Nastavljamo s objavom pitanja i odgovora koji se odnose na probleme unutar Divizije pošte, četvrti dio. Dostava pošiljaka Pitanje – Je li realno za očekivati da poštar fizički iznese sve zadužene pošiljke (inozemne, small pakete, otkupnine i hp eksprese), koje bez obzira na sva „pomoćna sredstva na dostavi (ovjesne kutije, košare, kolica za poštare i sl.)“ ne stanu u nabrojana sredstva, uz zabranu ostavljanja pojedinih vrsta pošiljaka u depo-u? Odgovor – Za situacije koje navodite, najvažnije je napomenuti kako poštar neće biti zadužen s pošiljkama koje ne može iznijeti na teren. Prema propisanoj proceduri, preporučene pošiljke poštar može ostavljati u depo-ima. Pitanje – Nerealnim je vršiti obračun učinkovitosti dostavnog rajona uzimajući u obzir sredstvo rada (bicikl, elektrobicikl, moped, automobil), u situacijama kada količina pošiljaka zahtjeva kretanje po rajonu pješice. Predlažemo korekciju izračuna učinkovitosti u te dane, uvažavajući navedeno. Odgovor – Kod formiranja dostavnog rajona uz kretanje prijevoznim sredstvom predviđeno je i kretanje pješice. Prijeđeni put prijevoznim sredstvom i pješice uvijek se preračunava u pješački prijeđeni put. Prijeđeni put je fiksno određen i on se automatski prenosi iz aplikacije putnog lista poštara kod izračuna učinkovitosti. Kod formiranja prijeđenog puta vodilo se računa o tome da se u dnevni putni list poštara unosi maksimalna vrijednost prijeđenog puta (i kad ima i kad nema opterećenja) čime se pokrivaju i ovakve situacije. Pitanje – Postoji li mogućnost pojednostavljenja postupaka dostave pismena (prekršajni, porezni, osobna dostava, posredna…)? Odgovor – Svjesni smo da je porastao broj različitih vrsta postupaka dostave pismena, no dostavu sudskih pismena i pismena po upravnom i poreznom postupku obavlja- mo po posebnim zakonima koje je regulirano kroz odredbe Zakona o poštanskim uslugama i mi na to nažalost nemamo utjecaja. Ono na čemu radimo je inzistiranje da na svakom pismenu bude označena vrsta postupka čime se poštaru olakšava rukovanje istom. Pitanje – Postoji li mogućnost unificiranja povratnica za sve postupke i od svih korisnika? Odgovor – Nažalost ne postoji mogućnost unificiranja povratnica za sve postupke i od svih korisnika. Dodatno obrazloženje na temu putnog lista poštara: Kako bismo uklonili sve potencijalne nesporazume te uključili radnike u same procese, u budućnosti će prije primjene novo definiranog putnog lista poštara izvršni direktor tražiti suglasnost svakog poštara kao i voditelja područja kao potvrdu slaganja sa svim navedenim parametrima putnog lista poštara.
