Nakon održanih izbora i konstituiranja radničkih vijeća i povjereništava za zaštitu na radu na razini GP-a, dana 12. siječnja održane su konstituirajuće sjednice Glavnog radničkog vijeća i Središnjeg povjereništva za zaštitu na radu. Temeljem Sporazuma s Poslodavcem oba ova tijela imaju po jedanaest (11) članova, od čega šest (6) izabranih i pet (5) imenovanih od strane reprezentativnih sindikata. Iz redova Hrvatskog sindikata pošte, u Glavnom radničkom vijeću su Davor Kršić, Željko Šešerin, Miljenko Gorup, Željko Miljak, Lidija Šušić, Mario Vrček, Damir Jurišić i Nevija Roce, a iz Republičkog sindikata radnika Hrvatske, Marija Jukić, Marina Bakša i Siniša Seketin. Za predsjednika GRV izabran je Davor Kršić, a za njegovu zamjenicu Marija Jukić.
U Središnje povjereništvo za zaštitu na radu (SPZNR) izabrani su Nenad Šlogar, Davor Kršić, Jerka Sapunarić, Dražen Gospodnetić, Milena Alač, Željko Ivanović i Damir Jurišić iz HSP-a, te Cvetan Kovač, Ingrid Sušanj, Gordana Perković i Tomislav Veršić iz RSRH-a. Na sjednici je za glavnog koordinatora SPZNR izabran Cvetan Kovač, a za njegovog zamjenika Željko Ivanović.
Znajući kakav i koliki posao ih čeka, članovima GRV i SPZNR želimo uspješan i učinkovit rad na dobrobiti svih radnika Pošte i tvrtke u cjelini.
ZAPOČELI PREGOVORI ZA NOVI KOLEKTIVNI UGOVOR
Nakon što je istekom prošle 2014. godine istekao i „rok trajanja“ dosadašnjeg Kolektivnog ugovora za radnike HP i, nakon što je Ministarstvu trebalo skoro četiri mjeseca da izda rješenje o reprezentativnosti sindikata u HP, u utorak 13. siječnja, započeli su pregovori za sklapanje novog Kolektivnog ugovora. Već je objavljeno da je zadnjeg dana protekle godine potpisan aneks dosadašnjem ugovoru, te je njegovo važenje produljeno do kraja ovog mjeseca. Ovime je pregovaračima dana kakva-takva mogućnost da u (pre)kratkom roku, u najboljoj vjeri, obave pregovore i zaključe novi Kolektivni ugovor.
NOVI BROJEVI RAČUNA HZZO-a
Od 1. siječnja 2015. više nije moguća uplata prihoda HZZO-a u korist računa Državnog proračuna. Nalozi za uplatu u korist HZZO-a od 1. siječnja moraju biti popunjeni u korist novih računa u Hrvatskoj narodnoj banci koji glase:
HR65 1001 0051 5501 0000 1, za obvezno zdravstveno osiguranje i
HR33 1001 0051 5502 0000 2, za dopunsko zdravstveno osiguranje.
Model i poziv na broj primatelja ostaju isti. Osiguranici koji imaju ugovorene trajne naloge u bankama za plaćanje dopunskog zdravstvenog osiguranja ne moraju ništa mijenjati. Sve banke su obavještene o novom broju računa. Račun za uplate promijenio se nakon što je HZZO s početkom 2015. godine izašao iz državne riznice.
