Europski tjedan za sigurnost i zdravlje na radu 2015. godine, održava se treći tjedan u listopadu odnosno od 19. do 25. tog mjeseca, a pokrenula ga je Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) 2000. godine. Jedan od glavnih alata EU-OSHA kampanja je podizanje svijesti o pitanjima koja se odnose na sigurnost i zdravlje na radu te promicanje ideje da su dobro zdravlje i sigurnost na radu dobri za posao. Tema kampanje 2014.-2015. godine je stres i psihosocijalni rizici, a moto „Zdrava radna mjesta – upravljanje stresom“. Naime, stres je drugi najčešći zdravstveni problem vezan uz rad u Europi. Loše psihosocijalno radno okruženje može imati značajne negativne učinke na zdravlje radnika. Smatra se da stres i drugi psihosocijalni rizici uzrokuju više od polovice (50% do 60%) svih izgubljenih radnih dana radi bolovanja. Prema procjenama EU, 25% građana Europske unije imat će probleme mentalnog zdravlja u svom životu kao posljedica loše organiziranog posla i velikog radnog opterećenja. Uvjeti rada koji mogu dovesti do psihosocijalnih rizika su; prekomjerno opterećenje ili vremensko ograničenje, proturječni zahtjevi, nedostatak jasnoće o ulozi radnika, neučinkovita komunikacija te loše provedene organizacijske promjene. Nezdravi društveni kontekst se odlikuje u situacijama u kojima postoji; nedostatak podrške od strane uprave ili kolega, loši međuljudski odnosi, zlostavljanje, agresija i nasilje, poteškoće u usklađivanju obaveza na poslu i kod kuće. Iako se psihosocijalni rizici javljaju na svakom radnom mjestu, može ih se uspješno procijeniti i njima upravljati čak i ograničenim sredstvima. Bitno je napomenuti da pojedinac nije kriv za stres na radnom mjestu već je to organizacijski problem. Psihosocijalni rizici proizlaze iz loše organizacije rada i upravljanja, kao i lošeg socijalnog konteksta rada što može dovesti do negativnih psihičkih, fizičkih i društvenih ishoda.
BABA ŠUMOM, DEDA DRUMOM
Uputama o blagajničkom i računskom poslovanju propisano je da je „odlukom Uprave HP određen najveći iznos gotovog novca koji se može držati na šalterskom radnom mjestu…“, što je i učinjeno još 2005. godine. Ipak, nešto u daljnjem tumačenju i provođenju istih uputa i odluke, izgleda nije baš jasno. Nama se barem tako čini, ali i mnogim našim radnicima, operaterima, voditeljima, pa čak i onima koji provode kontrolu rada poštanskih ureda. O čemu je riječ? Dakle, utvrđen je najveći iznos gotovog novca na šalterskim radnim mjestima, čak ne računajući u to kovani novac. Iako tu ne bi smjelo biti različitih tumačenja, nejasnim ostaje znaju li svi što je to šaltersko radno mjesto, a što glavna i pomoćna blagajna!? Uz stručna tumačenja bilo bi puno bolje, ovako ostaje pitanje stručnosti onih koji su dali naputak za izradu upozorenja o prekoračenju u aplikaciji MIPS. Molimo stručne ljude iz Divizije mreže za pojašnjenje.
NAKNADE I OTPREMNINE U LISTOPADU 2015.
Prema obavijesti Ureda za upravljanje ljudskim resursima, visina otpremnine u slučaju odlaska u mirovinu u listopadu iznosi 8.000 kuna neto (na iznos iznad 8.000 kn obračunavaju se doprinosi, porez i prirez). Radniku ili njegovoj obitelji isplaćuje se potpora u neoporezivim iznosima za; smrt radnika 7.500 kuna, za smrt člana uže obitelji (bračnog druga, djece i roditelja) 3.000 kuna, za neprekidno bolovanje duže od 180 dana (jednom godišnje) 2.500 kuna. Prosječna neto plaća za mjesec kolovoz 2015. iznosila je 4.840 kuna, a prosječna bruto plaća za mjesec kolovoz 2015. iznosila je 6.425 kuna.
NAJAVA – V. SABOR NHS-a
Peti Sabor Nezavisnih hrvatskih sindikata, najveće sindikalne središnjice u Hrvatskoj, čiji je član i HSP, održat će se u petak, 23. listopada. Tom prilikom održat će se izbori, kojima će se tajnim glasovanjem, izabrati predsjednik NHS-a, članovi Nadzornog odbora, Statutarne komisije te Suda časti NHS-a.
