OSIGURANJE ZAPOSLENJA?
Nakon isteka probnog roka poslodavac bi morao radniku ponuditi obvezan prelazak na puni ugovor na neodređeno vrijeme
AUTOR Ljubica Gatarić
(VEČERNJI LIST) – Iseljavanje mladih i niska razina javnih i privatnih ulaganja dvije su najveće zapreke većem gospodarskom rastu, naveo je MMF po završetku službenog posjeta Hrvatskoj. Prvi put do sada MMF je predložio hrvatskim vlastima da pokrenu reforme na tržištu rada koje će ići u korist veće zaštite radnih prava zaposlenih. Učinili su to jer smatraju da je strukturna nezaposlenost i dalje visoka, osobito među mladima i ženama, što zahtijeva donošenje mjera za poboljšanje obrazovanja i stručnog usavršavanja. “Fleksibilnost tržišta rada treba poboljšati, ali pritomtreba biti oprezan. To ne bi trebalo dovesti do nastanka dvojnog sustava u kojemu poslodavci znatno manje ulažu u radnike s ugovorima na određeno vrijeme i pružaju im manju sigurnost nego onima s ugovorima na neodređeno vrijeme jer će to potaknuti daljnje iseljavanje.” Stoga predlažu da se uvede novi oblik zapošljavanja na probni rok, koje bi bilo hibridno rješenje između sadašnjih ugovora na određeno i neodređeno vrijeme. Nakon isteka početnog probnog roka poslodavac bi morao radniku ponuditi obvezan prelazak na puni ugovor na neodređeno vrijeme. Drugo bi rješenje moglo biti osiguranje veće sigurnosti zaposlenja u privatnom sektoru za radnike koji napuste javni sektor.
– Drugo bi rješenje moglo biti poticanje kvalificiranih zaposlenika iz javnog sektora koji su zainteresirani za zapošljavanje u privatnom sektoru, ali boje se izgubiti relativnu sigurnost svojih radnih mjesta i okušati se u privatnom sektoru, uz primjerene, ali privremene sigurnosne mehanizme kojima bi se potaknulo određeno preuzimanje rizika. Odnosno da se radnicima da jamstvo da se mogu vratiti na posao u javni sektor unutar određenog vremena – navodi MMF.
– S obzirom na to da trenutačno postoje manjkovi radne snage, sada bi bilo pravo vrijeme da se razrade odgovarajuća rješenja – ističu MMF-ovci te dodaju da bi i bolja organizirana skrb o djeci potaknula veću participaciju žena. Kad su u pitanju javne financije, MMF preporučuje da se sljedećih pet godina višak u proračunu poveća prema 1 posto BDP-a da bi se razina javnog duga spustila ispod 60 posto, a država dobila prostor za lakše intervencije u slučaju krize. S jedne strane MMF poziva na štednju, koja bi se provela smanjenjem ukupnih rashoda za zaposlene u javnom sektoru, ali upozorava da država mora više rashoda usmjeriti u javna ulaganja.
MMF ponovno poziva na uvođenje poreza na nekretnine “kad se za to steknu odgovarajući uvjeti”, no pri tome treba paziti da se njime previše ne opterete pojedinci s malim prihodima, primjerice umirovljenici. MMF navodi da su u odnosu na usporedive zemlje regije rashodi koji se odnose na ukupno zaposlene u javnom sektoru s obzirom na veličinu gospodarstva u Hrvatskoj među najvećima. Nadalje, u mnogim jedinicama lokalne uprave broj stanovnika nije velik, što stvara znatne mogućnosti za integriranje usluga, a time i povećanje učinkovitosti. Odlučnim napretkom u provedbi reformi na tom području oslobodit će se sredstva za ulaganja u infrastrukturu i radnu snagu.