Proces liberalizacije poštanskih usluga u EU traje već 15 godina i polako se približava svom kraju te posljednje zemlje članice ukidaju monopol nacionalnih poštanskih tvrtki. U teoriji, to znači da bilo koja privatna tvrtka koja dobije licencu od regulatora tržišta može pružati poštanske usluge u Europi. Taj je proces prošle godine započeo i u Hrvatskoj, a prema svim analizama, pokazalo se da liberalizacija poštanskog tržišta općenito u zemljama EU nije donijela očekivane rezultate, odnosno da je daleko od onoga što je obećala Europska komisija. Naime, poštanska mreža drastično je smanjena i zamijenjena s privatnim partnerima, kao što su razno razne trgovine ili benzinske postaje, koje nude reduciranu paletu usluga. Drastičan primjer liberalizacije poštanskog tržišta su primjerice Njemačka i Nizozemska, u kojima su bivše nacionalne poštanske tvrtke u potpunosti odustale od vlastitih poštanskih poslovnica! Nadalje, liberalizacijom poštanskog tržišta nije poboljšana usluga niti su smanjenje cijene te se stvorio nerazmjeran broj „pobjednika“ i „gubitnika“. „Pobjednici“ su privatni dioničari bivših državnih monopola, poštanski menadžeri i veliki korisnici, dok su „gubitnici“ mali korisnici, odnosno stanovništvo (posebno oni u ruralnim područjima) te radnici poštanskog sektora, koji su liberalizaciju doživjeli kao masovnog protivnika zapošljavanja i pobornika loših radnih uvjeta. Na kraju krajeva, upravo takav doživljaj pokazao se jedinim istinitim, jer analize tvrde da se liberalizacijom poštanskog tržišta povećao broj nesigurnih i netipičnih oblika zapošljavanja, a i drastično su se smanjile plaće. Na poštanskom tržištu sve je više radnika zaposleno na ugovor s nepunim radnim vremenom. Primjerice, na Cipru i u Litvi, gotovo 60 posto radnika zaposlenih kod bivših nacionalnih poštanskih tvrtki rade skraćeno radno vrijeme. U Njemačkoj, manje od 20 posto radne snage u novim konkurentima je zaposleno na temelju ugovora s punim radnim vremenom, dok većina, gotovo 60 posto, radi s nepunim radnim vremenom – ono što u Njemačkoj nazivaju “mini poslovi“ (poslovi koji se plaćaju manje od 400 eura mjesečno). Ovakav raspored radnog vremena utječe i na velike razlike u plaćama radnika bilo unutar iste tvrtke, bilo u odnosu jedne tvrtke na drugu, ili pak u odnosu istih tvrtki u različitim zemljama. Te razlike među pojedinim zemljama znaju dosezati do 35, pa čak i do 50 posto. Sve ove razlike i problemi čini se, potvrda su onome čega su se bojali skeptici liberalizacije, samo ostaje pitanje tko će i na koji način snositi posljedice, koje još uvijek nisu pokazale koliko su zapravo velike i opasne.
PARTICIPACIJA TROŠKOVA PRIJEVOZA
Dogodila nam se, evo, plaća po novom kolektivnom ugovoru! Nažalost, manja od prethodnih. Jednom broju radnika značajno manja. Znali smo to još od potpisivanja KU krajem prošle godine, a znaju se i razlozi zbog kojih je to tako moralo biti. Liberalizacija, otvoreno tržište, konkurencija, pad prihoda, nelikvidnost, neimaština…svaki se vrag natovario na poštu, poštarice i poštare. Novi princip obračuna i naknade troškova prijevoza je priča za sebe. Bilo je za očekivati kako će na tom polju biti puno problema jer je to oduvijek bio teško razmrsivi gordijski čvor. Kol’ko god je poslodavac najavljivao kako će novi model biti pravičniji, u mnogim situacijama se to nije ostvarilo, dapače! Sveznajući google, interaktivne karte HAK-a, pješačke i ne-pješačke rute, pothodnici, nathodnici…trice i kučine, zbunjoza, uglavnom. Nažalost, sve ukazuje na to da nam se opet ˝smiješe˝ brojna sudovanja na temu prijevoza. Pozivamo sve članove sindikata koji smatraju da su zakinuti za troškove prijevoza da se obrate svojim povjerenicima koji će ih uputiti u ono što im je činiti kako bi se ispravile eventualne nepravilnosti.
