Dana 16. srpnja 2012., održan je redoviti mjesečni sastanak s izvršnom direktoricom Divizije mreže Marijanom Miličević. Ispred HSP-a sastanku su nazočili predsjednica Jadranka Dumbović i njezin zamjenik Milan Jukić. Direktorici smo postavili sva pitanja koja su nam dostavljena, pa idemo redom. Što se tiče Splita i problema oko dvokratnog radnog vremena – rečeno nam je da je pravna služba HP d.d. ocijenila da oko ovog problema nije potrebna suglasnost Radničkog vijeća. Mi, pak, tvrdimo suprotno! Probleme u Puli – nedostatak radnika, neiskorišteni godišnji odmori te nepotreban i neisplativ rad nekih PU-a subotom poslijepodne – direktorici smo dali na znanje te će nas o istome obavijestiti naknadno. Problem s klima-uređajima u Zagrebu (Jurišićeva) je riješen.
Nadalje, na sastanku smo obaviješteni da se zatvara PU Josipovac kraj Osijeka i to zato jer se ruši općinska zgrada u kojoj je navedeni ured bio smješten. Kako se završetak obnove zgrade planira u drugoj polovici iduće godine, pitanje je hoće li se ponovno otvoriti i navedeni PU. To, naime, ovisi o ponudi odnosno uvjetima koji će biti ponuđeni za isto od strane Općine Josipovac.
Također, direktorica nas je izvijestila i o tome da je 16. srpnja počeo raditi prvi pokretni poštanski ured i to na području poštanskih ureda Novo Čiče i Vukovina. Ove godine neće se dalje ići s tim projektom, dok će iduće godine to ovisiti o raspoloživim sredstvima kao i o prijedlozima direktora sa terena. Uz navedeno, informirani smo i o sljedećem; kupljeno je 179 brojača papirnatog novca te pet uređaja za provjeru valjanosti deviza. Nove košulje (zimske) za rad u mreži stigle su u skladište i njihova distribucija počinje 15. kolovoza 2012. Uvodi se nova usluga putnih i obiteljskih osiguranja te kataloška prodaja uredskog materijala.
NAJNOVIJE! Poslodavac je zatražio suglasnost RV-a za uvođenje dvokratnog radnog vremena u Splitu!
Nadalje, na sastanku smo obaviješteni da se zatvara PU Josipovac kraj Osijeka i to zato jer se ruši općinska zgrada u kojoj je navedeni ured bio smješten. Kako se završetak obnove zgrade planira u drugoj polovici iduće godine, pitanje je hoće li se ponovno otvoriti i navedeni PU. To, naime, ovisi o ponudi odnosno uvjetima koji će biti ponuđeni za isto od strane Općine Josipovac.
Također, direktorica nas je izvijestila i o tome da je 16. srpnja počeo raditi prvi pokretni poštanski ured i to na području poštanskih ureda Novo Čiče i Vukovina. Ove godine neće se dalje ići s tim projektom, dok će iduće godine to ovisiti o raspoloživim sredstvima kao i o prijedlozima direktora sa terena. Uz navedeno, informirani smo i o sljedećem; kupljeno je 179 brojača papirnatog novca te pet uređaja za provjeru valjanosti deviza. Nove košulje (zimske) za rad u mreži stigle su u skladište i njihova distribucija počinje 15. kolovoza 2012. Uvodi se nova usluga putnih i obiteljskih osiguranja te kataloška prodaja uredskog materijala.
NAJNOVIJE! Poslodavac je zatražio suglasnost RV-a za uvođenje dvokratnog radnog vremena u Splitu!