ŠTO GORE – TO BOLJE
Iako smo nedavno pisali o tome da su na vidiku rješenja poštarskih problema, neće to tako biti. Kako sada stvari stoje, poštari su danas u još većim problemima! Posla ima preko glave, još više i sve više. Neka, Bogu hvala, reći će poštari, dok je posla i nas će biti. Ipak, posla je toliko da je nemoguće sa postojećim brojem radnika, centraliziranom dostavom i inim novotarijama, današnje količine pošiljaka uručivati poštujući pravila struke i zadane rokove. Ili možda je, ali samo uz rad dulji od propisanog i uz „poštivanje“ (!?) tehnoloških uputa i pravilnika, o čemu svi (odgovorni) sve znaju, a mudro šute. Da bi utvrdili kako to danas izgleda, ne treba koristiti nikakvu modernu tehnologiju niti ikakvu formulu s više nepoznanica. Dovoljan je samo letimičan pogled. Ulaskom u odjel, prostor u kojem nema metra kvadratnog, a da nije zatrpan hrpama materijala, gdje je najčešće i samo hodanje između poštanskih stolova nemoguća misija. O problemu razrade pošiljaka, već smo pisali. Kada će oni koji bi to trebali znati, shvatiti da nije isto razraditi pošiljke sa i bez djeljača pošiljaka!? A sortirnice, uhhh! Nakon rečenog o stanju u odjelu dostave, nije teško zaključiti da je stanje u sortirnicama jednako teško, imajući u vidu da sav materijal koji pristigne poštarima, prođe kroz „filter“ sortirnica. Velike količine pošiljaka, neadekvatan radni prostor, nedostatan broj radnika, čudnovate radne smjene… Najlakše je reći, tako nam je kako nam je, strpite se, bit će bolje kad se sagradi ovo i ono. Treba ovo stanje i muku preživjeti, učiniti sve da se u zadanim okolnostima radnicima omogući normalan rad i radni uvjeti. Na tom se planu ne čini dovoljno, pače, nerijetko se imamo priliku uvjeriti da ima i onih što, po principu „što gore – to bolje“, misle da će se dodvoriti svojim nadređenima i da su (naj)bolji šefovi ako radnike cijede do iznemoglosti, ne brinući se pritom što, koliko i u kakvim uvjetima ti isti radnici rade.
MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA
Međunarodni dan borbe protiv siromaštva obilježen je u subotu, 17. listopada. U povodu obilježavanja toga dana, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever uputio je priopćenje u kojem je upozorio da je „osjetljivost za siromašne uvijek jaka karta za svakog političara i dobra je za dodvoravanje javnosti“. Također, čelnik NHS-a naglašava da je pomalo licemjerno jedan dan u godini posvetiti siromašnima širom svijeta te da zapravo svim siromašnima treba odati priznanje što uopće uspijevaju preživjeti u svijetu u kojem su najčešće svedeni samo na brojke u statistici. Žalosna je činjenica da u 21. stoljeću, u vremenu sumanute utrke za profitom i nikad bržeg razvoja tehnologije, putovanja u svemir i robotizacije, ljudi još uvijek umiru od gladi, pa se Sever s pravom pita „znamo li uopće koliko je djece u svijetu od proteklog Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva umrlo od pothranjenosti, gladi i bolesti kao posljedica siromaštva“, te dodaje da „izreka kaže kako nije glad u svijetu zato što se ne mogu zasititi siromašni, nego zato što se ne mogu zasititi bogati“. Što se, pak, Hrvatske tiče, Sever ističe da je u našoj zemlji siromašna čak jedna trećina građana te da stopa rizika od siromaštva iznosi gotovo 20 posto. Napomenuo je da je stanje dodatno pogoršalo povećanje PDV-a te poskupljenje plina i struje 2012. godine te da je broj blokiranih građana narastao na 317.090 građana. Sever također dodaje da su danas u Hrvatskoj siromašni ne samo oni koji ne rade, nego i veliki dio zaposlenih i umirovljenika. Veliki problem predstavlja i odlazak mladih visokoobrazovanih ljudi, koji Hrvatsku napuštaju u potrazi za poslom i boljim životom. „Vladajući će sada pred izbore podijeliti božićnice umirovljenicima, pomoći siromašnima u podmirenju troškova električne energije, pomoći kreditnim dužnicima u švicarcima, omogućiti topli obrok siromašnim učenicima… Kao da svih tih potrebitih nije bilo i u protekle 4 godine. Jest, ali nije bilo izbora pred vratima. Siromašni nisu takvi zbog svog osobnog izbora, nego zbog okolnosti koje su ih u to natjerale“, zaključio je predsjednik najveće hrvatske sindikalne središnjice.