TUŽBE – ZBRINJAVANJE VIŠKA RADNIKA
Na temelju savjeta reprezentativnih sindikata i izjašnjavanja radničkih vijeća, Glavno radničko vijeće odlučilo je podići sudsku tužbu zbog utvrđivanja ništetnosti programa zbrinjavanja radnika u HP-u. Tužba neće spriječiti poslodavca da nastavi s programom, no u slučaju pozitivnog sudskog rješenja utvrđuje se ništetnost istog. Onim radnicima koji se ne protive odlasku iz sustava ništa se ne mijenja. Sve upite vezane uz program zbrinjavanja, molimo vas da uputite prema članovima radničkih vijeća.
PLJAČKE SVE ČEŠĆE, MOŽE LI SE RADNIKE BOLJE ZAŠTITITI?
Sjednica Odbora zaštite na radu održana je prošli tjedan, pa izdvajamo da je u protekloj, 2013. godini, u Hrvatskoj pošti bilo čak 79 pljački, što je našu firmu stajalo milijunske iznose kuna! Pljačke se i dalje nastavljaju, pa će se i ove godine morati izdvojiti silan novac za njihovu prevenciju, a kasnije još veći za njihovu sanaciju. Postavlja se logično pitanje, jesmo li se, za rečene milijune, koje godišnje „bacamo“ na bolovanja, a koja su posljedica pljački i cijene koju plaćamo za zaštitu, mogli bolje zaštititi nekim drugim sredstvima ili mjerama koje bi bile dugoročne, jeftinije i manje stresne za radnike koji su proživjeli pljačku? Na menadžmentu je da o tome vodi računa i pobrine se za radnike, bolju zaštitu te svakako isplativiju i pametniju iskorištenost novca…Sa sjednice izdvajamo i da je u 2013. godini zabilježeno 198 ozljeda na radu, od toga 172 prilikom obavljanja poslova i 26 na putu s posla ili na posao. Od toga je ozlijeđeno 97 žena i 101 muškarac. Najčešći uzroci ozljeda na radu su; protupravno djelovanje 3. osobe (125 ozljeda), površine za kretanje (43 ozljede), nepažnja (16 ozljeda), sredstva rada (6 ozljeda), rad radnika bez razrađene tehnologije rada i posebnih uputa kod izvođenje složenih poslova i radnih zadataka (3 ozljede), ostala neprimjena posebnih pravila zaštite na radu (2), viša sila (1) i loša organizacija rada (1). Broj izgubljenih sati, zbog ozljeda koje su nastale samo na radnom mjestu je 62648 što iznosi 7831 radnih dana.
REKORDAN BROJ NEZAPOSLENIH, A VLADA NAJAVLJUJE NOVA OTPUŠTANJA
Na Internet stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nedavno je objavljeno da je u Hrvatskoj trenutačno registrirano više od 380.000 nezaposlenih. To je najveći broj nezaposlenih u zadnjih nekoliko godina i opasno se približava psihološkoj granici od 400.000! No, sudeći prema mlakoj reakciji Vlade RH, njima to očito ne predstavlja nikakav problem. Bolje rečeno, njima se valjda ta brojka i nije učinila toliko alarmantnom, pa su najavili nova otpuštanja, i to mahom u javnom sektoru. Kažu oni, previše ljudi tamo radi (???!!!). Nevjerojatno je koliko je cijena rada pala, a još nevjerojatnije da su neki tamo moćnici 21. stoljeće odlučili vratiti u robovlasnički sustav, kojem se, nažalost, samo mali dio odupire…
PODRŽALI SMO PROSVJED RADNIKA COMBISA
Radnici informatičke tvrtke Combis u srijedu su održali prosvjedni skup zbog odbijanja uprave da pristupi potpisivanju kolektivnog ugovora. Također, prosvjedovali su jer im poslodavac nije isplatio dar za djecu u visini 400 kuna i očekivanu božićnicu, a Upravi su isplaćeni bonusi i kupljena nova, izrazito skupa vozila. Iz Hrvatskog sindikata telekomunikacija traže da radnici Combisa dobiju prava kakva imaju i radnici HT-a, budući da je HT stopostotni vlasnik Combisa. Iz solidarnosti prema radnicima Combisa, naši su povjerenici podržali ovaj prosvjedni skup.