Sve su veći pritisci da se ubrza proces koji danas predviđa kako bi 2038. hrvatski građani trebali raditi do 67. godine života. Tako bi postupno produljenje radnog staža moglo započeti 2030. godine, a pro- mjene bi zahvatile one rođene nakon 1962. godine. Od iste godine u prijevremenu mirovinu će se moći tek sa 62 godine. To je dio onoga što će obuhva- titi postupak javnog savjetovanja, najavljen za drugi kvartal ove godine, vezano uz tri zakona koji se bave mirovinskim pravima zaposlenih – onaj o beneficiranom radnom stažu, radnom vijeku te mirovinskim fondovima. Taj će posao voditi Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a uz ubrzanje procesa produljenja radnog vijeka težnja je i dodatno penalizirati prijevremeni odlazak u miro- vinu. Vladajući su na to ponukani, jer do kraja travnja moraju Europskoj komisiji predočiti program nacionalnih reformi. Ekonomski stručnjak Damir Novotny smatra da se mirovinsko osiguranje mora reformirati, jer je jasno da je dugoročno neodrživo. On jest za to da se granice pomiču prema gore, međutim da ovaj način kako se to sada pokušava riješiti, povećavanjem obveznoga staža, nije dobar. Bolje bi bilo, kaže, da se omogući onima koji su sada u mirovinskom sustavu djelomičan povratak u sustav rada, kako bi se fondovi punili. Podsjeća kako je u Njemačkoj taj koncept poznat već sedam godina, da oni koji su u mirovini mogu raditi na malim poslovima, plaćenim do 600 eura, gdje poslodavac na to plaća 17 posto poreza i doprinosa. Sindikatima su naznake spomenutih promjena neprihvatljive. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, podsjeća kako je bivši ministar rada i socijalne skrbi Mirando Mrsić pojašnjavao Europskoj komisiji da nema razloga za takvo ubrzanje sustava, jer projekcije pokazuju da neće biti tako drastičnog udara na njega. „Upozoravali smo da Europska komisija nad hrvatskim mirovinskim zakonom nema nikakvih ingerencija i prava, nego je to autonomija svake zemlje članice. Problem je nastao kasnije, kada se vlada Tihomira Oreškovića obvezala Europskoj komisiji da će ići smjerom upravo na tom tragu. Sada nas na temelju te obveze EK na to podsjeća, međutim, to ne znači baš ništa – smatra Sever. To što, nažalost, nemamo dovoljan broj zaposlenih koji bi mogli financirati i mirovine prvoga stupa, kaže, samo pokazuje da treba nešto mijenjati u gospodarskim politikama, a ne u smjeru da se štede sredstva iz državnog proračuna, jer se samim doprinosima ne ubire dovoljno i ljude se zato ostavlja duže u svijetu rada. On ističe da postoji cijeli niz zanimanja i poslova koji se neće moći odrađivati u tako produljenom radnom vijeku. „Kao jedan od razloga za promjene navodi se i produljenje životnog vijeka unutar EU-a, nešto malo i u Hrvatskoj. No, u EU je prosječan životni vijek za više od četiri godine dulji nego u Hrvatskoj. I zato što naši građani umiru ranije jasno je da nemaju ni toliko vremena za uživanje u mirovini. Uz to, s obzirom na to da bi se mladi kasnije uključivali u radne procese, jer bi stariji držali ta radna mjesta, nove će generacije umirovljenika imati izrazito niske mirovine. Radit će skraćeno, na povremenim i nesigurnim poslovima i uplate će im biti male. Moramo se ozbiljno oduprijeti takvim pokušajima, pogotovo skraćivanju tog roka“, kaže Sever. (Izvor: Glas Slavonije)
REGIONALNI SASTANAK S DIVIZIJOM POŠTE
Jedan od zaključaka sastanaka socijalnih partnera i predstavnika Divizije pošte (DP) bio je kako će se kvartalno održavati sastanci socijalnih partnera i DP na regionalnoj razini. Upravo se takav sastanak održao 13. ožujka 2017. u Šibeniku za GP4. Na sastanku su bili predstavnici sindikata i voditelji područja u DP za GP4 sa svojim izvršnim direktorom (ID). Uvodno je ID sektora dostave za GP4, Željko Zorica još jednom prezentirao dobrobiti novog pilot projekta – matrična organizacija. Operativni procesi u dostavi, prijevozu, sortirnici i prodaji su bolje povezani, učinkovitiji i kvalitetniji uvođenjem matrične organizacije. Isto tako je naglasak na većoj operativnoj kontroli od strane voditelja timova, te većem prostoru za razvijanje upravljačkih funkcija voditelja područja. Nakon kraće rasprave i razmjene mišljenja oko učinkovitosti nove matrične organizacije zaključeno je da je potrebno još raditi na komunikaciji. Pri tom je naglasak na komunikaciji s poštarima, budući da iskustvo pokazuje kako do poštara još uvijek ne dolazi dovoljno informacija koje su važne u njihovom svakodnevnom radu.
