S obzirom da su se nakon sjednice GSV-a u javnosti pojavile vijesti o tome kako su sindikati poduprli Vladine najave otpuštanja radnika u javnom sektoru, u Nezavisnim hrvatskim sindikatima promptno su reagirali uputivši javnosti jasan demanti. Demanti prenosimo u cijelosti:
“Naime, pod točkom 1. dnevnog reda – Prijedlog proračuna za 2012. godinu, nakon uvodnog izlaganja ministra financija otvorena je rasprava u kojoj su među ostalima sudjelovali i svi predstavnici sindikalnih središnjica u GSV-u te iznijeli cijeli niz primjedbi i dvojbi vezanih uz prijedlog proračuna. To se odnosilo primjerice na izmjene poreza na dohodak te su ponovljeni ranije upućeni sindikalni prijedlozi. Sindikalni predstavnici osvrnuli su se i na male uštede i to tek na najnižim plaćama, a koje su za nijansu izraženije kod radnika sa jednim ili više uzdržavanih članova, dok će plaće nakon ovih izmjena za one sa osnovnim osobnim odbitkom početi padati već na bruto iznosu od 6.000,00 kuna. Izražena je nevjerica o očekivanju Vlade kako nakon povećanja stope PDV-a cijene neće rasti. Bez obzira što Vlada tvrdi kako je smanjenjem zdravstvenog doprinosa za dva postotna boda, poduzetnicima stvorila dovoljno ušteda da se zbog povećanja PDV-a ne dogodi i rast cijena. Sindikati ne vide gdje su Vladi za to osigurači jednako kao što ih nema ni za očekivanje kako će zbog smanjenja zdravstvenog doprinosa poduzetnici više ulagati, jer se to nije događalo niti prigodom sličnih olakšica poslodavcima početkom 2000-tih godina.
Vidljivo je i smanjenje planiranih troškova u zdravstvu na mnogim stavkama te je izražena sumnja u tvrdnje Vlade kako zbog smanjenja doprinosa za zdravstvo neće doći do urušavanja usluga niti prebacivanja dodatnog troška na građane. Tražila su se daljnja osiguranja i nastavak rada vezano uz neisplate plaća, pri čemu je izražena potpora Vladi da se pri isplati plaća strogo nadzire uplata doprinosa, a pri tome je i ponovno aktualizirana potreba za osnivanjem posebnog fonda za isplatu plaća radnicima čiji poslodavac ima probleme s likvidnošću i nije u mogućnosti isplatiti radnicima dostojnu plaću. Izražena je sumnja u ispravnost traženja puta izlaska iz krize kroz rezanje potrošnje i štednju jer i iskustva i neki svjetski poznati gospodarski stručnjaci zagovaraju upravo suprotne modele, a izraženo je i nezadovoljstvo da se najveći dio te štednje odvija preko leđa zaposlenih. Upućena je kritika zbog nepostojanja dijaloga sa sindikatima te jednostranih upućivanja u javnost vladinih najava raznih reformi, izmjena zakona i rezova o čemu su sindikati dobivali informacije tek iz medija. Pogotovo kad je riječ o rezovima koji se tiču zaposlenih u javnom sektoru kako bi se ostvarile uštede u državnom proračunu.
Izražena je sumnja u ispravnost izračuna i mjerila temeljem kojih se došlo do iznosa smanjenja izdataka za zaposlene u državnim i javnim službama od gotovo 2 milijarde kuna jer posezanje u materijalna prava traži i dublju analize kolektivnih ugovora, zakona o plaćama te raznih pravilnika i sporazuma iz tog sektora. Jednako i kad je riječ o rezanju prekovremenog rada i zaposlenih na određeno vrijeme. Što je s povećanim obujmom posla, s dugim bolovanjima i porodnim dopustima? Sve ukazuje kako se pri određivanju tih iznosa, odnosno brojki zaposlenih na određeno vrijeme, kretalo jednostavno od ukupnog broja prekovremenih sati i ukupnog broja zaposlenih na određeno vrijeme, a bez izrade nekih dubljih analiza o vrstama i organizaciji poslova te potrebnog broja izvršitelja, o bolovanjima, porodnim dopustima i sl., što se u ovako kratkom vremenu nije moglo napraviti. O nekakvim viškovima zaposlenih u državnim tvrtkama nije bilo razgovora, a kamo li rasprave, dok je vezano uz rezove i brojke prekobrojnih radnika u HŽ-u tek ministar financija govorio kroz najave hitne prodaje društava kćeri HŽ-a koja se bave neprimarnom djelatnošću, kao na primjer željezničko ugostiteljstvo, pranje i čišćenje vagona i slično. No, ni o tome nije bilo rasprave jer takva rasprava jednostavno nije u nadležnosti sindikalnih središnjica niti GSV-a. Sindikalni predstavnici naglasili su kako je Vlada kao poslodavac orijentirana na razgovore i pregovore sa sindikatima državnih i javnih službi, a kad je riječ o tvrtkama u državnom vlasništvu, onda se razgovori i pregovori trebaju voditi između uprava i sindikata tih tvrtki i to ne samo vezano za kolektivne ugovore, nego i restrukturiranja. Sindikalni će predstavnici zbog osjetljivosti tematike prije nego li s Vladom, odnosno upravama tvrtki bilo što dogovore, pitati članove sindikata koji zapravo jesu sindikat.
