Oštra zima, snijeg, vjetrovi i niske temperature posljednjih su tjedan dana okovale cijelu Hrvatsku, a ti su uvjeti utjecali i na rad svih radnika Hrvatske pošte, ponajprije na naše poštare. Duž cijele „Lijepe naše“ poštari su se borili sa snježnim nanosima. Zbog vremenskih neprilika u neke se dijelove Hrvatske jednostavno nije moglo doći, no, tamo gdje su mogli, poštari su stigli prkoseći i snijegu i ledu. Mnogim našim sugrađanima upravo su poštari izmamili osmijeh na lice, posebno u onim zametenijim krajevima u koje po ovakvim snježnim uvjetima rijetko tko navraća. Bravo za poštare!
Prilazi poštanskim uredima mokri, skliski i opasni
Obilazeći teren, primijetili smo da su brojni prilazi poštanskim uredima, a posebno podovi u samim poštanskim uredima, izrazito morki, skliski, a naravno, time i opasni kako za radnike tako i za korisnike. Apeliramo na Poslodavca da na ulazima poštanskih ureda postavi kartone ili gumene otirače kako se ne bi dogodile ozljede, koje mogu biti vrlo ozbiljne. Nadalje, problem imaju i čistačice, koje čiste snijeg na prilazima poštanskih objekata. Za čišćenje snijega koriste se istom obućom koju koriste i u unutrašnjim prostorima, što prijeti njihovu zdravlju. Jednako tako nemaju niti adekvatnu odjeću, pa apeliramo na Poslodavca da i tu reagira na primjeren način.
Što nam donosi liberalizacija poštanskog tržišta?
U organizaciji UNI-Europa i pod pokroviteljstvom Europske Komisije, u Bukureštu je 2. i 3. veljače održan okrugli stol na temu ˝Priprema sindikata za promjene u poštanskoj industriji˝. Ovaj susret predstavnika poštanskih sindikata prvi je u nizu od tri planirana. Bukurešt je bio domaćin sindikatima iz tzv. ˝Nove Europe˝, Zagreb i Hrvatski sindikat pošte ugostit će početkom travnja ove godine poštanske sindikate iz zemalja kandidata za ulazak u EU, a Bruxelles će u svibnju biti domaćin predstavnicima svih navedenih sindikata.
Predstavnici sindikata iz devet zemalja Srednje i Istočne Europe u kojima će se početkom 2013. godine tržište poštanskih usluga potpuno liberalizirati razmotrili su strategiju sindikalnog odgovora na nadolazeće promjene. Iskustva vezana uz liberalizaciju i njene štetne posljedice na radnike i njihova radna mjesta prenijeli su kolege iz zemalja u kojima je liberalizacija već provedena – Njemačke, Belgije, Švedske i Nizozemske. Poseban naglasak iz ovih prezentacija stavljen je na potrebu borbe da se u nove poštanske zakone uvrsti socijalna regulativa kako bi se spriječio socijalni dumping i pogoršanje radnih uvjeta. Jednako tako, naglašena je potreba za utemeljenjem i organizacijom sindikata u novim tvrtkama koje se pojavljuju na poštanskom tržištu, kako bi i tamo bili potpisani primjereni kolektivni ugovori.
Predstavnici sindikata iz devet zemalja Srednje i Istočne Europe u kojima će se početkom 2013. godine tržište poštanskih usluga potpuno liberalizirati razmotrili su strategiju sindikalnog odgovora na nadolazeće promjene. Iskustva vezana uz liberalizaciju i njene štetne posljedice na radnike i njihova radna mjesta prenijeli su kolege iz zemalja u kojima je liberalizacija već provedena – Njemačke, Belgije, Švedske i Nizozemske. Poseban naglasak iz ovih prezentacija stavljen je na potrebu borbe da se u nove poštanske zakone uvrsti socijalna regulativa kako bi se spriječio socijalni dumping i pogoršanje radnih uvjeta. Jednako tako, naglašena je potreba za utemeljenjem i organizacijom sindikata u novim tvrtkama koje se pojavljuju na poštanskom tržištu, kako bi i tamo bili potpisani primjereni kolektivni ugovori.
Sever uputio pismo premijeru: Ne smijete privatizirati HPB i CO!
