POST INFO 425 – NHS: Sindikati nisu poduprli otpuštanje radnika u javnom sektoru

S obzirom da su se nakon sjednice GSV-a u javnosti pojavile vijesti o tome kako su sindikati poduprli Vladine najave otpuštanja radnika u javnom sektoru, u Nezavisnim hrvatskim sindikatima promptno su reagirali uputivši javnosti jasan demanti. Iz demantija izdvajamo:“…O viškovima zaposlenih u državnim tvrtkama nije bilo razgovora, a kamoli rasprave, dok je vezano uz rezove i brojke prekobrojnih radnika u HŽ-u tek ministar financija govorio kroz najave hitne prodaje društava kćeri HŽ-a koja se bave neprimarnom djelatnošću…uopće nije bilo razgovora niti rasprava o viškovima zaposlenih, a kamoli da su sindikalne središnjice još za to Vladi dale i nekakvu potporu jer za to jednostavno nemaju ovlasti niti je GSV mjesto gdje se takvo nešto može dogovarati. To je proces koji se odvija između sindikata na čije se članove to odnosi i poslodavaca, bilo da je to Vlada ili uprave tvrtki. Čak ni u Zaključku ne stoji da su se članovi GSV-a (pa tako ni sindikalni predstavnici) suglasili i poduprli prijedlog proračuna za 2012. godinu“, stoji u pismu.

U prošlom broju Post infa objavili smo samo jedan manji dio pisma koje je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever uputio premijeru Zoranu Milanoviću tražeći da se ni pod koju cijenu ne ide u privatizaciju, odnosno prodaju Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke. No, čini se da Vlada od prodaje ova dva nacionalna blaga neće odustati. Tako se u pojedinim medijima pojavila informacija o cijeni koju Vlada RH traži za CO i HPB, a riječ je navodno o čak dvije milijarde kuna! Po milijardu za svaku od ove dvije kompanije. Takozvani Plan A za CO je da se proda 30 posto dionica, no ako se ne postigne planirana cijena, prodat će se većinski paket od 53,85 posto dionica kako bi se došlo do željene cijene. Vladi bi tada ostalo 25 posto dionica plus jedna dionica, što je dovoljno za utjecaj na poslovanje tvrtke. Prodaju CO i HPB Vlada pravda tezom o spašavanju proračuna. Glede navedenoga, još jednom prenosimo dio pisma NHS-a o ovom predmetu:“…Glad državnoga proračuna ne smije se rješavati prodajom nacionalnog blaga. A i Hrvatska poštanska banka i Croatia osiguranje to svakako jesu. Ne smije se smetnuti s uma kako je riječ o domaćoj banci i domaćoj osiguravajućoj kući, koje, lišene političkih utjecaja, uz dobar menadžment mogu samo još napredovati“.

