NIKAD MANJE NEZAPOSLENIH
Ugovori na određeno i dalje su dominantan oblik zapošljavanja s 93 posto udjela. Primjerice, u travnju s burze se odjavilo oko 21 tisuća osoba jer su dobili posao, no samo njih 1488 radi s ugovorima na neodređeno
AUTOR Ljubica Gatarić
(VEČERNJI LIST) – Prema kraju svibnja Hrvatski zavod za zapošljavanje ulazi s približno 121 tisućom nezaposlenih radnika, oko 40 tisuća osoba manje nego lani u isto vrijeme i oko 27 tisuća manje nego na kraju 2018 godine. Više od polovice nezaposlenih su žene, svaki četvrti je u dobi od 29 godina, a približno 40 posto, odnosno oko 53 tisuće, dugotrajno je nezaposleno. To su ljudi koji žele raditi, ali posao ne mogu naći godinu i više dana i usprkos tome što se posljednjih godina u Hrvatskoj stvara oko 30 tisuća novih radnih mjesta godišnje. Gleda li se uobičajena fluktuacija radne snage, mogućnosti da se nađe neki posao je i više, ali većinom u tradicionalnim radničkim zanimanjima te u sektoru usluga povezanih s turizmom. Osim zanimanja vezanih za turizam i trgovinu, među deset najtraženijih zanimanjaprobili su se i vozačikoje vlasnici prijevozničkih tvrtki traže svijećom jer vozača nedostaje po cijeloj Europi pa je ta profesija jedna od najmobilnijih.
Ako već dane i noći provode za volanom ili čekajući na granicama neorganiziranih država, vozači su otkrili da je bolje da se nalaze na platnoj listi nekih europskih nego domaćih špeditera i autobusera. Hrvatski zavod za zapošljavanje zacijelo nije mjesto gdje se traže inženjeri jer je trenutačno oglašeno samo dvjestotinjak natječaja u kojima se traže inženjeri svih boja ili ekonomisti, dok se broj natječaja u kojemu se traže pravnici ispod stotinu.
Ugovori na određeno i dalje su dominantan oblik zapošljavanjas 93 posto udjela. Primjerice, u travnju s burze se odjavilo oko 21 tisuća osoba jer su dobili posao, no samo njih 1488 radi s ugovorima na neodređeno.
Poslodavci vele da i dalje teško dolaze do radnika, Analitičari Ekonomskog fakulteta Zagreb preko semafora poslovnog ciklusa navode da je prvi kvartal ove godine donio rast građevinskog sektora, potrošnje u trgovini na malo, industrijske proizvodnje i izvoza, no tržište rada uobičajeno nešto kaska za promjenama u proizvodnji i potrošnji te je zaposlenost (mjerena brojem osiguranika pri HZMO-u) porasla 2,1% u ožujku, blago sporije u odnosu na veljaču i od prosječne stope u prethodnih 12 mjeseci (2,2%).
Rast zaposlenosti stagnira oko 2,2%. U ožujku je usporio rast bruto plaća na 2,8% godišnje, što je zamjetno sporije od rasta u veljači (4%) i prosjeka prethodnih 12 mjeseci (3,3%). Prosječna neto plaća u travnju bila je 6464 kune.
Na državnoj je burzi trenutačno oglašeno oko20 tisuća radnih mjesta. Ekonomski institut navodi da se u privatnom oglasniku Mojposao najveći broj oglasa odnosio na središnju Hrvatsku. Kod poslova u inozemstvu najviše su bili traženi kuhari, radnici u proizvodnji, vozači, elektrotehničari te autoserviseri.