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever uputio je javno pismo premijeru Zoranu Milanoviću u kojem se osvrće na najavu Vlade o skoroj privatizaciji Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja. Iz pisma izdvajamo: „…Budući iz Vaše Vlade dolazi najava privatizacije Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja, smatramo kako su te obje kuće sastavni dio popisa onoga što ne bi trebalo biti predmet privatizacije…Kad je riječ o Croatia osiguranju i Hrvatskoj poštanskoj banci, oni su godinama predmet spoticanja i trn u oku raznih stranih dušebrižnika i zagovornika gospodarskih sloboda pa i nekih domaćih koji su propuste, pogreške ili političke utjecaje u njima tumačili „državom kao lošim gospodarom pa i njih treba prodati kako bi se konačno i u njima dobro poslovalo“. Teze stranih dušebrižnika ne treba ni komentirati jer su oni i tako promicatelji stranih interesa krupnog kapitala, a ne naših interesa…Glad državnoga proračuna ne smije se rješavati prodajom nacionalnog blaga. A i Hrvatska poštanska banka i Croatia osiguranje to svakako jesu. Ne smije se smetnuti s uma kako je riječ o domaćoj banci i domaćoj osiguravajućoj kući, koje, lišene političkih utjecaja, uz dobar menadžment mogu samo još napredovati“.
Medijski napad na radnička prava u javnom sektoru
Posljednjih dana u mnogim smo hrvatskim medijima imali priliku čitati razne tekstove koji su prilično napadački bili usmjereni na javni sektor, odnosno radnike u javnom sektoru kao, naravno, i na sindikate. U moru tih tekstova, u jednom se dnevnom listu našla i cijela serija članaka u nastavcima, u kojima su „detaljno proučeni“ kolektivni ugovori čak 21 državne tvrtke. U analizu tih članaka ne želimo se previše petljati, no bitno je reći kako su na površinu isplivale, a gle čuda, opet mnoge netočne i nepotpune informacije. Nije stoga nimalo čudno što su vjerojatno mnogi čitatelji jednostavno zaključili da radnicima u javnom sektoru teče med i mlijeko, da žive kao lordovi te da ih onda i ne treba žaliti ako dobiju otkaz. Žalosno, ali tako ispada, da i ne govorimo o tome koliko je sve to daleko od istine. Žalosno je i to da se radnička prava, temeljena na kolektivnim ugovorima i Zakonu o radu, u javnosti doživljavju kao neka posebna, privilegirana prava!? Zar se božićnice, uskrsnice, regresi, plaćeni topli obrok, plaćeni prijevoz na posao i s posla, ne bi trebali smatrati obaveznim i uobičajenim pravima svakog radnika, ne samo onog u javnom sektoru? Zar bi se sindikati trebali sramiti prava radnika za koje su se izborili, a sve u svrhu zaštite radnika od pretvaranja u moderne robove s kojima Poslodavac može raditi što god i kako god hoće?
Prema nekima, očito da. Jer, kako je to slikovito rekla novinarka Novog lista Gabrijela Galić u svojoj kolumni „Sezona lova na radnička prava“, „u ovoj je zemlji važan jedino lov. Pa makar i po sistemu – ako je moja krava gladna, neka crkne i susjedova….U Hrvatskoj je čini se, sramota imati sindikat i kolektivni ugovor koji je taj sindikat u ime svoga članstva sklopio s poslodavcem“.
Prema nekima, očito da. Jer, kako je to slikovito rekla novinarka Novog lista Gabrijela Galić u svojoj kolumni „Sezona lova na radnička prava“, „u ovoj je zemlji važan jedino lov. Pa makar i po sistemu – ako je moja krava gladna, neka crkne i susjedova….U Hrvatskoj je čini se, sramota imati sindikat i kolektivni ugovor koji je taj sindikat u ime svoga članstva sklopio s poslodavcem“.
Europski sindikati kažu „NE“ novom EU ugovoru o stabilnosti
Nezadovoljna novim ugovorom o stabilnosti EU, UNI Europa (Europska sindikalna središnjica za usluge i komunikaciju, čiji je član i Hrvatski sindikat pošte) najavila je da će 29. veljače 2012. diljem Europe organizirati veliki „Dan akcije“. Naime, u UNI Europa smatraju da je dotični ugovor izrazito antisocijalan, antidemokratski i antieuropski te da se u njemu da iščitati kako se financijska kriza koja je zahvatila čitavu Europu koristi kao glavni izgovor za strogu politiku i napad na sindikate. Iz UNI Europe upozoravaju da se novim ugovorom o stabilnosti smanjuju socijalna prava radnika i koče nova ulaganja za održivi razvoj. Posebno „opasna“ činjenica je da se novi sporazum donio na brzinu, iza zatvorenih vrata, bez suglasnosti Europskog parlamenta i javne rasprave. Iz svih navedenih razloga ETUC (European Trade Union Confederation) je izdao svoju Deklaraciju o „Ugovoru o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji“ u kojoj se nedvosmisleno suprotstavlja EU ugovoru i postavlja svoju alternativu. Ta alternativa podrazumijeva da Europa treba drugačiju ekonomsku uniju s jakom socijalnom dimenzijom, koja bi se temeljila na nekoliko bitnih principa, među kojima su – jasnije zadaće za ECB, čiji bi cilj trebao biti promicanje stabilnosti cijena, poštivanje socijalnih partnera i uvažavanje kolektivnog pregovaranja.