Primili smo prvu pravomoćnu presudu kojom je usvojen tužbeni zahtjev radnika za isplatu naknade prijevoza prema članku 53. Kolektivnog ugovora. Upravo kao što smo i očekivali, i drugostupanjski sud smatra da Poslodavac ne poštuje članak 53. Kolektivnog ugovora te da jedan dio radnika zakida prilikom isplate naknade prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla. S obzirom na tešku situaciju u kojoj se nalazi i na koju nas svakodnevno podsjeća, željeli bi Poslodavcu barem malo pomoći u smanjenju daljnjih troškova koje će imati povodom ovih sporova, pa ćemo odmah uputiti prijedlog da se svi preostali sporovi za naknadu prijevoza riješe mirnim putem. Vjerujemo da će Poslodavac, kao nositelj priznanja za doprinos u razvoju mirenja (kako se sam pohvalio), naš prijedlog prepoznati i prihvatiti te time dati još jedan pozitivan primjer društveno odgovornog poslovanja.
IDUĆI TJEDAN POČINJU KOLEKTIVNI PREGOVORI
Još jedni kolektivni pregovori, već treći ove godine, počinju u ponedjeljak, 23. rujna 2013. O tijeku pregovora obavještavat ćemo vas putem Post infa, onoliko koliko nam pravila budu dozvoljavala. Ono što već sada možemo reći, jest to da će ovi pregovori vjerojatno biti jedni od najtežih. Od prava naših članova, radnika HP-a, nećemo odustajati, jer smo se za njih mučno borili svih proteklih godina. Ove smo se godine, u interesu boljitka tvrtke od koje živimo i za koju radimo, već odrekli dovoljno svojih prava – božićnice, regresa, jubilarnih nagrada…, a uz to, iz sustava je krajem srpnja otišlo cca 900 radnika. Smatramo da je sve to i više nego dovoljno. Ovim vas putem pozivamo da nam budete podrška, jer će nam ona itekako trebati, uostalom, ta je podrška ona najjača snaga kojom se moramo boriti protiv sve većeg pritiska i kritika na stečena radnička prava.
REFORME S DALEKOSEŽNIM POSLJEDICAMA
Nedavno je u jednom domaćem dnevnom listu izašao vrlo zanimljiv članak o predstojećim reformama na tržištu rada. Potaknuta četverodnevnim demonstracijama usmjerenima protiv vladinih planova promjena na tržištu rada, koje su organizirale poljske sindikalne središnjice, autorica dotičnog članka napravila je usporedbu tih promjena s onima koje slijede i u Hrvatskoj. Jedina razlika je u tome što su u Poljskoj izmjene zakona već definirane, a u Hrvatskoj se o istima tek raspravlja. Pa da ne bi bilo nismo znali i nismo ništa mogli, prenosimo dio članka…“Trenutačno je u Hrvatskoj otvoreno najmanje devet propisa o kojima će itekako ovisiti sudbina ne samo onih koji su već prisutni na tržištu rada, već i onih koji na to tržište tek trebaju ući ili će ga napustiti i otići u mirovinu. Mijenjaju se; Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o radu, Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Zakon o reprezentativnosti, a najavljene su i izmjene Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, odnosno zakona o beneficiranom stažu“. Sveobuhvatne izmjene radnog zakonodavstva u širem smislu imaju jedan jedini cilj, dodatno fleksibilizirati tržište rada, odnosno smanjiti indeks zakonske zaštite zaposlenja kako bi se potaknulo novo zapošljavanje, prije svega mladih. „Sa svrhom smanjenja nezaposlenosti i povećanja zaposlenosti, olabavit će se uvjeti poslovanja agencija za zapošljavanje, a agencijski radnik poslodavcu je jeftiniji, prema europskim pokazateljima čak i do 40-tak posto! Tako će se na mala vrata otvoriti prostor za bujanje slabo plaćenih i nesigurnih poslova. Tim više jer će se zakonom o povremenim poslovima proširiti krug takozvanih poslova male gospodarske vrijednosti za koje će se uvesti vaučeri odnosno vrijednosni kuponi. Ukratko, poslodavac će vaučerom kupovati minimalne poreze i doprinose za dnevni rad radnika. Radnik će tako skupljati obvezne doprinose i koliko god takva situacija bila bolja od rada na crno, u konačnici »vaučerac« teško da može računati da će povremenim radom zaraditi i minimalnu mirovinu. Sve u svemu, rast će krug zaposlenih, a siromašnih“, stoji u članku. Nadalje, kako piše autorica članka, kada se u cjelini pogledaju planirane zakonodavne izmjene, jasno je kako će se tržište rada i dalje rastakati, ali i da u budućnosti više neće biti previše mjesta za djelovanje