KRAJEM VELJAČE 238.934 NEZAPOSLENIH
U Hrvatskoj su krajem veljače bile registrirane 238.934 nezaposlene osobe, što je 2,1 posto ili 5.200 osoba manje u odnosu na prethodni mjesec, a na godišnjoj razini broj nezaposlenih manji je za 17,4 posto ili 50.495 osoba. Dnevni podaci HZZ-a pokazuju da se nastavlja smanjenje broja nezaposlenih – trenutno je nezaposleno 234.647 osoba, 4.287 manje nego krajem veljače. Po dnevnim podacima HZZ-a, objavljeno je 22.667 slobodnih radnih mjesta. Podaci iz HZZ-ovog redovitog mjesečnog priopćenja o evidentiranoj nezaposlenosti tijekom veljače pokazuju da su drugog mjeseca ove godine u evidenciju novo prijavljene ukupno 18.692 nezaposlene osobe što je 12,8 posto manje nego godinu dana prije. Većina je u evidenciju došla izravno iz radnog odnosa, 60,5 posto. S obzirom na djelatnost prethodnoga zaposlenja izravno iz radnog odnosa najviše je osoba došlo iz turizma i ugostiteljstva, a slijede trgovina, prerađivačka industrija građevinarstvo i obrazovanje. Teritorijalno, u zapošljavanju su tijekom veljače predvodili Splitsko-dalmatinska županija, Grad Zagreb, Osječko-baranjska te Primorsko-goranska županija. Podaci HZZ-a pokazuju da je najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih u veljači bilo u Splitsko-dalmatinskoj županiji – njih 37.454 ili 15,7 posto ukupnog broja nezaposlenih u Hrvatskoj prošlog mjeseca. Na drugom je mjestu Grad Zagreb, a na trećem Osječko-baranjska županija. Najmanje nezaposlenih, broji Ličko-senjska županija – 1,4 posto.
PROVJERA STRUČNOG ZNANJA RADNIKA
Provjera stručnog znanja radnika u GP3 počela je jučer, u četvrtak 16. ožujka 2017. godine i to na području Dubrovačko-neretvanske županije nakon čega slijedi provjera u Splitsko dalmatinskoj županiji, sukladno internom aktu Poslodavca Pravilnika o provjeri stručnog znanja radnika. Pitanja obuhvaćaju područja znanja na poslovima gdje radnici svakodnevno rade, a na testu će biti 40 pitanja s ponuđenim odgovorima od kojih je jedan odgovor točan. Povratne informacije o rezultatu radnici će dobiti nakon provjere znanja radnika u svim županijama.
ISTRAŽIVANJE – POLOŽAJ RADNIKA U ZEMLJAMA EU
NHS/ETUC – Radnici još uvijek ne osjećaju gospodarski oporavak – plaće su niže nego prije osam godina u čak sedam država članica Europske unije, pokazalo je novo istraživanje „Benchmarking Working Europe 2017“, koje su proveli Europski sindikalni institut i Europska konfederacija sindikata. Istraživanje također pokazuje kako su plaće u 18 država članica EU-a rasle puno sporije u sedam godina nakon krize, nego u razdoblju od osam godina prije. U razdoblju od 7 godina (od 2009. do 2016.) realne su plaće (prilagođene za inflaciju) svake godine padale u prosjeku za 3.1% u Grčkoj, 1% u Hrvatskoj, 0.9% u Mađarskoj, 0.7% u Portugalu, 0.6% na Cipru, 0.4% u Velikoj Britaniji i 0.3% u Italiji. Rast realnih plaća u razdoblju od 2009. – 2016. u odnosu na 2001. – 2008. niži je u Austriji, Belgiji, Češkoj, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Irskoj, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Španjolskoj i Švedskoj. Samo je u tri zemlje rast realnih plaća veći od onoga u razdoblju od 2001. – 2008. – Njemačka, Poljska i Bugarska. Čak i 2016. godine, kada realne plaće počinju rasti, one su zapravo pale u Belgiji ili potpuno stagnirale u Italiji, Francuskoj i Grčkoj.