Kao što smo vas obavijestili putem Post infa, broj 615 od 7. listopada 2016., Hrvatski sindikat pošte i Republički sindikat radnika Hrvatske, kao dva najbrojnija sindikata u HP-u, sukladno članku 7. stavak 4. Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, početkom listopada pokrenuli su postupak utvrđivanja reprezentativnosti pred Povjerenstvom koje djeluje pri Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. Rješenje iz Ministarstva stiglo je u ponedjeljak, 21. studenog, a u istom je potvrđeno da su oba navedena sindikata reprezentativna za kolektivno pregovaranje o sklapanju kolektivnog ugovora u Hrvatskoj pošti. Pojašnjenja radi, reprezentativnim sindikatom smatra se onaj sindikat koji na razini za koju se utvrđuje reprezentativnost ima najmanje 20 posto radnika članova od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika zaposlenih na razini na kojoj se utvrđuje reprezentativnost (u ovom slučaju sindikalno organiziranih radnika zaposlenih u HP d.d.). „S obzirom na navedene podatke, članstvo Hrvatskog sindikata pošte je 63,33%, a članstvo Republičkog sindikata radnika Hrvatske 36,67% od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika zaposlenih u društvu HP – Hrvatska pošta d.d. Slijedom navedenoga, Povjerenstvo je ocijenilo da uvjete za reprezentativnost za kolektivno pregovaranje radi sklapanja kolektivnog ugovora na razini poslodavca HP-Hrvatska pošta d.d. … ispunjavaju Hrvatski sindikat pošte i Republički sindikat radnika Hrvatske.“, stoji u Rješenju Ministarstva. Ističemo da sada kada je stiglo Rješenje, pregovori mogu započeti. Podsjetimo, važeći KU HP d.d. sklopljen je na određeno vrijeme, točnije isti vrijedi do 31. prosinca 2016.
SOCIJALNA OSJETLJIVOST U HP – ŠTO JE TO?!
Na zahtjev sindikata (o kojem smo vas izvijestili u prošlom broju Post infa) da se “blokiranim” radnicima HP-a isplati „prigodna nagrada“ dobili smo odgovor od Poslodavca, koji vam prenosimo u cijelosti. „Poštovani, slijedom Vašeg zahtjeva kojim tražite od poslodavca isplatu prigodnih nagrada u gotovinskom iznosu radnicima opterećenima ovrhom, a koji imaju u Financijskoj agenciji otvorene zaštićene račune, očitujemo se kako slijedi. Razlozi iz kojih isplata prigodnih nagrada na gore predloženi način nije moguća prvenstveno leže u činjenici da Društvo posjeduje samo jednu blagajnu koja se nalazi u Zagrebu, Jurišićeva 13, a zbog čega nije izvedivo vršiti isplate na cjelokupnom području Republike Hrvatske. Kako je riječ o čak 500 do 700 radnika koji imaju zaštićene račune, u pitanju je svakako znatan novčani iznos kojeg bi blagajnik morao isplatiti u samo jednom danu. Uslijed isplata tako velikih novčanih iznosa u kratkom vremenskom periodu. Jednako tako, istodobno bi bilo nužno osigurati pohranu sredstava u sef, brojače novca te prijevoz novca za polog na žiro račun kod isplate nagrada u većem iznosu od propisane visine blagajničkog maksimuma. I laičkom procjenom, jednostavno je doći do zaključka kako bi svim navedenim popratnim radnjama materijalni troškovi procesa isplate značajno porasli. Nadalje, jasno je kako bi postupanje poslodavca, na način kako je gore predloženo, pojedine od radnika svakako stavilo u povoljniji položaj u odnosu na ostale, osobito imajući u vidu kako nije nužno da svi radnici čija su primanja opterećena ovršnim potraživanjem imaju ujedno otvoren i zaštićeni račun. Dakle, spomenute radnje poslodavca dovele bi do nejednakog postupanja. Također, kako ne možemo sa sigurnošću potvrditi da će se u svim slučajevima isplate prigodnih nagrada raditi o iznosima koji će ulaziti u kategoriju neoporezivih primitaka, ovo je još jedan od razloga zbog kojeg nismo u mogućnosti udovoljiti Vašoj zamolbi.“. I što reći? Iako i dalje vjerujemo da je problem rješiv, Poslodavac (opet!?) tvrdi suprotno. Nažalost, socijalna osjetljivost i dalje ne stanuje u Jurišićevoj 13.
NAJAVA – SKUPOVI RADNIKA U GP5
Radničko vijeće GP5 poziva sve radnike s tog područja da se odazovu skupovima radnika koji će se održati prema slijedećem rasporedu; Vinkovci – 28.11.2016. u 13 sati, Požega – 30.11.2016. u 17 sati, Osijek – 6.12.2016. u 8 sati. Dnevni red sjednica; 1. Izvješće o radu RV-a GP5, 2. Izvješće o poslovanju HP d.d., 3. Izvješće o poslovanju po Divizijama – izlaganje direktora GP5, 4. Izvješće o stanju i mjera- ma zaštite na radu, 5. Razno – pitanja i prijedlozi.