sindikata, jer će sve manje biti i klasičnog radnog odnosa. Poticanje rada u nepunom radnom vremenu, agencijskog rada, afirmacija povremenih poslova, sve je to fleksibilizacija koja ne trpi sindikalno organiziranje. A onim rijetkim radnicima u klasičnom obliku rada, koji će u budućnosti opstati, od slabe će koristi biti novost po kojoj će moći u štrajk netom nakon što im je dospjela plaća, ali je poslodavac nije isplatio. Pritom će zakonodavac omogućiti da se od iduće godine plaća ugovara »oči u oči« jer se pravilnicima o radu više neće moći određivati plaća. Tako gdje sindikata nema i gdje nema kolektivnih ugovora, poslodavac će plaću dogovarati direktno s radnikom »dvostranom ugovornom voljom«! Dvostrana volja u praksi može značiti i ucjenu pa će radnici pristajati na svakojake ugovore. A ako kojim slučajem ne pristanu na smanjenje plaće, odnosno izmjenu ugovora, uslijedit će otkaz. „Sve u svemu, riječ je o sveobuhvatnim reformama na tržištu rada koje će imati dalekosežne posljedice. Upravo zbog toga, o njima bi se trebalo daleko više razgovarati u javnosti. Ne općenito, kao što svi razgovori u proteklim mjesecima izgledaju jer konkretnih rješenja na papiru nema. Tu su samo ideje koje će se valjda preko noći pretočiti u zakonska rješenja. Što će ona konkretno i u kojem razdoblju značiti za građane, e to će građani učiti na vlastitim leđima“.
“DEMOGRAFSKA POLITIKA I TRŽIŠTE RADA“
U organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) te Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, u utorak, 17. rujna 2013. održan je okrugli stol pod nazivom “Demografska politika i tržište rada”. Predsjednik HAZU Zvonko Kusić upozorio je na dramatičnost hrvatske situacije. Unazad pola stoljeća 27 posto djece bilo je mlađe od 15 godina, a 7 posto starijih od 65, dok je sada 15 posto djece mlađe od 15 godina, a 17 posto starijih od 65 godina. Naglasio je da to nije samo pitanje mirovinskog sustava već i zdravstvenog (veća izdavanja) te da svega 15 posto od ukupnog broja umirovljenika u Hrvatskoj ima puni radni staž. Procjena je kako će do 2030. godine svaki četvrti čovjek u Hrvatskoj biti stariji od 65 godina. Naglasio je da demografija u konačnici utječe na ekonomiju, odnosno na našu budućnost. Izlaganja je održala i akademkinja Alica Wertheimer–Baletić, koja je istaknula da Hrvatska više od dvadeset godina ima prisutnu ukupnu depopulaciju, negativan prirodni prirast, tj. više umrlih nego rođenih. Opada broj mladog stanovništva i počinje se rapidno povećavati broj starijeg stanovništva. Prema projekcijama UN-a, do 2050. nas čeka daljnje opadanje mladog stanovništva, starenje radno sposobnog stanovništva te povećanje broja stanovnika u dobi od 45 godine. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić rekao je da će nas za 40-ak godina biti puno manje, ali puno više stanovništva starije životne dobi. Veličina standardnog radnog kontingenta (20 – 64 godina) smanjit će se kroz idućih 40 godina i ako se promjene ne naprave sada nedostajat će nam 370.000 radno sposobnih građana te će se morati početi razmišljati i o migracijskoj politici odnosno da radna snaga dolazi iz drugih zemalja. Istaknuto je da je potrebno donijeti mjere i to; promjene prakse umirovljenja, u smislu da se rad isplati, zatim da se olakša dostupnost poslova starijim radnicima te da se promjene uvjeti i privlačnost rada. Također, istaknuo je da se u Hrvatskoj odlazi u mirovinu ranije s 33 godine radnog staža, dok je prosječna dob stanovništva niža od prosječne dobi u EU. U Hrvatskoj je tek svaka četvrta osoba radno aktivna, dok je to u Europi svaka treća osoba.
UMAG – PRIJAVLJENO OKO 220 SUDIONIKA
Na sportsko druženje članova HSP-a, koje će se održati u Umagu od 4. do 6. listopada 2013., prijavilo se cca 220 sudionika. Discipline u kojima će se odmjeravati snage su mali nogomet (M), odbojka (Ž+M), pikado (Ž) i povlačenje konopa (Ž+M). U tijeku su detaljne pripreme i raspored ekipa, o čemu ćete biti na vrijeme obaviješteni. Podsjetimo, troškovi smještaja i prehrane, koje snose sami sudionici iznose ukupno 470,00 kuna po osobi, plativo na 5 rata po 94,00 kuna.. Smještaj je osiguran u hotelu Sol Garden Istra. Veselimo se susretu.