STRES NA RADNOM MJESTU – SVJETSKA EPIDEMIJA
Psihosocijalni rizici i stres povezan s poslom među najvećim su izazovima za sigurnost i zdravlje na radu. Čak polovica europskih radnika smatra da je stres česta pojava na njihovom radnom mjestu, a takvo mišljenje dijele i brojni radnici iz Hrvatske. Nažalost, stres se često pogrešno tumači ili stigmatizira. Drugim riječima, najčešće se tumači kao krivnja pojedinca, a ne kao organizacijski problem, što je daleko od istine. Najčešća stručna definicija stresa jest da je to stanje u kojem pojedinac ne može ispuniti prekomjerne zahtjeve koje okolina na njega postavlja. Stres povezan s radom pojavljuje se kada zahtjevi posla nadilaze radnikovu sposobnost da se nosi s njima. Svjetska zdravstvena organizacija još je u prošlom desetljeću proglasila stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom. Od tada se stres na poslu još više povećao zbog produbljene globalne krize i nesigurnosti. Psihosocijalni rizici na radnom mjestu proizlaze iz lošeg planiranja, organizacije i upravljanja poslom te lošeg socijalnog konteksta u kojem se rad odvija. Psihosocijalni rizici podrazumijevaju; sadržaj rada (radno opterećenje, radno vrijeme, vrste radnih zadataka), intenzitet rada (rad velikom brzinom, kratki rokovi), samostalnost u odlučivanju (raspored radnih zadataka, način izvođenja radnog zadatka i brzina rada), ravnoteža obitelj/posao, međuljudski odnosi, radna uloga i nesigurnost posla. Ako upravljanje psihosocijalnim rizicima nije profesionalno, odgovorno i kvalitetno mogući su negativni poslovni učinci, kao što su povećana fluktuacija osoblja, povećana stopa nezgoda i ozljeda te povećani troškovi bolovanja. Jednako tako, loše upravljanje psihosocijalnim rizicima može imati negativne posljedice na razini društva, a to su povećani troškovi za zdravstvenu zaštitu te prerano umirovljenje radnika. Iz navedenoga je lako zaključiti da stres na radnom mjestu uzrokuje znatne troškove kako za organizacije tako i za nacionalna gospodarstva, stoga bi svaki Poslodavac na tu činjenicu itekako trebao obratiti pozornost. Ipak, bez obzira na navedeni zaključak, prema europskom istraživanju, manje od 30 posto rukovoditelja izjavilo je da provodi neki oblik mjera za upravljanje psihosocijalnim rizicima. Nažalost, i Hrvatska je jedna od zemalja koja slabo provodi mjere prevencije za upravljanje psihosocijalnim rizicima. Bitni faktori za dobro upravljanje psihosocijalnim rizicima su zakonske obveze, ali i zahtjevi od strane radnika i to bi svaki Poslodavac, pa tako i Hrvatska pošta, trebao imati na umu. Neke od mjera upravljanja psihosocijalnim rizicima su; provođenje edukacije radnika; uključivanje radnika kod donošenja odluka; redovito obavještavanje o razvoju i reorganizacijskim mjerama te sudjelovanje radnika kod izrade radnih rasporeda. Uključivanje radnika ključno je za uspješno upravljanje psihosocijalnim rizicima. Savjetovanjem s radnicima odgovorni bi morali stvoriti atmosferu u kojoj vlada povjerenje, a uspješno upravljanje stresom povezanim s poslom pomoći će u održavanju radne snage sretnom. Povećat će se uključenost radnika, kao i predanost te inovativnost.
AKTUALNA VLADA »SLABA« NA UREDBE RADNIKA
Koalicijska vlada u protekle tri godine čak je 64 puta uredbama zadirala u prava zaposlenih. Usporedbe radi, prošla Vlada je, u razdoblju od 2009. do kraja 2011. godine, 20 puta koristila uredbe za izmjene prava zaposlenih. Navedene brojke pokazuju da su sindikati koji proteklih godina dižu glas protiv Uredbi, ističući kako se njima narušava socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje – u pravu. Sindikate je posebno »bocnula« uredba donesena prije dva tjedna, na Staru godinu. Vlada je tada odlučila uredbom produljiti Zakon o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina staža za tri mjeseca. Tako zaposleni u državnim i javnim službama do kraja ožujka ove godine, ako se Vlada ponovo ne odluči uredbom produžiti svoju odluku, neće imati pravo na dodatak od 4, 8 ili 10 posto za vjernost na koji imaju pravo radnici s navršenih 20 godina staža u službi. To je pravo ugovoreno kolektivnim ugovorima, a vlada koja sve sindikate u državnim i javnim službama nije uspjela uvjeriti da se odreknu tih dodataka, uštede je odlučila ostvariti posebnim zakonom koji je donesen lani u travnju i trebao je važiti do konca 2014. godine, ali je njegovo važenje produljeno uredbom.