ukupnog broja zaposlenih njih čak 19,3 posto radi na određeno, a prosjek Europe je 12 posto“, upozorava predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever. Za taj proces krivi SDP-ove vlade, Račanovu i Milanovićevu, te dodaje da tu praksu sada prihvaća i HDZ-ova. „Fleksibilizaciji rada na štetu radnika pridonijele su upravo izmjene ZOR-a 2003., kada se snažno otvorio prostor za rad na određeno, a to je nastavljeno 2013. i 2014. Tako dalje ne može jer za posljedicu takvog sustava imamo odlazak mladih i cijelih obitelji iz Hrvatske jer ovdje, u takvoj nesigurnosti radnog mjesta, nemaju budućnosti. Odlaze i visokoobrazovani i sve to drastično smanjuje potencijale zemlje koja bilježi najveći rast udjela rada na određeno u EU-u“, upozorava Sever te podastire poražavajuće brojke: “U ožujku je čak 94 posto novozaposlenih na određeno.” Na djelu su, dodaje, nesigurni oblici rada izvan svake mjere – rad na određeno, rad preko agencija, angažman studenata. Nesigurni oblici rada znače nezadovoljnog radnika s manjom produktivnošću. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca ocjenjuju da je tržište rada jedno od područja na kojemu su reforme najpotrebnije. „Činjenica je da je od početka krize, od 2008., u porastu broj ugovora na određeno, no smatramo da s obzirom na krizu u kojoj smo bili gotovo 10 godina i u kojoj je puno poslodavaca poslovalo na rubu, to nije čudno. Do početka krize Hrvatska je imala broj takvih ugovora u skladu s prosjekom EU-a, no s krizom i nesigurnošću poslovanja taj se broj značajno povećao. U državama EU-a postoje i puno fleksibilniji oblici zapošljavanja od ugovora na određeno, koji kod nas ne postoje ili se toliko ne koriste. Dobar primjer je agencijski rad koji je u EU-u mnogo rasprostranjeniji. Dakle, treba imati širu sliku“, kaže HUP-ova direktorica za radne odnose i ljudske potencijale Nataša Novaković. Najave daljnje fleksibilizacije radnih mjesta zabrinjavaju i demografe. “Od 2011. u migracijama sudjeluje više od 50 posto stanovništva u dobi od 19 do 39 godina. Od 2011. do danas napustilo nas je, prema podatcima stranih država, više od 250.000 ljudi od kojih je oko 180.000 radno aktivne dobi, dobre obrazovne strukture. To nije ruralna migracija. Hrvatsku napuštaju i nezaposleni i zaposleni, a nesigurnost radnog mjesta pokazala se kao dominantan, prevladavajući razlog”, upozorava demograf Stjepan Šterc. (Izvor. Glas Slavonije)