U posljednje vrijeme učestala su alko testiranja radnika u svim organizacijskim jedinicama i u svako radno vrijeme, a ono što zabrinjava jest činjenica da se uvijek utvrdi nekoliko radnika koji rade pod utjecajem alkohola. Zakonom o zaštiti na radu zabranjeno je konzumiranje alkohola prije i za vrijeme rada. To znači da radniku za vrijeme rada ne smije biti utvrđena i najmanja količina alkohola u krvi. Ne ulazeći u sposobnost radnika da obavlja ispravno svoj posao i kod veoma malih količina alkohola u krvi, koje odgovaraju čaši pive poslije jela, zakonodavac obvezuje poslodavca da takvog radnika udalji od radnog mjesta. Udaljenje od radnog mjesta pak znači gubitak prava koje proizlaze iz Ugovora o radu zbog kršenja obveza radnika. Pojednostavljeno, radniku prijeti otkaz. Pravilnikom o zaštiti na radu utvrđeno je da radnik, nakon što mu se utvrdi da radi, ili da je došao na posao, pod utjecajem alkohola, može dobiti pisano upozorenje da će mu se u slučaju ponavljanja takvog ponašanja raskinuti Ugovor o radu. Nakon drugog utvrđivanja rada pod utjecajem alkohola u krvi, radnik zapada u veoma ozbiljan problem, jer prijetnja otkazivanja Ugovora o radu postaje vrlo izvjesna. Stoga bi svaki radnik morao o toj činjenici voditi računa, pa i onda kada alkohol konzumira veoma rijetko neposredno prije posla, odnosno u posebnim prilikama (rođendani, obiteljske proslave, praznici i slično). Oni pak radnici koji smatraju redovito konzumiranje alkohola „normalnim“, pa to i redovito čine, svakako bi trebali potražiti pomoć obitelji, liječnika ili udruga koje pomažu ljudima koji imaju problema sa pijenjem alkohola.
Zakonodavac u Zakonu o zaštiti na radu obvezuje poslodavce da povežu svoje ovlaštenike, stručnjake za zaštitu na radu, liječnika medicine rada, povjerenike radnika za zaštitu na radu, kao i svoje službe, kako bi radnicima ukazali na štetan utjecaj alkohola u organizmu. Isto tako, zabranjuje alko testiranje radnika koji su u procesu bolničkog ili izvanbolničkog liječenja. Da bi radnici koji su u procesu liječenja to i dokazali moraju pribaviti potvrdu zavoda nadležnog za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Ipak, poslodavac može za takve radnike zatražiti ocjenu radne sposobnosti, što u okolnostima teško narušenog zdravlja radnika uslijed dugogodišnje i pretjerane konzumacije alkohola u konačnici može značiti raskid Ugovora o radu. Stoga svima koji češće konzumiraju alkohol preporučamo da pomoć potraže što prije kako ne bi došlo vrijeme u kojem je sve prekasno, jer valja imati na umu da je alkohol najgori suradnik radnika na radnom mjestu.

Neslućene mogućnosti modernih komunikacija među ljudima imaju sve veću važnost. Guglanje, tvitanje, fejsanje, lajkanje, skajpanje…, i kakve li sve komunikacije, postaju naša svakodnevnica. Internetska stranica Hrvatskog sindikata pošte naš je doprinos modernoj komunikaciji globalnog sela, pa iako je u osnovi namijenjena našem članstvu, nemalo smo se iznenadili, i draga nam je  činjenica, kako nas ˝čitaju˝ i malo šire. U redovitom mjesečnom izvješću našeg ˝provajdera˝ saznajemo tako da je u siječnju ove godine internetsku stranicu HSP-a otvorilo 1.974 posjetitelja iz 15 zemalja diljem svijeta. Tako je, osim 1.218 Zagrepčana, 158 Splićana, 96 Varaždinaca,…, jednog Vukovarca, tijekom siječnja, stranicu posjetila i nekolicina globalnih ˝susjeda˝ iz Nepala, SAD, Australije, Kanade,…

Prema obavijesti Ureda za upravljanje ljudskim resursima, visina otpremnine u slučaju odlaska u mirovinu u veljači iznosi 25.272 kuna neto.
Jubilarna nagrada za godine radnog staža u Hrvatskoj pošti isplaćuje se radniku prema slijedećim iznosima;

– Za 10 godina rada (1.500 kuna neoporezivo) – 2.022 kuna neto
– Za 15 godina rada (2.000 kuna neoporezivo) – 2.527 kuna neto
– Za 20 godina rada (2.500 kuna neoporezivo) – 3.285 kuna neto
– Za 25 godina rada (3.000 kuna neoporezivo) – 3.791 kuna neto
– Za 30 godina rada (3.500 kuna neoporezivo) – 4.549 kuna neto
– Za 35 godina rada (4.000 kuna neoporezivo) – 6.065 kuna neto
– Za 40 godina rada (5.000 kuna neoporezivo) – 7.582 kuna neto

Radniku ili njegovoj obitelji isplaćuje se potpora u neoporezivim iznosima za smrt radnika 7.500 kuna, za smrt člana uže obitelji (bračnog druga, djece i roditelja) 3.000 kuna, za neprekidno bolovanje duže od 180 dana (jednom godišnje) 2.500 kuna. Regres za godišnji odmor iznosi 2.000 kuna neto. Prosječna neto plaća za mjesec prosinac 2011. iznosila je 5.054 kuna, a prosječna bruto plaća za mjesec prosinac 2011. iznosila je 6.871 kuna.