Problemi s radnom subotom u GP1
Čini se kako su se naše sumnje glede rada subotom u Hpekspresu obistinile. Naime, kao što je poznato, radnicima koji u GP1 rade subotom trebalo je dati jedan slobodan dan u tjednu. Kako to nije bilo izvedivo zbog nedovoljnog broja radnika, rečeno je da će se tim radnicima zbog rada subotom smanjiti broj radnih sati u ostalim danima u tjednu i to po oko sat i pol za svaki radni dan u tom tjednu. Međutim, ne samo da se nije smanjio broj radnih sati, nego se, naprotiv, POVEĆAO! Zapravo, nastao je kaos, na što smo u startu upozoravali. Osim povećanog broja sati, arogantno je i bahato da radnici rasporede rada subotom dobivaju dan ranije, u zadnjem trenu, dakle ne treba posebno objašnjavati za što su sve u tom slučaju zakinuti. I tu nije kraj. Naime, radničko vijeće moralo je dobiti točnu evidenciju rada za sve radnike koji rade u subotu kao i raspored rada za sve radnike, no to se nije dogodilo! Nećemo naglašavat o kakvom se kršenju radi, jer očito to nema smisla. Reći ćemo samo da Poslodavac jako dobro zna što će biti zakuca li državni inspektorat na vrata! A možda je isti već na putu…
Staklena kiša – novost u riječkoj turističkoj ponudi
Nedavno je malo jači udar bure izbio staklo iz prozorskog okvira na III. katu zgrade Korzo 13 u Rijeci. Krhotine razbijenog stakla rasule su se nad pješačkom zonom Korzo po prolaznicima, turistima i korisnicima naših usluga koji su ulazili ili izlazili iz PU 51101 Rijeka. Srećom ili nesrećom, samo je jedna žena zadobila lakše ozljede. Ovaj potencijalno opasni događaj potaknuo nas je da se zapitamo što je u nekoj bližoj prošlosti učinjeno na objektima poput ovog (sličan primjer u Županiji primorsko-goranskoj su i objekti Mali Lošinj i Čabar) kako bi se izbjegle ovakve situacije? Odgovorno upravljanje imovinom trebalo bi podrazumijevati ukupnu primjenu svih prava i obaveza odnosno iskorištenost, funkcionalnost, rentabilnost, održavanje, sigurnost i poštivanje zakonskih odredbi vezano uz radne uvjete, najam, prodaju…Na primjeru objekta Korzo 13 svi aspekti sagledavanja odgovornog upravljanja imovinom padaju u vodu.
Iskorištenost objekta je nedovoljna – osim HPB banke, koja je zakupila dio prizemlja, IV. kat objekta kao i dio ureda na III. katu, koji je godinama prazan. Prostor se koristi za spremanje rashodovanog namještaja ili arhiviranje dokumenata. Prilično skup arhivski prostor u nultoj gradskoj zoni, ali ionako je prazno, pa zašto ne? Jesmo li i kada oglasili mogućnost davanja ovih prostora u zakup? Ako nismo, zašto nismo? Radnici imaju ciljeve koje moraju ostvariti – koji je cilj sa praznim prostorima – koliko ih godišnje treba dati u najam? Koliko je u portfelju Hrvatske pošte prostora koji zjape prazni i zapušteni godinama i zašto?
Na Korzu 13 uvjeti rada daleko su od zakonom propisanih – katovi objekta nisu klimatizirani, jer je ta investicija bila preskupa svim Upravama pa prijedlog uvrštenja klimatizacije objekta u Plan ulaganja nikad nije usvojen. Kako je raditi ljeti osam sati na 30 stupnjeva, vrlo dobro znaju svi radnici! Zimi se zagrijava cijela zgrada, jer ne postoji mogućnost ne grijanja praznih prostorija. Energija se gubi i zbog derutne stolarije, jer su ispod prozora „ventilacijski otvori“ koji u vjetar odnose teško zarađeni novac kolega sa šaltera i dostave koji marljivo ostvaruju svoje ciljeve. Kao da nije dovoljno to što posredno plaćaju sve režijske račune i troškove back office-a. Zamjena stolarije na objektu Korzo 13 jedna je od prioritetnih potreba ovog objekta te je krajnje vrijeme da se započne s adaptacijom kako ne bi došlo do novih nedužnih žrtvi zbog lošeg ili nikakvog upravljanja imovinom u vlasništvu Hrvatske pošte.
Iskorištenost objekta je nedovoljna – osim HPB banke, koja je zakupila dio prizemlja, IV. kat objekta kao i dio ureda na III. katu, koji je godinama prazan. Prostor se koristi za spremanje rashodovanog namještaja ili arhiviranje dokumenata. Prilično skup arhivski prostor u nultoj gradskoj zoni, ali ionako je prazno, pa zašto ne? Jesmo li i kada oglasili mogućnost davanja ovih prostora u zakup? Ako nismo, zašto nismo? Radnici imaju ciljeve koje moraju ostvariti – koji je cilj sa praznim prostorima – koliko ih godišnje treba dati u najam? Koliko je u portfelju Hrvatske pošte prostora koji zjape prazni i zapušteni godinama i zašto?
