HRT – Ove jeseni svjedočit ćemo još jednom poskupljenju prehrambenih proizvoda – poskupjet će kruh, meso – i to po 5 do 10 kuna po kilogramu, a povrće već sada plaćamo kao suho zlato. Mogu li građani izdržati takav udar? Milka Kosanović iz Hrvatske udruge poslodavaca rekla je gostujući u emisiji “Studio 4” kako je u ovom trenutku problem više globalni nego nacionalni.
– U određenoj mjeri na to možemo odgovoriti, međutim, nažalost u velikoj mjeri ne možemo. Komponente tih proizvoda su burzovna roba koja se globalno trži po određenim cijenama, gdje su najveći igrači, koji su globalni dobavljači, u ovom trenutku u problemima jednako kao i Hrvatska, objašnjava.
Do sada smo imali inflaciju od 1,7% koja bi sredinom godine mogla usporiti, no i dalje je izuzetno prisutna.
– Inflacija je jedno, a ulazni inputi koji služe za kalkulaciju prehrambenih proizvoda su nešto drugo, i oni su zapravo toliko porasli da se ni na koji način ne mogu amortizirati, odnosno mogu do neke razine. Neki inputi, koji su ključni za ove proizvode, su porasli i preko 100%, recimo soja, kukuruz 50%, često se spominje ulje kao namirnica koja je poskupila, kaže Kosanović i dodaje kako nas Covid kriza nije puno naučila jer su se već trebali poduzeti neki koraci kako bi se takve krize u budućnosti prevenirale.
– Proizvodnja hrane više nije pitanje gospodarstva, već nacionalne sigurnosti u nekim zemljama, dodala je.
Prije hrane divljale su cijene nafte, što je bio najveći generator inflacije. Cijene u restoranima i hotelima porasle su za 3,95%, što nije spriječilo turiste da plaćaju veće cijene boravka.
– Transport je također na rekordnim razinama, više nije pitanje hoćete li platiti kontejner, već je pitanje hoće li taj kontejner stići u određenim rokovima, rekla je.
Iako Hrvatska ima rekordan urod pšenice i prosa, cijene kruha će rasti po treći put. Kosanović objašnjava kako nije samo pšenica ta koja utječe na cijenu kruha, već je tu više komponenti.
– Da, urod je dobar, međutim prinosi ipak nisu toliko dobri koliko bi bili potrebni, kaže i dodaje kako je veliki problem s urodom grahorica i maslina, i to radi suše.
– To će sve utjecati na potrošačku košaricu, rekla je.
Građanima Hrvatske s trenutnim plaćama i rastom cijena sigurno neće biti lako, a Kosanović smatra kako bi država trebala napraviti što bolji balans između onoga što poslodavac može dati radniku i onoga što mora dati državi.
Sever: Što je zemlja siromašnija, to je udio troška hrane u mjesečnoj potrošnji veći
Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata kaže kako je Hrvatska u proteklo vrijeme imala jedno „puzajuće“ povećanje cijena na svim područjima, bez drastičnog skoka koji bi svi primijetili.
– Ako uspoređujemo cijene od lani, prema ovoj godini, vidimo da je to povećanje ipak osjetno. U ovim uvjetima jednoj prosječnoj obitelji nedostaje otprilike četvrtina prihoda kako bi pokrili svoje redovite rashode – ako gledamo stvarno stanje negdje oko 10.500 kuna je trebalo prosječnoj obitelji za koliko-toliko dostojan mjesec, kaže.
Hrvati su do sada oko 27% plaće trošili na hranu, što je puno više od prosjeka EU koji iznosi od 11-17%.
– Što je zemlja siromašnija, to je udio troška hrane u mjesečnoj potrošnji veći radi toga što je manji dohodak. Ono čega se treba bojati je da će, zbog skoka cijena hrane, taj udio troška hrane u cijeni još više rasti, i to će ići još više na štetu onoga čega su se građani i ranije odricali, objašnjava Sever.
S obzirom na ovaj cjenovni udar, za građane Hrvatske neće puno značiti oporavak gospodarstva zbog turističke sezone.
– Nažalost, znamo da kad je riječ o turizmu, da dobar dio onoga što turisti jedu i piju većinom bude uvozna roba. Naši proizvođači hrane zbog toga imaju ogroman problem, teško se nositi s takvom vrstom strane konkurencije. Treba naglasiti da je ta uvozna hrana najčešće daleko niže kvalitete od domaće, ističe Sever i dodaje kako će to najviše pogoditi umirovljenike koji s prosječnom mirovinom ne mogu pokriti niti minimalne osnovne troškove.