ODRŽANI SKUPOVI RADNIKA U ZAGREBU
Skupovi radnika u organizaciji Radničkog vijeća GP1 i Poslodavca održani su u poštanskom uredu 10040 Zagreb-Dubrava, 10090 Zagreb-Susedgrad i 10010 Zagreb-Sloboština, a idući tjedan održat će se u poštanskom uredu 10000 Zagreb u Branimirovoj. Uz standardne točke dnevnog reda, izvještaj o poslovanju Hrvatske pošte za prvih devet mjeseci 2016., izvještaj o radu Radničkog vijeća u proteklom razdoblju, te izvještaj stručnjaka zaštite na radu o stanju i mjerama zaštite na radu, raspravljalo se i o problemima s kojima se poštari za opću dostavi i šalterski operateri, svakodnevno susreću. Veliki problem kojeg su poštari istaknuli jest taj da više ne stignu u osmosatnom radnom vremenu dostaviti sve pošiljke – problem je manjak poštara i operatera. Poštari kasno izlaze na teren, jer im se u većini slučajeva ne stigne na vrijeme, odnosno prema vremenu koje im se vodi u putnom radnom listu, zadužiti pošiljke, a koje im obično zadužuju šalterski operateri. Stoga, predložili smo Poslodavcu da svi dostavni i isporučni uredi počnu ujutro raditi sa korisnicima usluga sat vremena kasnije, odnosno od osam sati ili da se ranije ujutro pomakne vrijeme prispijeća razmjene poštanskih pošiljaka. Isto tako, najčešći prigovori idu na kvalitetu službene odjeće i obuće te nekvalitetne sadašnje poštanske torbe. Problem je i što u rezervi na skladištu nema pojedinih artikala službene odjeće i obuće. Isto tako poštari smatraju da je rok za dobivanje nove službene odjeće i obuće predugačak. Tu je i problem improviziranja dobivanja putničkih karata za gradski prijevoz, do rajona. Kao najveći problem pokazale su se male plaće, osobito za poštare, na što sindikati već dulje vrijeme upozoravaju Poslodavca.
U PORASTU BROJ ZAPOSLENIH NA NEPUNO RADNO VRIJEME
Međunarodna organizacija rada (MOR) upozorila je u najnovijem izvješću na potrebu reforme zakonodavstva, ali i drugih politika kako bi se poboljšala kvaliteta netipičnih, odnosno rastućih nestandardnih obl- ika zapošljavanja. Istraživanje je pokazalo kako privatni poslodavci u više od 150 zemalja u nestandardnim oblicima rada prosječno zapošljavaju 11 posto radnika. No, iako je trećina zemalja na razini tog prosjeka, razlike su velike. Tako je, primj- erice, korištenje privremenog zapošljavanja u Jordanu, Latviji, Norveškoj ispod pet posto, dok je u atipi- čnim oblicima rada u Španjolskoj, Mongoliji i Peruu preko 25 posto radnika. MOR smatra kako je potrebno ispuniti regulatornu prazninu što uključuje politike koje će osigurati jednak tretman među radnicima, minimalnu zajamčenu satnicu, ograničenje nestalnosti radnog vremena. Među preporukama se nalazi i jačanje sustava kolektivnog pregovaranja, te proširenje kolektivnih ugovo- ra kako bi se njima obuhvatili svi radnici u sektoru. Što se Hrvatske tiče, uz Cipar, Italiju i Nizozemsku spada u one europske zemlje u kojima je u proteklom desetljeću zabilježen značajan rast radnika koji rade u nestandardnim oblicima rada. Za Hrvatsku to ne čudi jer su netipični oblici rada postali rašireniji od izmjena radnog zakonodavstva koje su stupile na snagu 2005. godine. Kasnijim izmjenama radnog zakonodavstva to je područje dodatno fleksibilizirano. Tako je, primjerice, udio nestandardnih oblika rada u ukupnoj zaposlenosti u Hrvatskoj 2004. godine bio negdje na razini 12 posto, da bi u 2014. porastao iznad 16 posto. Istodobno je više od četiri puta porastao broj radnika koji tjedno imaju satnicu nižu od 35 sati. Netipična radna mjesta mogu pružiti određenu fleksibilnost kako radniku, tako i poslodavcu, no MOR ističe kako je takav oblik angažiranja radnika vrlo često povezan s njihovom većom nesigurnošću. Primanja su im i do 30 posto niža od primanja radnika u klasičnom radnom odnosu. U slučajevima prikrivenog radnog odnosa, navodi MOR, radnici imaju problema s ostvarivanjem svojih temeljnih prava na radnom mjestu, otežan im je pristup socijalnim naknadama, kao i edukaciji na radnom mjestu. Radnici koji povremeno ili privremeno rade teže će se skućiti ili doći do kredita, što pak dovodi i do trenda sve kasnijeg zasnivanja obitelji. (Izvor: Novi list)