Lider – Prva četiri mjeseca ove godine obilježena su stagnacijom kreditnog portfelja i padom depozita. Krajem travnja ukupni su krediti dosegnuli 291 milijardu kuna i bili viši 4,1 posto na godišnjoj razini, a njihov rast je pretežito rezultat zaduživanja središnje države.
Naime, kako pokazuju najnovije PBZ analize, krediti poduzećima pali su za 0,6 posto u odnosu na prosinac prošle godine, krediti stanovništvu ostvarili su pad od 0,3 posto (što ukazuje na to da se proces razduživanja nastavlja), dok su u promatranom razdoblju krediti središnjoj državi povećani za 7,8 posto.
Istovremeno, ukupni su depoziti sniženi za 1,8 posto pri čemu su depoziti poduzeća pali za visokih 12,5 posto. Kako stoji u analizi Ane Lokin, podaci ne začuđuju s obzirom da su tvrtke izložene teškom teretu slabljenja aktivnosti, sužene likvidnosti te restrukturiranja, a povećan je i broj otvorenih stečajeva.
– Pad depozita poduzeća početkom godine može se uz sve navedeno pripisati i izmjenama poreznog zakona kojima je uvedeno oporezivanje dividendi po stopi od 12 posto od ožujka ove godine – stoji u PBZ analizi.
Depoziti građana krajem travnja bili su viši za 0,7 posto naspram kraja 2011., što najvećim dijelom proizlazi iz pripisa kamata na štednju. Analitičari PBZ predviđaju da će u ovoj godini rast kredita biti oko 3 posto, a depozita do 2,5 posto.
On je ustvrdiokakozamisao novog zakona nije uzimanje posla pravosuđu,nego uvođenje postupka prije eventualnog stečaja kojim će se dužniku omogućiti uspostava likvidnosti i solventnosti, a postignuti dogovorpostat ćeobvezujući ako ga prihvati sud. Nakon provedbe tog postupka poslovni subjekt bit će spašen i nastavit će poslovati ili odlazi u stečaj, ali bez mogućnosti preustroja, kaže Miljenić.