Na Korzu 13 uvjeti rada daleko su od zakonom propisanih – katovi objekta nisu klimatizirani, jer je ta investicija bila preskupa svim Upravama pa prijedlog uvrštenja klimatizacije objekta u Plan ulaganja nikad nije usvojen. Kako je raditi ljeti osam sati na 30 stupnjeva, vrlo dobro znaju svi radnici! Zimi se zagrijava cijela zgrada, jer ne postoji mogućnost ne grijanja praznih prostorija. Energija se gubi i zbog derutne stolarije, jer su ispod prozora „ventilacijski otvori“ koji u vjetar odnose teško zarađeni novac kolega sa šaltera i dostave koji marljivo ostvaruju svoje ciljeve. Kao da nije dovoljno to što posredno plaćaju sve režijske račune i troškove back office-a. Zamjena stolarije na objektu Korzo 13 jedna je od prioritetnih potreba ovog objekta te je krajnje vrijeme da se započne s adaptacijom kako ne bi došlo do novih nedužnih žrtvi zbog lošeg ili nikakvog upravljanja imovinom u vlasništvu Hrvatske pošte.
Sa skupa radnika u Osijeku
Radničko vijeće GP5, 13. srpnja održalo je skup radnika u Osijeku. Skupu su u svojstvu izvjestitelja nazočili izvršni direktori GP5 Nikola Bernatović (DM), Igor Badrov (DHPE), stručni suradnik Antonija Čović-Culi (DP) i Ivan Vinković za pitanja ZNR. Pozivu na skup odazvao se 51 radnik. Skupu je predsjedao predsjednik radničkog vijeća GP5 Mario Vrček, koji je podnio izvješće o radu radničkog vijeća od konstituiranja istog. Izvršni direktori izvijestili su o pitanjima poslovanja Hrvatske pošte te pojedinačno svaki za svoju diviziju o poslovanju, projektima i stanju kadrova. Izvješće o stanju zaštite na radu podnio je stručnjak zaštite na radu Ivan Vinković. Pitanja koja su radnici postavili odnosila su se na popunjenost osnovnih postava, loše stanje i nedostatak vozila, kombija, mopeda i bicikala, popravak bicikala na trošak radnika, nemogućnost ostvarenja ciljeva prodaje mobitela zbog nedostatnih količina, nabavu službene odjeće i obuće te torbi za poštonoše. Pitanja su postavljena i glede loše organizacije otpreme novčanih suvišaka, općenito sigurnosti novca i radnika koji rukuju novčanim sredstvima.
Dao se čuti i upit o organizaciji skupova radnika. Ideje koje su izrečene u više navrata su već pokušali provesti prošli sazivi radničkih vijeća. Vrijeme održavanja skupova teško je prilagoditi svim radnicima. Nažalost, nekadašnji pokušaji u bivšem SP Osijek da se skupovi održe u večernjim satima, nisu bitno utjecali na odaziv radnika. Predsjedavajući je podsjetio da je svrha održavanja skupova informiranje radnika. Nažalost, na skupu je na pojedina pitanja izostao odgovor. Izvršni direktori, čini se, nisu mjerodavni po svim pitanjima. Zato, Predsjedavajući će upite uputiti mjerodavnima te će s odgovorima upoznati sve radnike, a posebno one koji su upite postavili.
Dao se čuti i upit o organizaciji skupova radnika. Ideje koje su izrečene u više navrata su već pokušali provesti prošli sazivi radničkih vijeća. Vrijeme održavanja skupova teško je prilagoditi svim radnicima. Nažalost, nekadašnji pokušaji u bivšem SP Osijek da se skupovi održe u večernjim satima, nisu bitno utjecali na odaziv radnika. Predsjedavajući je podsjetio da je svrha održavanja skupova informiranje radnika. Nažalost, na skupu je na pojedina pitanja izostao odgovor. Izvršni direktori, čini se, nisu mjerodavni po svim pitanjima. Zato, Predsjedavajući će upite uputiti mjerodavnima te će s odgovorima upoznati sve radnike, a posebno one koji su upite postavili.
Pauza – što je to?
„Otvori štednju i račune, prepoznaj kupca, nudi usluge, zovi, naručuj, obavi razgovor, prodaj, prodaj prodaj!!!“ Ludara! Ali ne! Radi se o opisu posla i pritisku s kojim se svakodnevno suočavaju radnici na šalterima u HP d.d. Ciljevi se gomilaju, od radnika se traži da rade kao roboti, jedva se stigne obaviti i osnovni posao, a korisnici nervozno dahću, jer im se žuri, a „ovi su spori“– sve zbog utrke za profitom i nečijim nadobudnim karakterom.