Pri svemu tome uopće nije bilo razgovora niti rasprava o viškovima zaposlenih, a kamo li da su sindikalne središnjice još za to Vladi dale i nekakvu potporu jer za to jednostavno nemaju ovlasti niti je GSV mjesto gdje se takvo nešto može dogovarati. To je proces koji se odvija između sindikata na čije se članove to odnosi i poslodavaca, bilo da je to Vlada ili uprave tvrtki.
Čak ni u Zaključku ne stoji da su se članovi GSV-a (pa tako ni sindikalni predstavnici) suglasili i poduprli prijedlog proračuna za 2012. godinu, bez obzira na početna nastojanja predstavnika Vlade i trajna nastojanja predstavnika HUP-a. Na kraju Zaključak GSV-a glasi kako su članovi GSV-a poduprli makroekonomske ciljeve proračuna (dakle, nigdje ne stoji i sam proračun) uz iznesene primjedbe. I nema druge istine. Upravo zbog interpretacija koje su se u javnosti pojavile NHS će zatražiti da se sjednice GSV-a tonski snimaju.
S poštovanjem,
Predsjednik Krešimir Sever
Broj osoba bez posla Vlada smanjuje administrativno
Piše: Gabrijela Galić
(Zadarski list) Vlada ozbiljno priprema teren za administrativno smanjivanje broja nezaposlenih i to izmjenama i dopunama zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Na sličan način, administrativnim mjerama, nezaposlenost je smanjena i prije desetak godina. Nezaposlenom osobom ubuduće se neće smatrati netko tko mjesečno zaradi više od 1.565,07 kuna što je prosječni iznos isplaćene novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti u prethodnoj godini. Koliko registriranih nezaposlenih mjesečno ostvari toliki prihod, nije poznato. No, vrlo brzo nakon stupanja izmjena zakona na snagu vidjet će u podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koliko je osoba brisano iz evidencije jer su zaradili više od zakonski propisanog maksimuma.
Prema sadašnjim zakonskim odredbama, nezaposlena osoba mogla je ostvariti mjesečni primitak do najviše 2.700,16 kuna, što je iznos najniže mjesečne osnovice na koju se obračunavaju doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnim propisima. Državna burza za zapošljavanje i do sada je iz evidencije brisala nezaposlene koji bi uprihodovali veći iznos od toga. Tako je u siječnju ove godine iz evidencije brisano 414 nezaposlenih jer su zaradili više od propisanog maksimuma, dok je u prosincu prošle godine iz istog razloga s evidencije brisano 205 nezaposlenih. Broj izlazaka iz evidencije nezaposlenih zbog smanjivanja najvišeg mogućeg iznosa kojeg nezaposleni može zaraditi i ostati u evidenciji burze zasigurno će se povećati nakon smanjivanja mjesečnog maksimuma prihoda nezaposlene osobe za 1.135,09 kuna.
I dok s jedne strane Vlada namjerava pooštriti uvjete za zadržavanje statusa nezaposlenog, zakonskim izmjenama ispravit će se nepravda prema nezaposlenim ženama koje su zbog izmjena mirovinskog zakona prije dvije godine ostale bez prava na naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Razlog je postupno podizanje granice za prijevremenu mirovinu zbog čega su žene koje su u 2010. i prošloj godini napunile 55 godina života ostale bez naknade na burzi. Naime, bivša vlada nije uskladila izmjene mirovinskog zakona kojim se povećava dobna granica za prijevremenu mirovinu s onim o posredovanju pri zapošljavanju pa su žene napunivši 55 godina života ostale bez naknade na burzi iako bi je trebale primati “dok se ne stekne jedan od razloga zbog kojih pravo na naknadu prestaje”, odnosno umirovljenja, zaposlenja ili smrti. Sada Vlada tu nepravdu ispravlja pa će 2.382 žene (toliko ih je trenutno u evidenciji nezaposlenih) koje bi zbog navršenih 55 godina života trebale ostati bez novčane naknade tu naknadu i dalje primati do sticanja uvjeta za prijevremenu mirovinu. Za tu je svrhu u ovoj godini osigurano 7,2 milijuna kuna, dok se u idućoj godini planira utrošiti 6,3 milijuna kuna. Žene koje su zbog neusklađenosti zakonskih propisa u protekle dovije godine ostale bez naknade za vrijeme nezaposlenosti, burza je nastojala uključiti u programe obrazovanja i druge mjere s područja aktivne politike zapošljavanja ne bi li im na takav način olakšali socijalni položaj nakon gubitka naknade.