POKRENUT PILOT – PROJEKT HRVATSKE POŠTE I HZMO-a
Ovim pilot-projektom, koji će trajati šest mjeseci, započela je suradnja i potpisan je ugovor između Hrvatske pošte i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje
Od 9. svibnja 2017. do 9. studenoga 2017., sve zahtjeve za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja i prava na doplatak za djecu, građani će osim u područnim službama i uredima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje moći predavati i u 307 poštanskih ureda Hrvatske pošte. Naime, pilot-projekt provodit će se u pet županija Republike Hrvatske: Ličko-senjskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj. U navedenim županijama posluje 307 poštanskih ureda od ukupno 1016, koliko ih Hrvatska pošta ima u svojoj mreži. Ovim pilot-projektom, koji će trajati šest mjeseci, započela je suradnja i potpisan je ugovor između Hrvatske pošte i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
STRES – NOVA EPIDEMIJA ZBOG STRAHA OD OTKAZA
Loša organizacija rada, nedostatak komunikacije s nadređenima i nejasne upute o radnim zadacima, uz više nadređenih koji radnike zatrpavaju svatko svojom količinom posla, najveći su uzroci pojačanog stresa zaposlenih. Utvrdili su to stručnjaci Zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, provodeći istraživanja o utjecaju stresa na tjelesno i psihičko zdravlje radnika koji rade u smjenama. Međutim, uočeno je da navedeni problemi nadrastaju smjenski rad i izložena mu je većina zaposlenih. Pokazalo se i da je problem koji značajno utječe na pojačan stres neizvjesnost posla – 90 posto ljudi u firmama koje dobro posluju boji se gubitka posla. „Područje psihosocijalnih rizika ogroman je problem. Prije su bili aktualni problemi tipa buke, to se lako mehanički rješava, ali danas je stres nova epidemija, a on je teško mjerljiv– kaže dr. Marija Zavalić, ravnateljica Zavoda. Analize govore da dugotrajna izloženost stresu posljedično znači i osjećaj lošeg zdravlja, a literatura kaže da dovodi i do kardiovaskularnih i niza drugih bolesti. „Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu smatra da se i psihosocijalnim rizicima može učinkovito upravljati kao i ostalim rizicima na radnom mjestu, ako ih se razumije i dobro procijeni“, ističe Helena Koren, psihologinja Službe za zdravlje na radu. Izmjene Zakona o zaštiti na radu 2014. uvele su stres i borbu protiv stresa kao obvezu poslodavca, pa su u Zavodu, po uzoru na EU, razvili alat za procjenu rizika (Health&Safety Executive). Svaki poslodavac tako može adekvatno napraviti procjenu rizika i iz nje dobiti podatke o tome što je u radnoj sredini najrizičnije i jesu li radnici u povećanom stresu. Najčešća je metoda procjene anketa među radnicima o njihovoj izloženosti psihosocijalnim rizicima. Smanjivanje ili uklanjanje rizika, kao sljedeći korak, zahtijeva vrijeme i promjene u radnom okruženju, organizaciji rada, upravljanju i socijalnoj klimi u firmi, uglavnom puno razgovora. Kada 90 posto radnika u komunikaciji s poslodavcima osjeti da mogu iznijeti problem, a da im to neće ugroziti radno mjesto, onda ćemo uspjeti, poručuju stručnjakinje Zavoda. U Europi to rade10-15 godina pa tek sada imaju rezultate, mi malo kasnimo. Mnogi su, kaže, skeptični kad to čuju, ali ako ne počnemo, ne možemo ni doći do toga. (Izvor: Večernji list)
DISTRIBUCIJA SLUŽBENE LJETNE ODJEĆE I OBUĆE
Povjereništvo radnika zaštite na radu GP1 prošli je tjedan uputilo dopis odnosno upit o distribuciji službene ljetne odjeće i obuće. Nastavno na upit iz Sektora optimizacije i upravljanja resursima stigao je odgovor „da je nakon provođenja postupka javne nabave donesena Odluka o odabiru ponuditelja za navedene predmete nabave te da je u tijeku sklapanje Okvirnih sporazuma na dvije godine. U skladu s navedenim isporuka i distribucija službene ljetne odjeće očekuje se početkom kolovoza 2017. godine te službene obuće krajem srpnja i početkom kolovoza 2017. godine“.
PRVI PUT OD 1990. HRVATSKA IMA MANJE OD 200 TISUĆA NEZAPOSLENIH
(N1) – U Hrvatskoj je krajem travnja bilo registrirano 204.316 nezaposlenih osoba, što je 8,8 posto manje na mjesečnoj, a 19,7 posto na godišnjoj razini, objavio je u srijedu Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) čiji dnevni podaci pokazuju da je nezaposlenih prvi put od 1990. godine manji od 200 tisuća. Travanj je bio treći uzastopni mjesec s padom broja zaposlenih na mjesečnoj razini, ponajviše pod utjecajem sezonskih kretanja odnosno zapošljavanja u turizmu i ugostiteljstvu. Dnevni podaci pokazuju da se i u svibnju nastavlja smanjenje broja nezaposlenih – trenutno je nezaposleno 195.918 osoba. Teritorijalno, u zapošljavanju su tijekom travnja predvodile Splitsko-dalmatinska županija, Osječko-baranjska te Dubrovačko-neretvanska. Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih u travnju bio u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Na drugom je mjestu Grad Zagreb, a na trećem Osječko-baranjska županija. Najmanje nezaposlenih broji Ličko-senjska županija.