U redu, a možda i nije, no postavlja se pitanje gdje su tu prava radnika? Mnogi ne stignu na pauzu, jedva se dignu koji put sa stolca, pojedu nešto tek da ne padnu u nesvijest, krpaju se s vremenom kako znaju i umiju. Osim toga i koječega drugoga, činjenica da pritisak nametnut od strane Poslodavca utječe i na odnose između samih radnika/kolega, trebao bi zabrinuti mjerodavne, koji bi se bar mogli zapitati, ako ne i nešto konkretno učiniti, do čega će to dovesti? Mogu li radnici pod pritiskom obavljati posao bolje ili lošije? Hoće li ikoga peći savjest bude li netko zbog pritisaka na poslu i ostvarivanja ciljeva imao zdravstvenih problema?
Možda bi mjerodavnima u HP-u trebalo pojasniti da ne živimo u robovlasničkom društvu te da radnici imaju pravo na odmor, pauzu i na zdrav način rada?! Predložiti im da bi oni koji dan mogli sjesti za šalter i nuditi, otvarati, prodavati? Možda bi im tek tada neke stvari bile jasne! No, to nećemo doživjeti, pa im samo možemo poručiti da bez radnika nema posla, nema prodaje, nema profita, nema HP-a! Radnici su okosnica svake tvrtke, pa tako i HP-a! Bilo bi valjda logično da se Poslodavac onda u prvom redu pobrine za njihovo dobro.
U redu, a možda i nije, no postavlja se pitanje gdje su tu prava radnika? Mnogi ne stignu na pauzu, jedva se dignu koji put sa stolca, pojedu nešto tek da ne padnu u nesvijest, krpaju se s vremenom kako znaju i umiju. Osim toga i koječega drugoga, činjenica da pritisak nametnut od strane Poslodavca utječe i na odnose između samih radnika/kolega, trebao bi zabrinuti mjerodavne, koji bi se bar mogli zapitati, ako ne i nešto konkretno učiniti, do čega će to dovesti? Mogu li radnici pod pritiskom obavljati posao bolje ili lošije? Hoće li ikoga peći savjest bude li netko zbog pritisaka na poslu i ostvarivanja ciljeva imao zdravstvenih problema?
Možda bi mjerodavnima u HP-u trebalo pojasniti da ne živimo u robovlasničkom društvu te da radnici imaju pravo na odmor, pauzu i na zdrav način rada?! Predložiti im da bi oni koji dan mogli sjesti za šalter i nuditi, otvarati, prodavati? Možda bi im tek tada neke stvari bile jasne! No, to nećemo doživjeti, pa im samo možemo poručiti da bez radnika nema posla, nema prodaje, nema profita, nema HP-a! Radnici su okosnica svake tvrtke, pa tako i HP-a! Bilo bi valjda logično da se Poslodavac onda u prvom redu pobrine za njihovo dobro.
Stižu zimske košulje – tmurne, sive boje!
Nakon što smo imali prilike vidjeti službene košulje za operaterke i operatere još uvijek ne možemo vjerovati da je netko mogao izabrati takvu boju – sivu, tmurnu, što se kaže „bezdušnu“. Takve boje zgrozio bi se valjda i najpesimističniji stilist, a prilično smo sigurni da s novim košuljama neće biti oduševljeni niti radnici koji će iste morati nositi. Bolje da ne govorimo, bez zle i podcjenjivačke namjere, kome bi takva boja odgovarala, ali moramo reći da poštari zaslužuju vedriju boju. Što drugo pomisliti nego to da je boju birao netko doista depresivan? A možda se tu skriva i neka poruka u smislu „dolazi nam siva zima“? Ili, ove su službene košulje u službi službenog stava Poslodavca? Sive košulje – siva vremena? No! Nadajmo se da ipak nije tako, jer nam se u tom slučaju ne piše dobro.
Pilot-projekt – pokretni poštanski ured
S primjenom novog pilot projekta Pokretni poštanski ured, HP d.d. počela je 16. srpnja 2012. Projekt je osmišljen po uzoru na pojedine europske države, a uvodi se kako bi se zadovoljile potrebe korisnika rjeđe naseljenih mjesta. Tako je prva pokretna pošta proradila odnosno zamijenila PU 10415 Novo Čiče te PU 10419 Vukovina. U prepoznatljivom poštanskom uredu, koji posluje u cestovnom vozilu, korisnici će imati mogućnost korištenja usluga prijema pismovnih pošiljaka i hpekspres-pošiljaka, obavljanje novčanog poslovanja – uplate i isplate – prijam brzojava, prodaju telefonskih kartica i prodaju robe po narudžbi.