Žene su obrazovanije od muškaraca, na sveučilištima u Europu diplomiralo je više žena od muškaraca. U Hrvatskoj je prema podatcima za 2020. godinu diplomiralo više žena (60,6% ) nego muškaraca (39,4%). Žene su vodeće i kod magisterija znanosti, magisterija i sveučilišnih specijalista gdje je 66,2 % žena, a muškaraca svega 33,8%. Zanimljiva je činjenica i kod doktorata znanosti prema području znanosti gdje je udio žena (54,1 % ) i dalje veći u odnosu na muškarce (45,9%).
Iako su žene i dalje obrazovanije i posjeduju stručna znanja te zavidnu razinu školovanja, u odnosu na muškarce, njihova uloga na poslu je na nižim pozicijama, a to najbolje vidimo prema podatcima gdje je vrlo nizak postotak žena koje su na rukovodećim pozicijama te pretežno, na takvim radnim mjestima i funkcijama rade muškarci.
Žene su u nepovoljnijem položaju i po pitanju plaća, gdje su za isti posao manje plaćene nego muškarci. Rodni jaz u plaćama unutar EU iznosi 13%, dok u Hrvatskoj iznosi 11,2 % u 2020. godini i u prethodnom desetljeću promijenio se u minimalnom postotku. Što znači da žena u Hrvatskoj u prosjeku po satu zarađuje 11,2 % manje od muškarca.
Ženama u politici gotovo da i nema mjesta, gdje su u velikoj većini zastupljeni muškarci. Na poslovima kao sto su dužnosnici i visoki državni i javni službenici postotak žena je na samo 27,8% dok 72,2 % čini muška populacija. U Hrvatskom saboru i dalje veliku većinu drže muškarci sa 77,5%, dok preostalih 22,5% čine žene.
Zašto žene zarađuju manje?
Rodni jaz u plaćama mjeri širi koncept od diskriminacije u plaćama i obuhvaća veliki broj faktora s kojima se žene suočavaju u pristupu poslu, napredovanju i nagradama. Oni su:
- Sektorska segregacija: Oko 24% rodnog jaza u plaćama povezano je s prevelikom zastupljenošću žena u sektorima s relativno niskim plaćama, kao što su skrb, zdravstvo i obrazovanje. Prema podatcima DZS-a, zastupljenost žena u sektoru obrazovanja iznosi 79,2%, a preostali dio od 20,8 % čine muškarci, kod djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi udio žena je 78,4%, a muškaraca 21,6%. Visoko feminizirani poslovi imaju trend sustavnog podcjenjivanja.
- Nejednak udio plaćenog i neplaćenog rada: žene imaju više radnih sati tjedno od muškaraca, ali provode više sati u neplaćenom radu, što je činjenica koja također može utjecati na njihov izbor karijere. Zbog toga EU promiče ravnopravnu podjelu roditeljskih dopusta, odgovarajuće javno pružanje usluga skrbi o djeci i odgovarajuće politike poduzeća o fleksibilnom rasporedu radnog vremena.
- Stakleni strop: položaj u hijerarhiji utječe na razinu plaće – manje od 8% glavnih izvršnih direktora tvrtki su žene. Ipak, profesija s najvećim razlikama u primanjima po satu u EU su menadžeri – 23 % niža primanja za žene nego za muškarce.
- Diskriminacija u plaćama: u nekim slučajevima žene zarađuju manje od muškaraca za obavljanje jednakog posla ili rada jednake vrijednosti čak i ako je načelo jednake plaće sadržano u Europskim ugovorima (članak 157. UFEU-a) od 1957.
Zbog velikog rodnog jaza u zapošljavanju, gospodarstvo gubi do 370 milijardi eura godišnje. Poboljšanje uvjeta rada i smanjenja diskriminacije spolova moglo bi dovesti do povećanja BDP-a do 3,15 milijardi eura do 2050. godine na razini EU27.
Za kraj, nameće se zaključak: za snažnije gospodarstvo potrebno je snažnije sudjelovanje žena na tržištu rada. KR/IDM